vizualni kolegij zbornik/ reader - zoeforward14 Vizualni kolegij Da bi to učinio, Kubrick kreće od...
Transcript of vizualni kolegij zbornik/ reader - zoeforward14 Vizualni kolegij Da bi to učinio, Kubrick kreće od...
vizualnikolegijzbornik/reader— StephenZepke— CesareCasarino— AlexanderHorwath— AkiraMizutaLippit
multimedijalniinstitut
ViKo_14.indd 1 1/21/08 3:03:58 PM
vizualnizbornik
ViKo_14.indd 2 1/21/08 3:03:58 PM
kolegij /reader
vizualnizbornik
ViKo_14.indd 3 1/21/08 3:03:58 PM
urednička napomena
Vizualni kolegij je projekt kojeg smo započeli 2004. godine sa namjerom da otvorimo nova diskurzivna polja u teoriji vizualnog. Program kolegija sastoji se od kontinuiranih projekcija u net.kulturnom klubu MaMa, organizacije serije predavanja te objavljivanja relevantnih tekstova. Zbornik koji držite u rukama predstavlja izbor iz dosadašnjih zagrebačkih predavanja Vizualnog kolegija, te je ujedno druga obimnija publikacija nakon monografije o Viscontiju AlexanderaGarcia-Düttmanna. Nadamo se da će ovo biti samo prvi u nizu zbornika Vizualnog kolegija.
Tanja Vrvilo i Petar Milat
ViKo_14.indd 4 1/21/08 3:03:58 PM
editors’ note
Vizualni kolegij [Visual Collegium] has be initiated in 2004 with a purpose to open up new discursive domains within the field of visual studies in Croatia. Main activities are regular screenings in net.culture club MaMa in Zagreb, a continous multi-annual lecture-series and publication of theoretical texts. This present Reader is a second major publication of Vizualni kolegij, after Alexander Garcia-Düttmann’s monograph on Visconti, and only a first in series to follow.
Tanja Vrvilo & Petar Milat
ViKo_14.indd 5 1/21/08 3:03:59 PM
12 —s t e p h e n z e p k e 2001:Odisejausvemiru:predigra∫lozo∫ji
budućnosti preveoVedranPavlić
68 —c e sa r e c a sa r i n o Problemontološkepovijestivremena; ili,ometodistudije∫lmaGillesaDeleuzea preveoVedranPavlić
124 —a l e x a n d e r h o rwat h SingingintheRain/Pjevanjenakiši Superkinematogra∫jaPeteraTscherkasskyja prevelaTanjaVrvilo
184 —a k i r a m i z u ta l i p p i t Usredištuizvanjskog: japanskakinematogra∫janigdje prevelaTanjaVrvilo
ViKo_14.indd 6 1/21/08 3:03:59 PM
13 —s t e p h e n z e p k e 2001:ASpaceOdyssey,PreludetoaPhilosophyof
theFuture
69 —c e sa r e c a sa r i n o TheProblemofanOntologicalHistoryofTime;
or,OntheMethodofGillesDeleuze’sStudyoftheCinema
125 —a l e x a n d e r h o rwat h SingingintheRain/ SupercinematographybyPeterTscherkassky
185 —a k i r a m i z u ta l i p p i t IntheCenteroftheOutside: JapaneseCinemaNowhere
ViKo_14.indd 7 1/21/08 3:03:59 PM
ViKo_14.indd 8 1/21/08 3:03:59 PM
vizualnikolegijzbornik/reader— StephenZepke— CesareCasarino— AlexanderHorwath— AkiraMizutaLippit
multimedijalniinstitut
ViKo_14.indd 9 1/21/08 3:03:59 PM
Stephen Zepke je rođen na Novom Zelandu, doktorirao je na Sveučilištu u Sydneyu. Trenutno predaje estetiku i teoriju filma na Akademie der bildenden Künste u Beču. Routledge je objavio njegovu knjigu Art as Abstract Machine - Ontology and Aesthetics in Deleuze and Guattari.
ViKo_14.indd 10 1/21/08 3:03:59 PM
Stephen Zepke was born in New Zealand and completed his Phd at Sydney University, Australia. He currently teaches aesthetics and film theory at the Akademie der bildenden Künste Wien. His monograph Art as Abstract Machine, Ontology and Aesthetics in Deleuze and Guattari was published by Routledge.
ViKo_14.indd 11 1/21/08 3:04:00 PM
12 Vizualni kolegij
2001: Odiseja u svemiruzapočinjeizlazećimSuncem.Uzpratnjubučne,prepoznatljiveglazbenetemeTako je govorio ZaratustraRichardaStraussa,∫lm
nudivizijukojaslijediNietzscheoveriječi:
Zaratustrapostadezreo,došaojemojtrenutak!“Ovojemojejutro,mojseuzdižedan:Gore sad! Uspni se ti veliko Podne!” (str.292)
2001.jezoranovebudućnostijernjezinkozmičkilukprojicirasvekojigaiskuseunužnostinašegsvladavanja.Stoga,2001.nijesamo∫lm“o”Nietzscheovompodnevu,ongaostvaruje.Time2001.znanstvenojfantasticinudinovuontologijubudućnosti,budućnostikojajeistinskinovajerjeostvarenanajradikalnijomrevolucijom:2001.nasodvodiubudućnostkojavišenijeljudska.
s t e p h e n z e p k e
2001:Odisejausvemiru:predigra∫lozo∫ji
budućnosti
ViKo_14.indd 12 1/21/08 3:04:00 PM
13 Stephen Zepke
2001: A Space Odysseybeginswiththerisingsun.Accompaniedbyitsboomingsignaturetheme,RichardStrauss’sAlso Sprach Zarathustra, the∫lm
givesavisionthat echoesNietzsche’swords:
Zarathustrahasbecomeripe,myhourhascome!‘Thisismymorning,mydaybegins:rise up now, rise up, great noontide!’(Nietzsche,1961,336)
2001isthedawnofanewfuture,foritscosmicarcprojectsallwhoexperienceitintothenecessityofourovercoming.2001isnotjust“about”Nietzsche’snoontidethen,itachievesit.Indoingso2001offersScienceFictionanewontologyofthefuture,afuturethatistrulynewbecauseitisbeenachievedthroughthemostradicalofrevolutions:2001 takesusintoafuturethatisnolongerhuman.
s t e p h e n z e p k e
2001:ASpaceOdyssey,PreludetoaPhilosophyof
theFuture
ViKo_14.indd 13 1/21/08 3:04:00 PM
14 Vizualni kolegij
Dabitoučinio,Kubrickkrećeodpočetka,odrođenjačovjeka.Filmzapočinjesnašimprecima,majmunima.Živebijednimživotomnarubusmrtiisvakijekadarispunjenkostima.Međutim,majmunisunesvjesnismrti,anjihovopostojanjejošnijepostaloupitno.Svećesetoubrzoizmijeniti.Novazoraotkrivacrnimonolit,potpunostraninepoznat,uspravanpredmajmunimakaonemogućnost∞čistoproturječje∞prolazpremapostojanjukojesejošnemoževidjeti.Majmuniistražuju,amonolitnebježinitinapada,monolitse∞atojesamabitnjegovestranepojave∞nepomiče,njegovacrnaupornostignorirabezgraničansvjetovniritamborbeibijega,noćiidana,životaismrti.Majmunidotičuikušajuimirišumonolit,iskušavajućineštonovoinepoznato.Majmunijošnisupočelimisliti,alisuprisiljenisuočitisesonimizvansebe,ipritomeseizmeđupercepcijeire(akcije)pojavljujeunutarnjiprostor.Pojavamonolitauzrokovalajere∫eksiju.Iztogaserađasvijest,dokmajmunbivasvladanizlaženjemizsvojegživotinjskogtijelaiprelaskomuumčovjeka.
Kubricknamtajprocespokazujevrloprecizno:upotrazizahranommajmunprevrćekosturtapira.Zaustavljase,podižepogled,ugledaprizormonolitaporavnatogsasuncemimjesecom.Tojesubjektivnikadarnovogkrajolika,sjećanja.Majmunzbunjenopogledompretražujekosti.Podižejednuipuštajedapadnejošjednomikostbacapremanamate,sasveglasnijimtimpanimairogovimaStraussovogZaratustrekojijošjednomdosežuvrhunac,napokonshvaćainjomesnažnoudaraposredtapirovelubanje.Izsjećanjanamonolitmajmunpočinjemislitiobudućnosti,kojuvidimodvaput,doktapirmrtavpadanazemlju.Pojavilasesamosvijestpovezanasasvojim
ViKo_14.indd 14 1/21/08 3:04:00 PM
15 Stephen Zepke
InordertodosoKubrickstartsfromthebeginning,fromman’sbirth.The∫lmopenswithourancestorstheapes.Theyliveameagrelifeontheprecipiceofdeath,andeveryshotis∫lledwithbones.Buttheapesareoblivioustodeath,andtheirexistencehasnotyetturnedintoaquestion.Allthisisabouttochange.Anewdawnrevealsablackmonolith,utterlyincongruousandalien,standingbeforetheapesastheimpossible∞apuredisjunction∞adoorwaytoanexistencethatcannotyetbeseen.Theapesinvestigate,andthemonolithneitherrunsawaynorattacks,themonolith∞andthisistheveryessenceofitsalienappearance∞doesnotmove,itsblackinsistenceignorestheworld’sin∫niterhythmof∫ghtor∫ight,ofnightandday,oflifeanddeath.Theapestouchandtasteandsmellthemonolith,evaluatingthisnewunknown.Theapeshavenotyetbeguntothink,buttheyhavebeenforcedtoconfronttheiroutside,andindoingsoaninternalspacehasappearedbetweenperceptionand(re)action.Theappearanceofthemonolithhascausedre∫ection.Fromthisconsciousnessisborn,andtheapeisovercomeinsteppingbeyonditsanimalbodyandintothemindofman.
Kubrickshowsusthisprocessveryprecisely:Anapescuffsintotheskeletonofatapir,lookingforfood.Itstops,itlooksup,itseestheimageofthemonolithinalignmentwithsunandmoon.Thisisapointofviewshotontoanewlandscape,thatofmemory.Theapelooksaroundatthebones,distracted.Hepicksoneupandletsitfall,againandaboneispropelledspirallingtowardsus,andwiththerisingkettledrumsandhornsofStrauss’sZarathustraoncemorepeakinghefullygraspstheidea
ViKo_14.indd 15 1/21/08 3:04:00 PM
16 Vizualni kolegij
nužnimuvjetom,sviješćuosmrti.Stvorenječovjek,itojestvaranjenerazdvojivoodrazaranja:“Atkomorabitistvaralacudobruizlu,tajmoraprvobitirušitelj.”(str.103)Čovječanstvojerođeno,pokazujenamKubrick,utrenutkustjecanjamoćizaubijanje.
Izmeđurođenjaismrti,izmeđunjihovogprijeiposlije,pojavilasemisaokaovrijeme.Čovječanstvojespojiloprošlostibudućnost,svladavajućinesvjesnikrugživotaismrtikakobičovjekaučinilonjegovimgospodarom.DolazakmonolitanaZemljuuvodigenetikuizvanakaomoćkreacijestvarajućineštonovo.Ljudskonasiljeutjelovljujetumoćradikalnogprekidaukazujućinanovuzoru,novubudućnostčovjeka,budućnostsuvišeljudsku.Monolitjeutomsmisluimanentnavanjštinaživota,onounutarnjevanjskokojejepreduvjetprevladavanja.PremaNietzscheu,monolitkaokreativnadisjunkcijapredstavljavoljuzamoć,moćkojučovjeksadrži,razvijaipotvrđuje(aliokojojmujetolikoteškorazmišljati),svedokpoputizlazećegSuncanedosegnesvojepodneiprevladasamogasebe.ZaNietzscheaizaKubrickaprevladaničovjekvratitćesekaonedužnodijete.
Umeđuvremenu,upreostalomdijelu∫lma,nitko,čakninaškasnijijunakDaveBowman,nemaninajmanjupredodžbuotomeštomonolitobjavljuje.Monolitćezačovječanstvoostati,dacitiramdr.HeywoodaFloyda,“potpunamisterija”.Monolit,kaoivoljazamoćkojuoslobađa,ostajestranljudskojmisli.Međutim,nepomišljena,voljazamoćkojuutjelovljujemonolitostajeaktivna,abudućnostčovjekadolaziunatočnjegovimracionalnimnaprezanjima.Doista,tekćesvladavanjemljudskesvjesneracionalnosti∞eksponencijalnorazvijeneuračunaluHAL∞
ViKo_14.indd 16 1/21/08 3:04:01 PM
17 Stephen Zepke
andbringsthebonesmashingdowninthemiddleofthetapirskull.Fromthememoryofthemonoliththeapehasmovedtoathoughtofthefuture,oneweseetwice,asatapirfallsdeadtotheground.Selfconsciousnesshasemergedentwinedwithitsnecessarycondition,aconsciousnessofdeath.Manhasbeencreated,andthiscreationisinseparablefromdestruction:“Hewhohastobeacreatoralwayshastodestroy.”(Nietzsche,1961,85)Humanityisborn,Kubrickshowsus,whenheattainsthepowertokill.
Andbetweenbirthanddeath,betweentheirbeforeandafter,thoughthasemergedas time.Humanityhasconnectedpastandfuture,overcomingtheunconsciouscycleoflifeanddeathtomakemanitsmaster.Themonolith’sarrivalonearthintroducesageneticoutsideasthepowerofcreation,anditcreatessomethingnew.Man’sviolenceembodiesthispowerofradicaldisruption,andsignalsanewdawn,anewfuture,thatofthehuman,alltoohuman.Themonolithisinthissenselife’simmanentexterior,aninternaloutsidethatistheconditionofovercoming.Themonolithascreativedisjunctionis,inNietzsche’sterms,thewilltopower,apowermancontains,elaboratesandaf∫rms(but∫ndssohardtothink),untilliketherisingsunhereacheshisnoontideandovercomeshimself.ForNietzscheandforKubrickmanovercomewillreturnasaninnocentchild.
Butmeanwhile,andfortherestofthe∫lm,noone,notevenoureventualheroDaveBowman,hasthefaintestideaofwhatthemonolithannounces.Themonolithwillremainforhumanity,toquoteDr.HeywoodFloyd,“atotalmystery.”Themonolith,likethewilltopoweritunleash
ViKo_14.indd 17 1/21/08 3:04:01 PM
18 Vizualni kolegij
čovjekDaveBowmanpostatinovazora.Kakoćetoostvaritičovjek,najracionalnijaživotinja?ZaNietzscheatoćebitiputemtijela,dokKubrick,kaoštoćemovidjeti,stavljatijeloupoložajprotivsvijestiuakcijskojsceninaklimaksu∫lma,izkojetijeloizlazikaopobjednikodlazećionkrajbeskonačnosti.
Ubilješciiz1887.88.Nietzscheobjašnjavatajsukobtijelaisvijestikojaizgledapoputbilješkescenarijaza2001:
Uloga “svijesti”∞Bitno jenepromašitigledeuloge“svijesti”:ono što ju je razvilo naš je odnos s “vanjskim svijetom”. Direkcijanaprotiv,odnosnonadzoribrižnostupogleduskupneigretjelesnihfunkcija,neulazinamusvijest;takoniduhovnouskladištavanje:dazatopostojinekavrhovnainstancija,otomenesmijebitidvojbe:nekavrstavodećegkomiteta,gdjerazneglavnežudnjeiznosesvojglasisvojumoć.“Slast”,“neveselost”,znacisuiztesfere:...istotakočinvolje.Istotakoideje.In summa:onočegasebivasvjestanpodkauzalnimjeodnosimakojisunamposveuskraćeni;∞slijedmisli,osjećaja,idejausvijestinekazujeništaotomedajetajslijedkauzalnislijed:naizgledjemeđutimtako,unajvišemstupnju.Natojsmoprividnostimiutemeljiličitavunašu predodžbu duhu,umu,logici,itd.(asvetonepostoji:∫ngiranesutosintezeijedinstva)...Anjihsmoopetprojiciraliustvari,izastvari!Običnosesamasvijestuzimazasveukupnisenzorijizavrhovnuinstancu:onajetekmeđutimsredstvopriopćivosti,razvilasedruštvenimmeđuodnosom∞pod“međuodnosom”seovdjesmatrajuutjecajivanjskogsvijetaireakcijakojeoniizazivajukodnas,kaoinašutjecajnavanjskisvijet.Onanijevodstvo,negoorganvodstva.(str.256)
ViKo_14.indd 18 1/21/08 3:04:01 PM
19 Stephen Zepke
es,remainsalientohumanthought.Butastheunthoughtthewilltopowerembodiedbythemonolithremainsactive,andman’sfuturearrivesinspiteofhisrationalexertions.Indeed,itwillonlybebyovercomingman’sconsciousrationality∞exponentiallydevelopedintothecomputerHAL∞thatDaveBowman,aman,becomesanewdawn.Howwillman,themostrationalofanimalsachievethis?ForNietzscheitwillbethroughthebody,andasweshallsee,Kubrickpitsthebodyagainstconsciousnessin2001’sclimacticactionscene,fromwhichthebodyemergesvictorioustostepbeyondin∫nity.
Inanotefrom188788Nietzschegivesanexplanationofthiscon∫ictofthebodyandconsciousnessthatcouldbeascriptnotefrom2001:
The role of “consciousness.” — Itisessentialthatoneshouldnotmakeamistakeovertheroleof“consciousness”:itisourrelationwiththe“outerworld”thatevolvedit.Ontheotherhand,thedirectionorprotectionandcareinrespectofthecoordinationofthebodilyfunctionsdoesnotenterourconsciousness, any more than spiritual accumulation: that a highercourtrulesoverthesethingscannotbedoubted∞akindofdirecting committee on which the various chief desires maketheirvotesandpowerfelt.“Pleasure,”“displeasure”arehintsfromthissphere,alsotheactofwill,alsoideas.In summa:Thatwhichbecomesconsciousisinvolvedincausalrelationswhichareentirelywithheldfromus∞thesequenceofthoughts,feelings,ideasinconsciousnessdoesnotsignifythatthissequenceisacausalsequence,butapparentlyitisso,tothehighestdegree.Uponthisappearancewehavefoundedourwholeideaofspirit,reason,logic,etc.(∞noneofthese
ViKo_14.indd 19 1/21/08 3:04:02 PM
20 Vizualni kolegij
Svijestmajmunaljudiiz2001.nastalajeiznjihovogodnosasonimštoimjeizvanjsko,smonolitom.Međutim,“društvenarazmjena”kojuonioslobađajubrutalnajeikratka,sobziromdamoćubijanjakoristekakobiorganiziraliDržavuukojojsu“gospodari”.Majmuniljudi,sadanaoružaniiopasni,djelujućikaovojnapostrojbasilomzaposjedajuPrirodu(njihovopojilo).Ovdjedjelujupoputslavnog“čoporaplavihzvijeri”izNietzscheoveGenealogije (str.84),kojiubijanjemslavivoljuzamoć.Ubojstvopokrećesvetkovinu.Nakrajuborbekodpojilamajmunčovjekbacasvojukostpremanebuuvrištećemslavlju.Nietzschejevidiotaj∫lm...
Gledatikakonetkopati∞toprija,ajošvišeprijačinitidanetko pati: ovo je okrutna tvrdnja, ali i drevno, moćno, ljudsko,previšeljudskonačelokojebiuostalomvećmoždaimajmunipotpisali: jer se priča da oni u izmišljanju bizarnih surovostivećuvelikonajavljujučovjekaidasu,takoreći,njegova“predigra”. Bez surovosti nema svečanosti: tako nas uči najstarije inajdužerazdobljeuljudskojpovijesti.(str.63)
Međutim,svetkovinajekratkogvijeka,jerstvaranjemDržave“gospodari”ujednostvarajuisvojegneprijatelja,svladane.Svladanisu“dobri”ljudikojisebraneodbacivanjemnasiljasvojihgospodara.TamoralnaosudapremaNietzscheude∫niračovjeka,jerjenjomevoljazamoć“potisnuta,povučena,okrenutaunutrašnjostiinakrajuserasterećujeiiskaljujejošjedinonasamojsebi.”(Nietzsche,Genealogija,str.84).Tojepočetakljudske“lošesavjesti”,njegovoguzdizanjameta∫zičkogonostranogkojenjegovonasiljeokrećepremasebisamomupokušajudamuse
ViKo_14.indd 20 1/21/08 3:04:02 PM
21 Stephen Zepke
exist:theyare∫ctitioussynthesesandunities),andprojectedintothesethingsandbehindthings!Usually,onetakesconsciousnessitselfasthegeneralsensorium and Supreme Court, nonetheless, it is only a means ofcommunication:itisevolvedthroughsocialintercourse∞“Intercourse” here understood to include the in∫uences of theouter world and the reactions they compel on our side, alsooureffectupontheouterworld.Itisnotthedirectingagent,butanorganofthedirectingagent.(Nietzsche,1967,284)
Theconsciousnessoftheapemenof2001hasemergedthroughtheirrelationshiptotheiroutside,themonolith.Butthe“socialintercourse”thisgivesrisetoisbothbrutalandshort,astheyusethepowertokilltoorganiseaStateinwhichtheyare“master”.Theapemen,nowarmedanddangerous,andoperatingasamilitaryunit,takepossessionofNature(theirwaterhole)byforce.Heretheyactlikethefamed“blondbeastsofprey”fromNietzsche’sGenealogy(Nietzsche,1967a,40,86),whoinkillingcelebratewilltopower.Murdergivesrisetothefestival.Attheendofthe∫ghtatthewaterholetheapemanlauncheshisboneskywardinscreamingjubilation.Nietzschehasseenthemovie...
Toseeotherssufferdoesonegood,tomakeotherssufferevenmore:thisisahardsayingbutanancient,mighty,human,alltoohumanprincipletowhicheventheapesmightsubscribe,forithasbeensaidthatindevisingbizarrecrueltiestheyanticipatemanandare,asitwere,his“prelude.”Withoutcrueltythereisnofestival:thusthelongestandmostancientpartofhumanhistoryteaches.(Nietzsche,1967a,67)
ViKo_14.indd 21 1/21/08 3:04:02 PM
22 Vizualni kolegij
uskrativoljazamoć.Nihilizamjerođen.Genealogija“dobrog”čovjekastogazaNietzscheapredstavlja“opasnost,iskušenje,otrov,narkotikpomoćukojihjesadašnjostmoždaživjelana račun budućnosti”.(Nietzsche,Genealogija,str.13).Čovjek,previšeljudski,negiravoljuzamoćibudućnostsvladavanjakojuonadonosi,timeštosavjestshvaćakaonizpostupaka,atepostupkeocjenjujepremameta∫zičkojmoralnostidobraizla.Neubij.
Utomtrenutkuzavršavapredigra2001.ičovjeka.Poznatimmontažnimprijelazomkojipreskačemilijunegodinasvetkovinakrviiznenadapostajevalcer.GotovokaodajeNietzschepisaootojsekvenci∞pojavljujesemoderničovjek“nasilnimodvajanjemodživotinjskeprošlosti,skokomitakorećipadomunovusredinu,unoveživotneuvjete”.(Nietzsche,Genealogija,str.83).Unatočumirujućojljepotiiznenadnepojaveletausvemir,tajebudućnostrođenautrenutkukadjemajmunčovjekokrenuooružjepremasebi.VrtoglavabrzinaKubrickovogrezaskostinasvemirskibrododvelanasjeodljudskeekstazeunasilju,dohladne,proračunatesvijestisvemirskognaoružanjakojesadakružiokoZemlje∞naoružanjausvojojautonomnojitehnološkojveličini.Kubrickovrezstoganamdajekrajnjesažetugenealogijučovječanstva.Otkrivaiporijeklobudućnostidokmajmunčovjekposežezaoružjemislavinasilje,kaoipogrešansmjerkojimjetajrazvitakkrenuo,svemirskibrodkojipresrećeputanjukosti.Kaoštonam∫lmsadapokazuje,instinktivnestrastimajmunapretvorilesuseuhladnuznanstvenuracionalnost,prekiduljudskojinstinktivnojvoljizamoćkojasesadaokrećeprotivnjegauljudskom nihilizmu.ProtivtakvemržnjeKubricknudiistorješenjekaoiNietzsche:čovjekatrebaprevladati.
ViKo_14.indd 22 1/21/08 3:04:02 PM
23 Stephen Zepke
Butthefestivalisshortlived,forincreatingtheStatethe“masters”alsocreatetheirenemy,thevanquished.Thevanquishedare“good”menwhoprotectthemselvesbydenouncingtheviolenceoftheirmasters.Thismoraljudgementde∫nesthehumanforNietzsche,forthroughitwilltopoweris“punchedbackandrepressed,incarceratedwithinand∫nallyabletodischargeandventitselfonlyonitself.”(Nietzsche,1967a,87)Thisisthebeginningofman’s“badconsciousness,”ofhiserectionofametaphysicalbeyondthatturnshisviolenceagainsthimselfintryingtodenyhisownwilltopower.Nihilismisborn.Thegenealogyofthe“good”manthereforerepresentsforNietzsche,“adanger,aseduction,apoison,anarcotic,throughwhichthepresentwaspossiblylivingat the expense of the future.”(Nietzsche,1967a,20)Thehuman,alltoohumanseekstonegatethewilltopowerandthefutureofovercomingitbringsbyunderstandingconsciousnessasthecauseofactions,andbyjudgingthoseactionsaccordingtoametaphysicalmoralityofgoodandevil.Thoushaltnotkill.
Atthispointthepreludeends.For2001andforman.Thefestivalofbloodhassuddenlybecome∞inthefamouseditthatspansmillionsofyears∞awaltz.Modernmanhasemerged∞itisalmostasifNietzschewaswritingaboutthissequence∞through“aforciblesunderingfromhisanimalpast,asifitwerealeapandplungeintonewsurroundingsandconditionsofexistence.”(Nietzsche,1967a,85)Despitethelanguidbeautyofthesuddenappearanceofspace∫ight,itisfromthemomentwhentheapemanturnedtheweapononhimselfthatthisfuturehasbeenborn.ThedizzyingvelocityofKubrick’scut
ViKo_14.indd 23 1/21/08 3:04:03 PM
24 Vizualni kolegij
Nihilizam,objašnjavaNietzscheuGenealogiji morala,de∫niračovjekaunjegovomnajslabijemsmislu,jermeta∫zičkojmoralnostipridajevećuvrijednostodgrabežljiveiinstinktivnesnagenašeživotinjsketjelesnosti.Do2001.godine,tvrdiKubrick,strojevićepostatimehanizmitenihilističkevolje.Pojavanovogislavljenjevoljezamoćrođeneuprvomkontaktumonolitaimajmunapretvorilaseutehnoznanstvenuvoljuzaistinukojajekosttransformiralausvemirskibrod.Takvatransformacijaimaisvojucijenu,jerunutarbesprijekornogspojaznanostiimultinacionalnogbogatstva∞nakojeu∫lmuukazujeistaknutaprisutnostlogaPanAma,IBMaiBella∞unutartogstrojazaproizvodnjunovca,čovjekspava.Svisuinstinktivnipostupcisadapodređenivlastitomtehnoekonomskomipolitičkomulogu.Odprvihriječikojeu∫lmuizgovarajudr.Floydistjuardesadonjegovogkasnijegrazgovoraskćeri,odnjegovogsukobasRusimadoizlaganjakojedržinaMjesecu,međuljudskeodnoseodređujemoćnovcaiDržave.Nietzschejepredvidiotukapitalizacijuljudskihvrijednostikojade∫niradanašnjeCarstvo,todobanebudućnosti,tvrdećida,iakokapitalizamitehnoznanostmoguojačati,tomoguučinitiisključivonegiranjemvoljezamoć,testoganemogustvoritiništaistinskinovo.Ipak,tajnagonzaučinkovitošću,aovdjeseNietzscheiKubrickjošjednomslažu,podićićečovječanstvonajošjednurazinuspajanjemčovjekaistroja.
Ubilješciiz1888.Nietzschepiše:
Imamo li tek ono sveukupno gospodarsko upravljanje Zemljomštonamneizbježivopredstoji,tadčovječanstvokaomašinerija najbolji svoj smisao može naći u njezinoj službi: kao
ViKo_14.indd 24 1/21/08 3:04:03 PM
25 Stephen Zepke
frombonetospaceshiphastakenusfromman’secstasyinviolence,tothecold,calculatingconsciousnessofthespaceweaponsnowcirclingtheearth∞theweaponinitsautonomousandtechnologicalampli∫cation.Kubrick’scutthereforegivesusanutterlycondensedgenealogyofhumanity.Itrevealsboththeoriginofthefutureastheapemangraspstheweaponandcelebratesitsviolence,andthewrongdirectionthisdevelopmenthastaken,thespaceshipthatinterruptsthetrajectoryofthebone.Asthe∫lmnowgoesontoshow,theinstinctualpassionsoftheapehaveturnedintoacoldscienti∫crationality,aninterruptioninman’sinstinctualwilltopowerthatnowturnsbackagainsthimselfinhuman nihilism.AgainstsuchabominationKubrickpositsthesamesolutionasNietzsche,manmustbeovercome.
Nihilism,NietzscheexplainsinOn the Genealogy of Morals,de∫nesthehumaninitsweakestsense,foritvaluesametaphysicalmoralityoverthepredatoryandinstinctualstrengthofouranimalphysicality.By2001,Kubrickargues,machineshavebecomethemechanismsofthisnihilisticwill.Theemergenceofthenewandthecelebrationofwilltopowerborninthe∫rstcontactofmonolithandapeshasturnedintoatechnoscienti∫cwilltotruththathastransformedtheboneintoaspaceship.Thistransformationhascomeataprice,forwithintheseamlessblendofscienceandmultinationalwealth∞indicatedinthe∫lmbytheprominenceofthelogosofPanAm,IBM,andBelltelephones∞insidethismoneymachine,manisasleep.Everyinstinctualactionhasnowbecomeovercodedbyitstechnoeconomicandpoliticalinvestments.Fromthe∫lms∫rstwordsbetweenDr.Floydand
ViKo_14.indd 25 1/21/08 3:04:03 PM
26 Vizualni kolegij
golemimehanizamsvemanjih,sve∫nije“prilagođenih”zupčanika;kaosvevećaivećasuvišnostsvihdominantnihizapovjedničkihelemenata;kaocjelinagolemesnage,ukojojpojedinidijelovipredstavljajuminimalne sile,minimalne vrijednosti.Nasuprottomsmanjivanjuiprilagođavanjuljudikakvojspecijaliziranojkorisnostipotrebnojeobratnokretanje∞stvaranje sintetičnog, zbrojidbenog, opravdavajućeg čovjeka, za čiji jeopstanaktopretvaranječovjekaustrojpreduvjet,kaoosnovanakojojonmožeiznaći viši oblik postojanja.(str.419)
Tajječovjekdr.Floyd∞čovjekznanosti∞kojićeuzetiuruketumoćekonomskogupravljanjaipreraditiještokreativnije;upotrijebitćejedastvorivišioblikpostojanja,konačnogčovjekastroja,HALa.Floydželiznatitajnumonolita,ionznadatrebaprevladatičovjekaakodonježelidoći.
Dr.FloydpristižeumjesečevubazuClaviusiodmahodlazinasastanak.Njegovaseulogaodmahotkrivaikaoznanstvenaikaovojna.Sjednestrane,čestitapublicinanjihovom“otkriću”,kojebise,kaže,“moglopokazatijednimodnajvažnijihupovijestiznanosti”.Međutim,sdrugestrane,naglašavapotrebuza“apsolutnomdiskrecijomuovompitanju”dabiseizbjegla“iznimnoozbiljnamogućnostkulturnogšokaidruštvenedezorijentacijekojusadržitrenutnasituacija,kadbisečinjeniceiznenadajavnoobjavilebezodgovarajućepripremeiuvjeta.Usvakomslučaju,tojemišljenjeVijeća.”Floydovaulogajepripremiti“izvještaj”otomekadabi“naposljetku”trebaloobjavitituinformacijunakon,nesumnjivo,odgovarajućekoličinepranjamozga.“Oh”,dodajeFloydiznenadakaodasetogateksadasjetio,Vijećeje“zatražiloformalnu
ViKo_14.indd 26 1/21/08 3:04:04 PM
27 Stephen Zepke
thestewardesstohislaterconversationwithhisdaughter,fromhisconfrontationwiththeRussianstothebrie∫nghegivesonthemoon,interpersonalrelationsaredeterminedbythepowerofmoneyandtheState.Nietzscheforesawthiscapitalizationofhumanvaluesde∫ningtheEmpireoftoday,thiseraofnofuture,arguingthatwhilecapitalismandtechnosciencecanincreasethemselves,theydosoonlybynegatingwilltopower,andsocannotproduceanythingtrulynew.Neverthelessthisdriveforef∫ciency,andhereNietzscheandKubrickoncemorecometogether,isgoingtolifthumanitytoanotherlevelthroughthemergeofmanandmachine.
Inanotefrom1888Nietzschewrites:
Oncewepossessthatcommoneconomicmanagementoftheearth that will soon be inevitable, mankind will be able to∫nditsbestmeaningasamachineintheserviceofthiseconomy∞asatremendousclockwork,composedofevermoresubtly“adapted”gears;asanevergrowingsuper∫uityofalldominatingandcommandingelements;asawholeoftremendousforce,whoseindividualfactorsrepresentminimal forces, minimal values.Inoppositiontothisdwar∫ngandadaptationofmantoaspecialized utility, a reverse movement is needed ∞ the productionofasynthetic, summarizing, justifyingmanforwhoseexistencethistransformationofmankindintoamachineisaprecondition,asabaseonwhichhecaninventhishigher form of being.(Nietzsche,1967,4634)
ThismanisDr.Floyd∞amanofscience∞whowilltakethispowerofeconomicmanagementandturnitas
ViKo_14.indd 27 1/21/08 3:04:04 PM
28 Vizualni kolegij
prisegutajnosti”odsvihkoji“znajuneštooovomdogađaju”.Tajčovjek,dr.Floyd,radizavladu,tehnovojnumješavinudržavnemoćiiprivatnognovcakojazahtijevaapsolutnuimehaničkuposlušnost,atamogdjeprisegenećedjelovati,društvenokondicioniranjehoće.Svetkovinanasiljamajmunaupotpunostijeinternalizirana,isadaizazivaposlušnost.Kontrolaumajesvladalatijelo,zadržalagalebdećegusvemiru,dokjesvijestkrenuladalje,stvarajućisvojehladne,strogeplanove.
Dr.FloydisamodlazipogledatimonolitkojisesadapojavionaMjesecu.Dramunjihovogsusretadočaravasekvencaskameromizrukekojaslijediskupinuljudinizrampupremaarheološkomnalazištugdjesuiskopalisvojubudućnost.Ljudiopreznokružeokomonolita,azatimFloydpružarukuidodirujegapokretomkojiprizivapokretmajmunaspočetka.Napozornicisejošjednompojavljujemonolit,jošjejednomokruženonimakojigaispituju,ijošjednomdajeznakkojićesepogrešnorazumjeti,alićegaipakslijediti.Ljudisenamještajuzafotogra∫ranjeispredsvojegotkrića:ponosniarheolozi.Blaženisuneznajućidajeonoštosmatrajudrevnomprošlošćuzakojunikadnisuznaliikojusuteksadiskopali,zapravoonoštoihjedovelotamo,gdjećesepojavitijošjednomdareaktiviranjihovubudućnost.NakondugelunarnenoćiizlaziSunce,idoknjegovezrakedotičumonolit,jošjednomporavnatsaSuncemiZemljom,vidimosvemirkojiseotvara,probijenvisokimzvukomkojibolnoodjekuje.Monolitsevratio,iopetsepojavljujekaogrubasmetnja.Floydinjegoviljudipokušavajupokritiuši,štoizgledakomičnosasvemirskomkacigom,prijenegoštoseekranzacrni,amibivamobačeniutminukojaprethodijošjednojnovojzori.
ViKo_14.indd 28 1/21/08 3:04:04 PM
29 Stephen Zepke
creativeashecan;hewillemployittoproduceahigherformofbeing,theultimatemanmachineHAL.Floydwantstoknowthesecretofthemonolith,andheatleastunderstandsthatmanmustbeovercomeifheistodoso.
Dr.FloydarrivesattheClaviusmoonbaseandgoesstraighttoabrie∫ngmeeting.Hisfunctionisimmediatelyrevealedasbothscienti∫candmilitary.Ontheonehand,hecongratulatestheaudienceontheir“discovery”,which,hesays,“maywellprovetobeoneofthemostsigni∫cantinthehistoryofscience.”Butontheotherheassertstheneedfor“absolutesecrecyinthismatter”inordertoavoid,asheputsit,the“extremelygravepotentialforculturalshockandsocialdisorientationcontainedinthispresentsituation,ifthefactsweresuddenlymadepublicwithoutadequatepreparationandconditioning.Anyway,thisistheviewoftheCouncil.”Floyd’sfunctionistopreparea“report”onwhento“eventually”releasetheinformation,after,nodoubt,theappropriateamountofbrainwashing.“Oh”Floydaddsseeminglyasanafterthought,theCouncilhas“requested”“formalsecurityoaths”fromanyonewith“anyknowledgeofthisevent”.Thisman,Dr.Floyd,isworkingforagovernment,atechnomilitaryamalgamofstatepowerandprivate∫nancethatdemandsanabsoluteandmechanicalservitude,andwhereoathsdon’twork,socialconditioningwill.Thefestiveviolenceoftheapeshasbeentotallyinternalised,andnowcompelsobedience.Mindcontrolhasconqueredthebody,con∫nedit∞∫oating∞inspace,whileconsciousnesshasthrustforward,hatchingitscoldhardplans.
Dr.Floydgoestoseethemonolithforhimself,whichhasnowappearedonthemoon.Thedramaoftheiren
ViKo_14.indd 29 1/21/08 3:04:04 PM
30 Vizualni kolegij
Osamnaestmjesecikasnije,doknamsepredočimapojavljujejošjedanlebdećisvemirskibrod,stvariseisprvainečinetolikodrukčijima.Međutim,ovajjedoistagolem,uskladusasvojomudvostručenompojavom,točnodvostrukovećomodljudske.JošjejednompojavamonolitaukonjunkcijisaZemljom,MjesecomiSuncemoslobodilanovo; ÜbermaschinečijijenazivHAL,iskojimćemoseuskoroupoznati.Međutim,prvojepotrebnoistaknutiHALovonejasnoporijeklo,sobziromdamujeočinstvoosporeno.Sjednestrane,većpoznajemogenerirajućuvažnostmonolita,njegovumoćstvaranja,anjegovaponovnapojavanaMjesecuzasigurnonijeslučajna.Međutim,sdrugestrane,ljudskaprojekcijausvemirnaleđimaHALaostvarenajetehnoznanstvenomnegacijomvoljezamoć.Istinskoznačenjemonolitaostajetajnom,anjegovootkrićesamojepoticajdasetehnoznanostinovacreproducirajuuvišemobliku.VećtadapredosjećamodaćetamisijanaJupitersuprotstavitikreativnumoćmonolitakreativnojmoćiljudi,ivoljuzamoćmeta∫zičkimidealimakojeječovjekpodigaoumjestonjega.
VidimoFrankaPooleakakoprolazikružnomunutrašnjošćuvelikogbrodananačinkojiseprotivigravitaciji,moždačakilogici.UbrzosezapovjednikmisijeDaveBowmanpojavljujeusredištutogprostora,gdjePoolesadasjediijedeiznadBowmana,kojise“spušta”ljestvamaikoračadonjega.Utomsvijetunemanigorenidolje,akameračinisveštomožekakobinasneprestanopodsjećalanatučinjenicu.“Gore”i“dolje”izgubilisusvojsmisao;postalisurelativnipojmovikojiupotpunostioviseonečijojperspektivi.Ipak,utomsvijetupostojiarbitarznačenja,“duhgravitacije”kojistvarimadajetežinuinosiihunutarsebe:HAL.
ViKo_14.indd 30 1/21/08 3:04:05 PM
31 Stephen Zepke
counterisgivenbyahandheldcamerasequencethatfollowsagroupofmendowntherampandintothearchaeologicalsitewheretheyhavebeenexcavatingtheirfuture.Themencirclethemonolithwarily,beforeFloydextendshishandandtouchesitinagesturethatechoesthatoftheapeatthebeginning.Oncemorethemonolithappearsonastage,oncemoreitissurroundedbythosewhotestit,andoncemoreitgivesasignthatwillbemisunderstood,butneverthelessfollowed.Themenlineupforaphotographinfrontoftheirdiscovery,proudarchaeologists.Theyarehappilyunawarethatwhattheytaketobethepast,anancientpasttheyneverknewandhaveonlynowunearthed,issomethingthatinfactbroughtthemhere,whereitwouldappearoncemoretoreactivatetheirfuture.Emergingfromitslonglunarnightthesunrises,andasthesun’sraystouchthemonolith,oncemoreinalignmentwithitandtheearth,weseethecosmosopenup,sunderedbyahighpitchedtoneresoundingpainfully.Themonolithhasreturned,andagainitappearsasabrutaldisjunction.Floydandhismentrytocovertheirears,acomicalexercisewhenwearingaspacehelmet,beforethescreengoesblack,andweareplungedintothedarknessprecedinganothernewdawn.
At∫rst,18monthslater,thingsdon’tlooksodifferent,asanotherspaceship∫oatsintoview.Butthisoneistrulyhuge,be∫ttingitsdoubledgestation,exactlytwiceaslongasahuman’s.Oncemorethemonolith’sappearanceinconjunctionwithearth,moonandsunhasgivenrisetothenew;anÜbermaschine whosenameisHAL,andtowhomwewillsoonbeintroduced.But∫rstwemustnoteHAL’sambiguousorigins,ashispaternityappearsdisput
ViKo_14.indd 31 1/21/08 3:04:05 PM
32 Vizualni kolegij
AstronautigledajusvojintervjuemisijiBBCakojinampružapozadinunjihovemisije,tenasupoznajesHALom,“najnovijimdostignućeminteligencijestroja”,kojimože,kakonamgovorivoditelj,“reproducirati∞iakonekistručnjacijošuvijekviševolekoristitiriječ‘oponašati’∞većinuaktivnostiljudskogmozga,itodalekobržeipouzdanije”.Tarečenicasadržitrivrlobitnetočke.1)HALje“inteligencijastroja”,takombinacijariječivećukazujenanovihibridstrojačovjeka.2)On“reproducira”,turiječvoditeljiznenađujućeostavljanedorečenomčimesugeriradasustrojevitureproduktivnumoćmoždauzelizasebe.3)Unastavku,doznajemodaHAL“reproducira”ili“oponaša”“većinu”funkcijaljudskogmozga.TodovodidopitanjajeliHALčovjek,iliakojest,ukojojmjeri.Toćepitanjebitiodključnevažnostizadogađajenabrodu,isastojiseoddvaelementa.Prvo,imaliHALemocije?Idrugo,osjećalitajstroj,štonasjošjednomuvodinapodručjetjelesnostiinjenogodnosasracionalnimmišljenjem.
Idućejepitanjekonkretnije.HALapitaju:“Imategolemuodgovornostnaovojmisiji,amoždainajvećuodgovornostodsvih.Vistemozakisredišnjiživčanisustavbroda,ameđuvašimodgovornostimajeinadgledanjeljudiuhibernaciji.Osjećatelizbogtogamanjaksamopouzdanja?”Ta“odgovornost”zaposadusugeriraljudskeosjećaje∞imogućeslabosti∞nesamousamopouzdanju,većiubrizi,sućutiiempatiji.ČujemoHALovmekanimelodičanglas:“Dozvolitemidatoovakokažem”,odgovara,“računalo9000jenajpouzdanijeikadnapravljenoračunalo,nijednoračunalo9000nijenikadpogriješiloiliiskriviloinformaciju.”HALnapitanjeoljudskimosobinamaodgovaraisključivokvantitativno,atakvotumačenjeuznemiruje,
ViKo_14.indd 32 1/21/08 3:04:05 PM
33 Stephen Zepke
ed.Ontheonehandwealreadyknowthegenerativesigni∫canceofthemonolith,itspowerofcreation,anditsreappearanceonthemoonissurelynoaccident.Butontheother,man’sprojectionintospaceonHAL’sbackhasbeenachievedbyatechnoscienti∫cnegationofwilltopower.Thetruemeaningofthemonolithremainsasecret,anditsdiscoveryismerelythespurfortechnoscienceandmoneytoreproduceitselfinahigherform.Wecanalreadysensethen,thatthismissiontoJupiterwillpitthecreativepowerofthemonolithagainstthatofman,andthewilltopoweragainstthemetaphysicalidealsthatmanhaserectedinitsplace.
WeseeFrankPooleshadowboxinghiswayaroundthegreatship’sinteriorcircumferenceinawaythatde∫esgravity,ifnotlogic.SoonmissioncommanderDaveBowmanemergesintothecentreofthisspace,wherePooleisnowseatedandeatingaboveBowman,who“descends”aladderandwalksaroundtohim.Thereisnoupordowninthisworld,andthecamerawilldoallitcantocontinuallyremindusofthisfact.“Up”and“down”havelosttheirbearings;theyhavebecomepurelyrelativetermsthatdependentirelyonone’sperspective.Neverthelesstheredoesexistanarbiterofmeaninginthisworld,a“SpiritofGravity”thatbothgivesthingsweight,andbearsthemwithinitself:HAL.
TheastronautswatchthemselvesbeinginterviewedonaBBCprogramthatgivesusthebackgroundtotheirmission,andintroducesustoHAL,“thelatestresultinmachineintelligence,”whocan,theinterviewertellsus,“reproduce∞althoughsomeexpertsstillprefertousetheword“mimic”∞mostoftheactivitiesofthehumanbrain,
ViKo_14.indd 33 1/21/08 3:04:06 PM
34 Vizualni kolegij
štosepotvrđujerezomsnjegovacrvenogokanakadarsHALovetočkegledištakoji,snimljenribljimokom,pokazujedasuDaveiFrank,nesvjesnitogaiusredvečere,podprismotrom:čistaprijetećatehnologija.PrikazujenamseneskladizmeđuHALovihumirujućihriječiinjegovogpogledanasvijet,zaštitničkogmentaliteta,prepunogparanoidnihstrahovakojisenalazeodmahispodpovršine,nasiljaupotrazizaizgovorom.Međutim,površinaje,zasad,neprobijenaiHALbezbrižnonastavlja:“Mismosvi,praktičkigovoreći,bezgrešniinepogrešivi.”HALgovoriuime“nas”,uimemnožine,uime∞asadaimamoznačenjeriječivećkorištenihuintervjuu∞“novegeneracije”.Ljudskatehnološkautopija,njezinasavršenofunkcionalnaučinkovitostineosporanautoritetstvorilisunašegnovoggospodara.
Čovjekjeproizveoonoštoćeganadvladati,atojeHAL:superčovjekkaostroj,homo machinus,savršenastrojnainteligencija,tesečinidavoditeljosjećadasmosvimi,sdrugestrane,samoljudi.“HALu”sepostavljapitanje:“unatočvašemgolemomintelektu,frustriralivasikadčinjenicadapridjelovanjuovisiteoljudima?”Počinjemosepribližavatibitistvari,tjelesnostiinjezinimafektima.PrezireliHALljudskotijeloimoždanatajnačinprelazigranicuizmeđuhladnogstrojaiusplamtjelihemocija?“Ne,ninajmanje”,mirnoodgovaraHAL,onuživaraditisljudima.Zapravo,“neprestanojezaposlen”te,zadovoljnoobjašnjava,“želimbitiodnajvećemogućekoristi,amislimdajetokonačnanadasvakogsvjesnogbića”.JošjednomHALpreuzimaznačajkuljudskosti,netimeštoosjećaemocije,većekonomskimiznanstvenimkriterijimaiskoristivosti.
ViKo_14.indd 34 1/21/08 3:04:06 PM
35 Stephen Zepke
andwithincalculablygreaterspeedandreliability.”Thislinemakesthreeimportantpoints.1)HALisa“machineintelligence,”thiscombinationofwordsalreadyindicatingthenewhybridofmachineman.2)He“reproduces,”awordleftstrangelyhangingbytheinterviewertosuggestareproductivepowermachinesmayhaveclaimedfortheirown.3)Oncethequestionresumes,welearnthatHAL“reproduces”or“mimics”“most”functionsofthehumanbrain.ThisintroducesthequestionastowhetherHALishuman,oratleasttowhatextent.Thisquestionwillbecentraltotheactiononboard,andhastwoelements.First,doesHALhaveemotions?Andsecond,doesthismachinefeel,aquestionthrustingusintotherealmofcorporealityoncemore,anditsrelationtorationalthought.
Thenextquestionismorespeci∫c.HALisasked:“Youhaveanenormousresponsibilityonthismission,inmanywaysperhapsthegreatestresponsibilityofanysinglemissionelement.You’rethebrainandcentralnervoussystemoftheshipandyourresponsibilitiesincludewatchingoverthemeninhibernation.Doesthisevercauseyouanylackofcon∫dence?”This“responsibility”forthecrewsuggestshumanfeelings∞andpossiblefailings∞notonlyofcon∫dence,butalsoofcare,compassionandempathy.WehearHAL’ssoftandmelodiousvoice:“Letmeputitthisway,”hereplies,“the9000computeristhemostreliablecomputerevermade,no9000computerhasevermadeamistakeordistortedinformation.”HAL’sreplyanswersaquestionabouthumanqualitiesinpurelyquantitativeterms,anunsettlinginterpretationthatiscon∫rmedbyacutfromashotofhisredeyetoHAL’spointofview,that
ViKo_14.indd 35 1/21/08 3:04:06 PM
36 Vizualni kolegij
HALovosvladavanječovjekaprizivaNietzscheovuvizijuznanostikaonajmodernijeverzije“asketskogideala”.AsketskiidealpojavljujeseutrećemesejuGenealogije moralakaoocjenjivanjestvaripremanematerijalnom“iza”.Kaotakav,asketskiidealjekonačnoiskrivljavanjevoljezamoć,odbacivanjetijelaunihilističkojvoljizaništavilo.“Srozatitjelesnostnailuziju;[…]Nevjerovatiusvojeja,sebiopovrgavatisvoju“realnost”∞kakavtrijumf!”(Nietzsche,Genealogija,str.120).Štobitoodbacivanjetijelauime“istinskogsvijeta”značilo,pitaNietzsche,atojepitanjenakojeaseksualniHALsavršenoodgovara:“Zartonebiznačilokastriratiintelekt?”(Nietzsche,Genealogija,str.121)..Asketskiidealtemeljisenameta∫zici“istinskogsvijeta”,aunatočtomeštojepočeokaovjeraureligijsku“onostranost”,novujeformupronašaouznanstvenojvoljizaistinom.Znanost,tvrdiNietzsche,preživljava“dobrobezBoga,onostranostiivrlinaopovrgavanja”,jeronanijealternativaasketskomidealu,“većjenjegovanajnovija i najplemenitija forma”(Nietzsche,Genealogija,str.149).Znanostjejednostavnoprodužetakvjersko∫lozofskihodbacivanjatijelauimeistine.“[Znanstvenici]jošdugonećebitislobodni duhovi”,pišeNietzsche,“jer i dalje vjeruju u istinu”(Nietzsche,Genealogija,str.151).
HALovaznanstvenasavršenost,njegovainteligencijastroja,stogajeposljednjafazaljudskognihilizma,njegovenegacijevoljezamoć.Međutim,unatočsavršenostiljudskogznanstvenogplaniranja,unatočnesmiljenostinjegovenihilističkesamonegacije,voljazaništavilojejošuvijekvoljajer,“čovjekćeprijehtjetiništavilo,negoštoćeselišitisvakoghtijenja”.(Nietzsche,Genealogija,str.163).Volja,želećidabudesvladana,jošuvijekpostoji.Kaopos
ViKo_14.indd 36 1/21/08 3:04:06 PM
37 Stephen Zepke
ofa∫sheyecamerawhichhasDaveandFrank,obliviousandeatingtheirdinner,undersurveillance:puremenacingtechnology.WeareshownthedisjunctionbetweenHAL’scomfortingwordsandhisworldview,asecurityguard’smentality,∫lledwithparanoidfearslurkingjustbelowthesurface,violencelookingforanexcuse.Butthesurfaceis,fornow,unbrokenandHALblithelycontinues:“Weareall,byanypracticalde∫nitionofthewords,foolproofandincapableoferror.”HALspeaksthen,fora“we,”foraplural,for∞andnowwehavethemeaningofthewordsalreadyusedintheinterview∞a“newgeneration.”Man’stechnologicalutopia,itsperfectlyfunctionalef∫ciencyandunquestionedauthorityhasgivenbirthtothis,ournewmaster.
Manhasproducedhisovercoming,andhisnameisHAL.HAListhesupermanasmachine,homo machinus, aperfectmachineintelligence,andtheinterviewerseemstosensehowweareall,incomparison,merelyhuman.“HAL,”heasks,“despiteyourenormousintellectareyoueverfrustratedbyyourdependenceonpeopletocarryoutactions?”Wearestartingtogetatthemeatofthematterhere,atcorporealityanditsaffects.DoesHALresentman’sbodyandperhapsinthiswaycrossthelinebetweenbeingacoldmachineandhavingaheatedemotion?“Notintheslightestbit,”HALcalmlyresponds,heenjoysworkingwithpeople.Infact,heis“constantlyoccupied,”andis,hecontentedlyexplains,“puttingmyselftothefullestpossibleuse,whichisallIthinkthatanyconsciousentitycaneverhopetodo.”Oncemore,HALclaimshumanitynotonthebasisofhavingemotionsbutthroughtheeconomicandscienti∫ccriteriaofutility.
ViKo_14.indd 37 1/21/08 3:04:07 PM
38 Vizualni kolegij
ljedicatoga,HALovavoljazaistinomnemožeuskratitivlastituvoljuzamoćinjegovnihilizamnužnodovodidosvladavanjasamogsebe,štopredstavljaiparadoksznanosti.Nietzscheovzaključakjekategoričan:“što znači sva volja za istinu?...Unamatavoljazaistinupostajesvjesnasebekaoproblema”.(Nietzsche,Genealogija,str.162).Apostajućisvjesnasebesamekao problema,znanostističesvojudubljuvolju,svojutajnuvoljukojajujecijelovrijemepokretala,svojuvoljuzamoć:“Svevelikestvariuništavajusamesebečinomsamosvladavanja:takoželizakonživota.”(Nietzsche,Genealogija,str.161).
HALjekaokonačniizrazvoljezaistinomkrenuonasvojumisiju,dajednomzauvijekotkrijeznačenjeonogizvanjskog,značenječovjekovogonostranog,istinuostranommonolitu.Aiakoseprisutnostčovjekanatojmisijidoimasuvišnom,njegovose∫zičkopostojanjeipakmoraodbacitiiuništiti.Jer,kaoštoističeFredricJameson:“ljudijošuvijekimajumoćisključitistrojeve,a[HALov]novi“instinkt”samoočuvanjazahtijevadauništituopasnost,ivjerojatnosveštobisemoglorazvitiunju,daklesamorganskiživot.”(Jameson,114).HALgovoriDaveutijekomnjihovogmeksičkogokršaja:“Ovajemisijaprevažnadabimidozvoljavaladatepustimdajeugroziš.”Tojestogalogičankrajznanstvenevoljezaistinuinjezinognihilizma,njenaprevažnažudnjazaznanjemnakrajumorabitinauštrbživota.NočinisedaonoštosedogađanaDiscoveryjunadilaziJamesonovoobjašnjenjestečenog“instinkta”zasamoočuvanjem,jerHALovnespretniplanubojstvaposadeprethodiprotuplanuDaveaiFranka.OvdjeseHALovaznanstvenavoljazaistinompojavljujekaoproblem,jersenjegovasketskiidealizamzapravomoraokre
ViKo_14.indd 38 1/21/08 3:04:07 PM
39 Stephen Zepke
HAL’sovercomingofmanechoesNietzsche’svisionofscienceasthemostmodernversionofthe“asceticideal.”TheasceticidealemergesinthethirdessayofOn the Genealogy of Moralsastheevaluationofthingsaccordingtoanimmaterial“beyond.”Assuchtheasceticidealisthe∫nalperversionofthewilltopower,andrenouncesthebodyinanihilisticwilltonothingness.To“downgradephysicalitytoanillusion;[…]Torenouncebeliefinone’sego,todenyone’sown“reality”∞whatatriumph!”Whatwouldthisrenunciationofthebodyinthenameofa“trueworld”mean,Nietzscheasks,anditisaquestionthattheasexualHALanswersperfectly,“buttocastrate theintellect?”(Nietzsche,1967a,119)Theasceticidealisbaseduponametaphysicsofthe“trueworld,”anddespitebeginningasafaithinareligious“beyond,”ithasfoundanewforminthescienti∫cwilltotruth.Science,Nietzscheargues,survives“wellenoughwithoutGod,thebeyond,andthevirtuesofdenial,”foritisnotanalternativetotheasceticideal,“butratherthe latest and noblest form of it.”(Nietzsche,1967a,147)Scienceissimplytheperpetuationofthereligiophilosophicrenunciationsofthebodyinthenameoftruth.“[Scientists]arefarfrombeingfreespirits:”Nietzschewrites,“for they still have faith in truth.”(Nietzsche,1967a,150)
HAL’sscienti∫cperfection,hismachineintelligence,isthereforethelateststageofman’snihilism,ofhisnegationofthewilltopower.Butdespitetheperfectionofman’sscienti∫cplanning,despitetherigourofhisnihilisticselfnegation,towillnothingnessisstilltowillbecause,“manwouldratherwillnothingnessthannotwill.”(Nietzsche,1967a,163)Thewill,inwillingtobeover
ViKo_14.indd 39 1/21/08 3:04:07 PM
40 Vizualni kolegij
nutiprotivsebesamog,okrenutiprotivposljednjihtragovavoljezamoć,HALovesamevoljezaništavilom.
Međutim,svladavanjeHALazahtijevamehanizam,jersemožepretpostavitidanjegovprogramsprečavasamouništenje.ToštojetajmehanizamBowmanovotijelojednajeodnajvažnijih∫lozofskihtvrdnjiu2001.,jerusvojeposljediceuključujeinaskaogledatelje.PoistovjećujemosesDaveomBowmanom,nesamokaosjunakom∫lma,većisnjegovimtijelomkojepredstavljanašureferentnutočkuunutardezorijentirajućegbestežinskogstanjanjegovog∫lmskogprostora.Natajnačin2001.nepredstavljatajtemeljnisukobizmeđutijelaiuma,većgautjelovljuje.Doista,2001.jeneprekidnaa∫rmacija∫lmsketjelesnosti,∫lmuživa∞kakojetouvjerljivoustvrdilaAnnetteMichelson∞“uznanjukojejemesnato”.(Michelson,63).Michelsontvrdida2001.istražujesvojim“postupcimapremještanja,neprestanimiintenzivnimponovnimotkrivanjemmogućnosti∫lmskeneposrednosti,strukturalnemogućnostihaptičkedezorijentiranostikaoagentaspoznaje.”(Michelson,57.)Drugimriječima,“dezorijentacija”izazvanaefektombestežinskogstanjadajenamkaogledateljimanovuvrstuznanja.Tonovoiskustvotijelaotkrivanovuvrstumisli,uvodinas,kakoonapreciznonavodi,u“genetičkuepistemologiju”(Michelson,59).
Bestežinskotijelokojesepojavljuje“ispod”∫lmskepričestvaraonoštoMichelsonnaziva“restrukturiranjemstvarnog”,fokusirajućinasna“tjelesneapriornostikoječinenašsenzornomotorniaparat”(Michelson,60).Toomogućujepojavuonogaštoje,premanjoj,temeljnielement∫lma,njegovatjelesnare∫eksivnost:“Intenziviranaisveintimnijasvijestovlastitojtjelesnosti”koja“dajenaz
ViKo_14.indd 40 1/21/08 3:04:08 PM
41 Stephen Zepke
come,stillwills.Asaresult,HAL’swilltotruthcannotdenyit’sownwilltopowerand∞thisistheparadoxofscience∞itsnihilismnecessarilyleadstoitovercomingitself.Nietzsche’sconclusioniscategorical:“what is the meaning of all will to truth?”heasks,“inusthewilltotruthbecomesconsciousofitselfasaproblem.”(Nietzsche,1967a,161)Andinbecomingconsciousofitselfas a problemscienceenactsitsdeeperwill,itssecretwillwhichhasbeenanimatingitallalong,itswilltopower:“Allgreatthingsbringabouttheirowndestructionthroughanactofselfovercoming:thusthelawoflifewillhaveit.”(Nietzsche,1967a,161)
HAL,astheultimateexpressionofthewilltotruth,hassetoutonitsmission,todiscover,onceandforall,themeaningoftheoutside,themeaningofman’sbeyond,thetruthofthealienmonolith.Andalthoughman’spresenceonthismissionseemsredundant,hisphysicalitymustneverthelessberenouncedanddestroyed.For,asFredricJamesonpointsout:“thehumansstillhavethepowertoturnthemachineryoff,and[HAL’s]new“instinct”ofselfpreservationrequiresittodestroythatdanger,andpresumablyanythingthatmightevolvebackintoit,namelyorganiclifeitself.”(Jameson114)AsHALtellsDaveduringtheirMexicanstandoff:“Thismissionistooimportanttoallowmetoletyoujeopardiseit.”Thisthenisthelogicalendofthescienti∫cwilltotruth,andofitsnihilism,itsoverridingdesireforknowledgemusteventuallybeattheexpenseoflife.ButwhathappensonboardtheDiscoveryseemstoexceedJameson’sexplanationofanacquiredselfpreservation“instinct”,becauseHAL’sclumsyplantokillthecrewprecedesDaveand
ViKo_14.indd 41 1/21/08 3:04:08 PM
42 Vizualni kolegij
nakutetjelesnostikaotemeljasvijesti”.(Michelson,61.)Međutim,njezinaanaliza,unatočsvojojbriljantnosti,ostajeograničenafenomenološkimpretpostavkamaoživomtijelu,aonenemoguobjasnitiZvjezdanavrata,ionoštosedogađakasnije,štogotovoinespominje.IzafenomenološkogtijelaiprekoZvjezdanihvratapojavljujesedrugotijelokojeostavljaizasebe“senzornomotorniaparat”isvojujošuvijekljudskutjelesnusvijestkakobipotvrdilosvojekozmičkedimenzije,svojgenetičkipuls,svojvječnipovratakuništavanjastvaranja.
Totijelonijedakletolikotjelesnosvjesno,kolikoprotusvjesno,tijeloukojesemisao“ubacuje”,kaoštotoDeleuzegovori,“kakobidosegnulanepomišljenokojeježivot”(Deleuze,1989,189).Bowmanovotijelojeorganvoljezamoć,aiakojenjegovapobjedanadHALompobjedatijela(uHALovotijelo/mozakulazikrozmanualnuzračnukomoru,HALa“ubija”isključivanjemvišihfunkcijanjegovog“mozga”),tojetekpreduvjetzamogućnostdaljnjegsvladavanja,ovajputnjegovogvlastitog.BowmanovosvladavanjeHALazapravoimajošjedanpreduvjet,jednakonužanzapričui∫lozo∫ju∫lma,atojepriglupaneprimjerenostHALovogsmrtonosnogplana.KakosuHALovisavršeniizračunimoglizaboravitinazračnukomoru?JedinimogućiodgovorjedajeBowmanovotijelomehanizamkojimHALuništavasamogsebe,(ne)logičanzaključakHALovogde∫nirajućegparadoksa;voljazaništavilojejošuvijekvolja.Avoljazamoćneznačiništaosimdasenjeziniizrazimorajusvladati.
SBowmanomseljudskonasiljejošjednompokazujekaoautomatiziraniizrazvoljezamoćkojipokrećeunutarnjidrugikojegpoznajemokaomonolit.KadaBowman
ViKo_14.indd 42 1/21/08 3:04:08 PM
43 Stephen Zepke
Frank’scounterplotagainsthim.Herethen,HAL’sscienti∫cwilltotruthemergesasaproblem,forhisasceticidealismmustinfactturnagainstitself,turnagainstitslastvestigesofwilltopower,HAL’sownwilltonothingness.
ButHAL’sovercomingrequiresamechanism,forpresumablyhisprogrammingpreventshimfromselfdestructing.ThatthismechanismisBowman’sbodyisoneof2001’smostimportantphilosophicalassertions,becauseitincludesusasviewersinitsconsequences.WeidentifywithDaveBowman,notjustastheheroofthe∫lm,butasitsbody,abodywhichactsasourownreferencepointwithinthedisorientingweightlessnessofitscinematicspace.Inthisway2001doesnotrepresentsthisfundamentalcon∫ictbetweenbodyandmindbutembodiesit.Indeed,2001isaconstantaf∫rmationofcinema’scorporeality,itrevels∞asAnnetteMichelsonhaspersuasivelyputit∞“inaknowledgewhichiscarnal.”(Michelson63)Michelsonarguesthat2001exploresinits“tacticsofdisplacement,throughaconstantandintensivereinventionofthepossibilitiesofcinematicimmediacy,thestructuralpotentialitiesofhapticdisorientationasagentofcognition.”(Michelson57)Inotherwords,the“disorientation”introducedintothoughtbytheeffectofweightlessnessgivesus∞thespectators∞anewkindofknowledge.Thisnewexperienceofthebodyrevealsanewkindofthought,itthrustsus∞Michelson’sphraseisprecise∞intoa“geneticepistemology.”(Michelson59)
Theweightlessbodythatemerges‘beneath’the∫lm’snarrative,producewhatMichelsoncallsa“restructuringofthereal,”byfocussingusupon“thecorporealaprioris
ViKo_14.indd 43 1/21/08 3:04:08 PM
44 Vizualni kolegij
svladaHALanjegovosezdravo,prirodnoivitalnotijelopojavljujeizsvladanestrvineznanostispremnodaopetbudesvladano.SvladavanjemljudskognihilizmautjelovljenoguHALu,DavejeostvariodruguodtriZaratustrinepreobrazbe,pajedevu(HALakojinositeškobreme)naslijedioBowman(lav)(Nietzsche,1961).
Onoštopreostajeištojetaprvapreobrazbaučinilamogućim,jestdaljnjatransformacijaukojojsesvladavajuposljednjitragovijunačkesubjektivnosti.Bowmansadamoraproćikrozzavršnupreobrazbu,teseiznovaroditikaoZvjezdanodijete.
BowmanuzimaposljednjipreostalibrodislijedidrugimonolitkrozZvjezdanavrata.Zvjezdanavrataoznačujuoštriprekidu∫lmskojteksturi2001.,sobziromdase“realizam”povlačipredapstraktnomnavalomsvjetla.OvdjejetradicionalnaSFpirotehnikauzdignutadokozmičkogvatrenogkruga,požaraizkojegćeseBowmanpojavitispremandabudeiznovarođen.DojmljiveefekteZvjezdanihvrataizpostupakaeksperimentalnih∫lmovaprilagodiojeDonaldTrumbullteoninasličannačinizazivajuosjećaj∫zičkogpremještanjakojesesuprotstavljanarativnojlogicii“realizmu”Hollywooda.2001stogapotvrđujeantikulturalnutradicijuameričkogavangardnog∫lmakojisezanimazamističnastapanjaoslobođenogosjetilnogtijela.BeskrajnozumiranjeZvjezdanihvrataotkrivanepoznatisvemir,našenovotijelozvijezda.Zvjezdanavratasuvizijakojanekalkulira,odvodinasizasvijestiiljudskog,odvišeljudskog.
TaistinskinietzscheovskaambicijaostvarenajehalucinatornimobilježjemZvjezdanihvrata,injihovimpodsjećanjemnaučinkepsihodeličnihdroga.IakojeKubrick
ViKo_14.indd 44 1/21/08 3:04:09 PM
45 Stephen Zepke
whichcomposeoursensorymotorapparatus.”(Michelson60)Thisallowswhatis,forMichelson,the∫lmsfundamentalelementtoemerge,itscorpore∫exivity:“Theintensi∫edandprogressivelyintimateconsciousnessofone’sphysicality”that“providestheintimationofthatphysicalityasthegroundofconsciousness.”(Michelson61)ButMichelson’sanalysis,forallitsbrilliance,remainscaughtintheirphenomenologicalassumptionsofalivedbody,andthesecannotaccountfortheStarGate,andwhathappensafter,whichshehardlymentions.Beyondthephenomenologicalbody,andthroughtheStarGate,anotherbodyemerges,onethatleavesthe“sensorymotorapparatus”anditsstillhumancorpoconsciousnessbehindtoaf∫rmitsowncosmicdimension,itsgeneticpulse,itseternalreturnofdestructioncreation.
Thisbodyisnotsomuchacorpoconsciousnessthen,asacounterconsciousness,abodythatthought“plungesinto”,asDeleuzeputsit,“inordertoreachtheunthought,thatislife.”(Deleuze,1989,189) Bowman’sbodyisanorganofthewilltopower,andalthoughhisdefeatofHALisavictoryofthebody(hegainsentrytoHAL’sbody/brainthroughthemanual airlock,he“kills”HALbyunplugginghishigher“brain”functions),thisismerelytheconditionofpossibilityforafurtherovercoming,thistimehisown.InfactBowman’sovercomingofHALhasafurthercondition,onejustasnecessarytothe∫lm’snarrativeandphilosophy,andthatistheratherstupidinadequacyofHAL’shomicidalplan.HowcouldHAL’sperfectcalculationsnothavebeenawareoftheairlock?TheonlypossibleansweristhatBowman’sbodyisthemechanismbywhichHALselfdestructs,the(il)logicalconclusiontoHAL’sde∫ning
ViKo_14.indd 45 1/21/08 3:04:09 PM
46 Vizualni kolegij
tvrdiokakosamnikadnijeeksperimentiraosLSDom,nijeporicaotuvezusasekvencomZvjezdanihvrata,ineiznenađujedajedrugafazareklamnekampanje∫lm2001.nazivala“ultimativnimtripom”.Psihodeličnavizija2001.injezindugeksperimentalnom∫lmupredstavljaju“politikuekstaze”ukojojZvjezdanavrataprotusvijest∫lmasmještajuprotiv čovjeka.ToepizodusaZvjezdanimvratimačinipolitičkimstajalištemkojejeprikladnosvomvremenu,inajzanimljivijimelementomKubrickoveinterpretacijeNietzschea.Zvjezdanavratapreuzimajuciljameričkogavangardnog∫lmaouništenjusamogsebeipretvarajutounužanuvjetzapojavunečegnovog,zapojavubudućnostikaotakve.Nakonštosmodobilibitkustehnoznanstvenimdruštvomkontrole,inakonštosmoporazilitajsuicidalnistroj∞togjednodimenzionalnogčovjeka∞možemopočetiistraživatitkominismo,iotićitamogdjeljudinikadranijenisuotišli.2001.jestogaaktualiziranjeNietzscheau60timgodinamaprošlogstoljeća,zadržavajućinjegovozagovaranjepolitičkerevolucijeradikalnomsubjektivnomtransformacijom,istovremenoistražujućisuvremenepostupkeosobnedezintegracije.
BowmanulazikrozZvjezdanavrataizapočinjeubrzavatiutunelusvjetla.Dokseintenzitetibrzinapovećavaju,mirezomprelazimonakadarreakcijeBowmanovoglica,sočimaširomotvorenimzbogšokaizapanjenosti,okrećućiglavuubolnomgrčuupokušajudaizbjegnenemoguće.Tajesekvencajošuvijeku“realnomvremenu”,kojeostajenedirnutodokkameraspajaBowmanovsubjektivnikadarZvjezdanihvratainjegovureakcijuukadruprotukadru.Međutim,ovdjesmonarubuBowmanoveizdržljivosti,aidućijekadarnjegovoliceukočenoodstraha,
ViKo_14.indd 46 1/21/08 3:04:09 PM
47 Stephen Zepke
paradox;towillnothingnessisstilltowill.Andthewilltopowermeansnothingbutthatitsexpressionsmustbeovercome.
WithBowmanman’sviolenceoncemoreappearsastheautomatedexpressionofwilltopower,animatedbyaninternalotherweknowasthemonolith.WhenBowmanovercomesHALhishealthy,spontaneous,andvitalbodyemergesfromtheovercomecarcassofsciencereadytooncemorebeovercome.Inovercomingman’snihilism,embodiedinHAL,DavehasachievedthesecondofZarathustra’sthreemetamorphoses,andthecamel∞HAL,thegreatbearerofweights∞hasbeensupersededbyBowman∞thelion.(Nietzsche,1961,‘OftheThreeMetamorphoses’)Whatremains,andwhatthis∫rstmetamorphosishasmadepossible,isafurthertransformationinwhichthelastvestigesofheroicsubjectivityareovercome.Bowmanmustnowundergothe∫nalmetamorphosis,andberebornastheStarChild.
BowmantakesthelastremainingpodandfollowsanothermonolithintotheStarGate.TheStarGatemarksasharpbreakinthe∫lmictextureof2001,as“realism”giveswaytoanabstractrushingoflight.Heretraditionalsci∫pyrotechnicsareelevatedtoacosmicringof∫re,acon∫agrationfromwhichBowmanwillemergereadytobereborn.TheremarkableStarGateeffectswereadaptedbyDonaldTrumbullfromexperimental∫lmtechniques,andsimilarlyproduceadislocatingphysicalexperiencethatworksagainstthenarrativelogicand“realism”ofHollywood.2001thereforeaf∫rmsthecounterculturaltraditionofAmericanavantgarde∫lminterestedinthemysticalmergeoftheunleashedsensualbody.Thenever
ViKo_14.indd 47 1/21/08 3:04:10 PM
48 Vizualni kolegij
očajničkipokušavajućipobjećivizijikojaočiglednonadilazinjegovusposobnostrazumijevanja.Tačetirizamrznutakadrauklanjajuonoštoje“viđeno”izBowmanovesubjektivnetočkegledanjaisobjektivnoggledištakamere,dokpercepcijagubisvojuprostornuivremenskusmislenost.PsihodeličnaZvjezdanavratasadasučistahalucinacija.Lišenipoložajaskojegmožemorazmislitioonomuštovidimo,nismoumogućnostidjelovati,aizasvihljudskihkoordinata,čakiizanašegvlastitogtijela,svepostajekozmičkavizija.
Zvjezdanavratasuvrhunac∫lmskogistraživanjanašeprotusvijesti,alizarazlikuodslobodnolebdećeprostorne∫uidnostibestežinskogstanja,Zvjezdanavratasuvišeod∫zičkedezorijentacije.Tojesubjektivnadezintegracija,jervišeneznamoodaklegledamo,nitištodoživljavamo;nemožemolociratištosubjektivnoiliobjektivnovidimo;činisedanekikadroviprikazujurađanjegalaksija,drugimikroskopskebiološkedogađaje.Mismonegdjeinigdje,našetijeloisvijestzamijeniojeosjećajkaosa;mismočistovizionarskoiskustvooslobođenoodJa,iskustvoKantovoguzvišenog,iskustvoprikojemje,kaoštotokažeDeleuze,“Mojacijelastrukturapercepcijeuprocesueksplozije.”Kanttvrdida,
uonomeštomiuprirodiobičnonazivamouzvišenimnenalaziseapsolutnoništaštobidovodilodonaročitihobjektivnihprincipa i onih formi prirode koje odgovaraju tim objektivnim principima, tako da, naprotiv, priroda najčešće izazivaidejeuzvišenogusvomekaosuiliusvojemnajdivljijem,najnepravilnijemnereduipustošenju,akosesamomoguunjojsagledativeličinaisnaga.(str.134)
ViKo_14.indd 48 1/21/08 3:04:10 PM
49 Stephen Zepke
endingzoomoftheStarGaterevealstheunknownuniverse,ournewbodyofstars.TheStarGateisavisionthatdoesnotcompute,ittakesusbeyondconsciousnessandthehuman,alltoohuman.
ThisthoroughlyNietzscheanambitionisachievedbythehallucinatoryqualityoftheStarGate,anditsevocationoftheeffectsofpsychedelicdrugs.AlthoughKubrickclaimednevertohaveexperimentedwithLSDhimself,hedidn’tdenytheconnectiontotheStarGatesequence,anditisnosurprisethatthesecondphaseofthe∫lm’spublicityreferredto2001as“theultimatetrip.”2001’spsychedelicvisionanditsdebttoexperimental∫lmconstitutea“politicsofecstasy”inwhichtheStarGateaimsthecounterconsciousnessofcinemaagainst the human.ThismakestheStarGateepisodeapoliticalstatementthatisbothentirelyofitstime,andthemostinterestingelementofKubrick’sinterpretationofNietzsche.TheStarGatetakesAmericanavantgardecinema’saimofpulverisingtheselfandmakesitthenecessaryconditionfortheemergenceofsomethingnew,fortheemergenceofthefutureassuch.Afterourbattlewithatechnoscienti∫csocietyofcontrolhasbeenwon,andwehavedefeatedthissuicidemachine∞thisonedimensional man∞wecanbeginexploringwhowearen’t,andgowherenohumanhasgonebefore.2001thereforeupdatesNietzscheforthesixties,retaininghisadvocacyofpoliticalrevolutionthroughradicalsubjectivetransformation,whileexploringcontemporarytechniquesofpersonaldisintegration.
BowmanenterstheStarGateandbeginsacceleratingintoacorridoroflight.AstheintensityandvelocityincreaseswecuttoareactionshotofBowman’sfaceashe
ViKo_14.indd 49 1/21/08 3:04:10 PM
50 Vizualni kolegij
Međutim,zaKantajetokaotičnouzvišenopotvrdilopostojanjevišegsvijetaIdeja,otkrilojesvijetidealneistine,božanstvenoiza.Ovdje,zapisujeNietzscheusvojojpoznatojkriticiromantizma(kojajeujednoisamokritika),imamo“uobičajeniromantički∫nale∞prijelom,slom,povratakiporazpredstaromvjerom,predstarimbogom”.RomantizaminjegovauzvišenaestetikanisuzaNietzscheabiliništavišeod“starevjere”,prerušeneu“novuumjetnostmeta∫zičkeutjehe”.(Nietzsche,Rođenjetragedije,str.2021)
Međutim,ništauDaveovojpojaviusobiRegencyneukazujenanjegovorazumijevanjebeskonačnoginepromjenjivogmeta∫zičkogsvijeta.ZaKubrickadakle,uzvišenoiskustvoZvjezdanihvrataneodvodinasizatijela,većtijelooslobađaodnihilizmaistine,odnjezinihposljednjihpreostalihiluzija:prirodnepercepcijefenomenološkog“mesa”organiziranogokotranscendentalnogidealizma(Michelsonine“tjelesneapriornosti”).Možemorazumjetinužnostte“uzvišene”transformacijeuskladusNietzscheovetripreobrazbečovjeka.SvladavajućiHALaBowmanječovječanstvopretvorioizdeveulava.HALjebioultimativnadevakojaječovjekanosilapremanihilističkojbudućnostiupustinjisvemira.“Međutim”,pišeNietzsche,“unajsamotnijojpustinjidogađasedrugapreobrazba:duhovdjepostajelavom;želidasedograbislobodeibudegospodaruvlastitojpustinji.”(Nietzsche,Zaratustra,str.2324.)DaveBowmanjelavkojiasketskeidealedevemijenjasvojimvlastitim“Jahoću!”Međutim,upravoto“ja”ostajezaNietzscheaproblem,jerpodrazumijevasubjektivnuvoljukojazaustavljabeskonačnoineograničenopostajanjesamogživota.UpravozatoKub
ViKo_14.indd 50 1/21/08 3:04:10 PM
51 Stephen Zepke
holdshiseyeswideinshockandawe,twistinghisheadinatorturedsquintattemptingtoevadetheimpossible.Thissequenceisstillin“realtime,”whichremainsintactasthecameraconnectsBowman’spointofviewoftheStarGateandhisreactioninashotcountershot.ButhereweareatthelimitofBowman’sendurance,andthenextshotofhisfaceisfrozeninhorror,desperatelytryingtoescapeavisionthatclearlyexceedshisabilitytocomprehendit.Thesefreezeframeshots∞therearefourofthem∞removewhatis“seen”fromBowman’ssubjectivepointofview,andfromthecamera’sobjectivevision,asperceptionlosesitsspatialandtemporalcoherence.ThepsychedelicStarGateisnowapurehallucination.Deniedapositionfromwhichtore∫ectonwhatwesee,weareunabletoact,andbeyondallhumancoordinates,beyondevenourownbody,everythingbecomescosmicvision.
TheStarGateistheclimaxofthe∫lm’sexplorationofourcounterconsciousness,butunlikethefree∫oatingspatial∫uiditiesofweightlessnesstheStarGateismorethanaphysicaldisorientation.Thisissubjectivedisintegration,forwenolongerknowfromwherewesee,norwhatweexperience,wecannotlocatewhatweseesubjectivelyorobjectively;someshotsseemtoshowthebirthofgalaxies,othersmicroscopicbiologicalevents.Wearesomewhereandnowhere,ourbodyandconsciousnessreplacedbyasensationofchaos;weareapurevisionaryexperiencecutloosefromtheI,anexperienceofKant’ssublime,anexperiencewhere,asDeleuzeputsit:“Mywholestructureofperceptionisintheprocessofexploding.”Kantarguesthat,
ViKo_14.indd 51 1/21/08 3:04:11 PM
52 Vizualni kolegij
rickuzvišenomsekvencomZvjezdanihvratauništavainašiBowmanovsubjektivniintegritet,atojeuništenjenužnozastvaranjenovog.Nietzschetojednostavnokaže:“Lavnemožejošstvoritinovevrijednosti:alimožesebistvoritisloboduzanovostvaranje∞tomožesnagalava.”(Nietzsche,Zaratustra,str.24)
Nakonprevladavanjalavainjegovog“jahoću”,voljazamoćizlaziizsvojezavršnepreobrazbe:“Ovoje,naime,tajnaduše:tekkadjujenapustioheroj,približavajojseusnu∞nadheroj.”(Nietzsche,Zaratustra,str.106)Tajjenadheroj,izaNietzscheaizaKubricka,dijete.Iznovarođeničovjek.Nietzschepiše:
Dijete je nevinost i zaborav, stalno otpočinjanje, igra, kotač,kojiseizsamogsebeokreće,prvipokret,svetokazivanjeDa.Doista,zaigrujestvaranja,braćomoja,potrebnosvetokazivanjeDa:svojuvoljuhoćesadduh,svojuvoljuzadobivaonajkojijeusvijetuizgubljen.”(Nietzsche,Zaratustra,str.24)
BowmanizZvjezdanihvrataulaziusvojvlastitisvijet.Svijetodvojen,činise,odsvihdrugihsvjetova.NakonuništenjasvojesubjektivnesvijestiBowmandolaziusobuRegencypotresenirastrojen.Prostorijajepotpunoneskladna,jednakorazdornapojavakaoimonolitnapočetku∫lma.Bowmanulaziukupaonicu,jošuvijekodjevenusvemirskoodijelo,ičujemokakomuodjekujedisanje.Pogledauogledaloidoživijošjedanšok.Znatnojeostarioimožemosamozaključitidajevrijemejošuvijekozbiljnopomaknuto.Utrenutkukadnamseučinidasmosevratilidijegetskomprostoruprimjećujemokakojenjegovavremenskalogikajošjednomporemećena.Ovajput
ViKo_14.indd 52 1/21/08 3:04:11 PM
53 Stephen Zepke
inwhatweusuallycallsublimeinnaturethereissuchanutterlackofanythingleadingtoparticularobjectiveprinciplesandtoformsofnatureconformingtothem,thatitisratherinitschaosthatnaturemostarousesourideasofthesublime,orinitswildestandmostrulelessdisarrayanddevastation,provideditdisplaysmagnitudeandmight.(Kant99100)
ForKanthowever,thischaoticsublimecon∫rmedtheexistenceofahigherfacultyofIdeas,itrevealedarealmofidealtruth,adivinebeyond.Here,NietzschewritesinhiswellknowncritiqueofRomanticism(whichisalsoaselfcritique),wehavethe“familiarromantic∫nale∞break,breakdown,returnandcollapsebeforeanoldfaith,beforethe oldgod.”RomanticismanditssublimeaestheticwereforNietzsche,nothingbutthe“oldfaith”dressedupas“anewartofmetaphysicalconsolation.”(Nietzsche,1994)
ButnothinginDave’semergenceintotheRegencyroomimplieshiscomprehensionofanin∫niteandunchangingmetaphysicalrealm.ForKubrickthen,thesublimeexperienceoftheStarGatedoesnottakeusbeyondthebody,butliberatesthebodyfromthenihilismoftruth,fromitslastremainingillusion:thenaturalperceptionofthephenomenological“∫esh”organisedaroundatranscendentalidealism(Michelson’s“corporeala prioris).Wecanunderstandthenecessityofthis“sublime”transformationintermsofNietzsche’sthreemetamorphosesofman.InovercomingHALBowmanhaschangedhumanityfromacamelintoalion.HALwastheultimatecamelcarryingmantowardsanihilisticfutureinthedesertofspace.“But,”Nietzschewrites,“intheloneliestdesertthesecondmetamorphosisoccurs:thespirithere
ViKo_14.indd 53 1/21/08 3:04:11 PM
54 Vizualni kolegij
neizvana,uzvišenimučincimaZvjezdanihvrata,većiznutra,disjunkcijomuvremenu.
Bowmančujezvukoveizdrugeprostorije,nekuvrstublagogmetalnogzveckanja.Provirujeizaugla,iusubjektivnomkadruugledasebe,opetstarijeg,ivrloelegantnoodjevenogusvečanocrnoodijelo,kakovečerasleđimaokrenutimpremavratima.Bowmankojijedepolaganoseokreće,kaodajeiončuonekizvuk,adokgagledamokakoseokrećedogodiseneštoiznimno:zvukdisanjasezaustavlja,amisenađemounemogućojsituacijidagledamoBowmanovimočima,alidavišenismounjegovomtijelu.Drugimriječima,promatramovlastitinestanak.SubjektivnouništenjedokojegjedovelakozmičkavizijaZvjezdanihvrataporemetilojevrijeme,navodećiBowmanadauđeunizubrzanihtransformacija.
Bowmanpromatraiproživljavatobrzostarenjeunizurezovakojimnjegovpogledrastvaravrijeme.Bowmanavišenepokrećeneštostrano,onjepostaokotačkojisamsebepokreće,aupravojeBowmanovavoljaonakojateživlastitomsvladavanju,∫lmskavoljakojasadaskokovitopravirezoveunjegovomživotu.BowmanovživotusobiRegencylišenjeanegdotalnihprizora,zanimanja,pačakidogađaja,osimvlastitogzaborava.ABowmansvetoprihvaćajerjepostaosvetoDA.
Bowmansadajedejedinipristojanobrokucijelom∫lmu.Tojenjegovaposljednjavečera.Zatimslučajnogurnečašuvinanapod,čašuvinaučijemjeokusuupravobiotakootvorenouživao.Pogledapremadolje,mividimodetaljrazbijenečaše,azatimBowmanakakonetremicezuriukrhotine.Odmahponovnočujemodisanje,aBowmanpodignepoglediugledanjegovizvor,vrijemejošjednom
ViKo_14.indd 54 1/21/08 3:04:12 PM
55 Stephen Zepke
becomesalion;itwantstocapturefreedomandbelordinitsowndesert.”(Nietzsche,1961,54)DaveBowmanisthelionwhoreplacestheasceticidealsofthecamelwithhisown“Iwill!”Butitispreciselythis“I”whichremainsaproblemforNietzsche,foritimpliesasubjectivewillthatblockstheunendingandunlimitedbecomingoflifeitself.ThisiswhyKubrickusesthesublimeStarGatesequencetodestroybothourown,andBowman’ssubjectiveintegrity,adestructionnecessaryforthecreationofthenew.Nietzscheputsitsimply:“Tocreatenewvalues∞eventhelionisincapableofthat:buttocreateitselffreedomfornewcreation∞thatthemightofthelioncando.”(Nietzsche,1961,55)Oncethelionandits“Iwill”havebeenovercomethewilltopoweremergesfromits∫nalmetamorphosis:“Thisindeedisthesecretofthesoul:onlywhentheherohasdesertedthesouldoesthereapproachitindreams∞thesuperhero.”(Nietzsche,1961,141)Thissuperherois,forbothNietzscheandKubrick,thechild.Manreborn.Nietzschewrites:
Thechildisinnocenceandforgetfulness,anewbeginning,asport,aselfpropellingwheel,a∫rstmotion,asacredYes.Yes,asacredYesisneeded,mybrothers,forthesportofcreation:thespiritnowwillsits own will,thespiritsunderedfromtheworldnowwinsits ownworld.(Nietzsche,1961,55)
BowmanemergesfromtheStarGateintohisownworld.Aworldsundereditseems,fromanyotherworld.AfterthepulverisationofhissubjectiveconsciousnessBowmanarrivesintheRegencyroomshaking,shattered.Theroomisutterlyincongruous,asabsolutelydisjunctive
ViKo_14.indd 55 1/21/08 3:04:12 PM
56 Vizualni kolegij
preskoči,aBowmanležiukrevetu,starinasamrti.Staracnudiposljednjipodsjetniknaprvotnumajmunskuznatiželjuipodižeslabašnurukupremamonolitunakrajukreveta.Muškaracjepretvorenufetus,čijisubjektivnikadaropetugledamodoksekrećekrozmonolitiodlaziusvemir.
Filmdaklezavršavatimtrenutkomvraćanja,dokdijetelebdikrozmonolitinatragdoZemlje,zatvarajućigolemiljudskikrugpreobrazbe.Međutim,tu∫guruvraćanjaKubrickjevećponudiokadromrazbijenečašekojapredstavljazavršetaklukakostikojumajmunuzanosubacavisokouzrak.Prisjećamosedajetajradosniletprekinutsvemirskimbrodom,ljudskimtehnoznanstvenimambicijamainihilističkomobiješćunjegoveinteligencije.Međutim,svejetosvladanoiBowmannasjejošjednomvratiopostankuljudi,tajnimonolita,njegovojvoljizamoć.Prvipoticajkojijeuzrokovaomonolitbiojepoticajodvajanja,aonojepokazalodaćepojavanovoguvijekuključivatiirazbijanjeonogaštosadrži.Takojemajmunrazbioživotinjskulubanjupostavšičovjek,takojeBowmanuništioHALa,takoseičovjekovu(samo)svijestmorakonačnouništitidabiseonponovnorodiokaoZvjezdanodijeteteZemljivrationedužnost.Svakomsvladavanjuprethodimonolit,vječnipovratakprekida,razlikeustvaranjunečegnovog.Drugimriječima,monolitjebudućnostneuvjetovanaprošlošćuilisadašnjošćujerihodbacujeistovremenodokjeonistvaraju.Nemilosrdnokretanjepremanaprijedu2001nudiistu∫guru;svakopitanjekojepostavljapreobrazbasvojodgovornalaziuapsolutnojpotvrdinečegnovog.OvdjejeKubrickblizakGillesuDeleuzeuinjegovučitanjuvječnogvraćanja,takođeriz1968.godine:
ViKo_14.indd 56 1/21/08 3:04:12 PM
57 Stephen Zepke
astheappearanceofthemonolithatthebeginningofthe∫lm.Bowmangoesintothebathroom,stillwearinghisspacesuitandwehearhisbreathresonatinginourears.Helooksinamirrorandhegetsanothershock.Hehasagedconsiderablyandwecanonlyconcludethattimeisstillseverelyoutofjoint.Atthemomentweseemtohavearrivedbackindiegeticspaceweimmediatelyexperienceitstemporallogiconcemoredisturbed.Notthistimefromwithout,bythesublimeeffectsoftheStarGate,butfromwithin,fromadisjunctionintime.
Bowmanhearssomenoisecomingfromtheotherroom,asoftmetallicclinking.Hepeersaroundthecorner,andinapointofviewshotheseeshimself,oncemoreolder,andveryelegantlyclothedinafulllengthblackdressinggown,withhisbacktothedooreatingdinner.TheeatingBowmanslowlyturnsaround,asifhetoohadheardanoise,andaswewatchhimturnaremarkablethinghappens:thesoundofbreathingstopsandweareintheimpossiblepositionofseeingwithBowman’seyes,butnolongerbeinginhisbody.Wearewatching,inotherwords,ourowndisappearance.Thesubjectivepulverisationin∫ictedbytheStarGate’scosmicvisionhasunhingedtime,causingBowmantoenterintoaseriesofacceleratedtransformations.
Bowmanobservesandundergoeshisrapidaginginaseriesofcutsbywhichhisgazedissolvestime.Bowmanisnolongeranimatedbysomethingalien,hehasbecomeaselfpropellingwheel,anditisBowman’swillthatwillsitsownovercoming,acinematicwillthatnowjumpcutsthroughhislife.Bowman’slifeintheRegencyroomisdevoidofanecdotalincident,interestorevenevent,other
ViKo_14.indd 57 1/21/08 3:04:12 PM
58 Vizualni kolegij
[Vječnovraćanje]seispravnonazivavjerabudućnosti,vjeraubudućnost.Vječnovraćanjeodnosisesamonanovo,naonoštosestvarapodpretpostavljenimuvjetimaiuzposredništvopreobrazbe.Međutim,nedovodidopovratkaniuvjetaniagenta:upravosuprotno,onoihodbacujeteizbacujesvojomcentrifugalnomsilom.[...]Onojenovo,potpunanovost.(Deleuze,1994,90)
Monolitjenašabudućnost,onjeVječnovraćanjevoljezamoćkaotakve,moćikojateživlastitomsvladavanju.Međutim,monolitionoštojenastaloodčovjekastapajuseuzavršnojsekvenci∫lmakadobojebivajusvladaniikadserađaZvjezdanodijete.“Ikažemvam:moračovjekusebinositikaos,dabimogaoroditiplešućuzvijezdu.”(Nietzsche,Zaratustra,str.13)Tojeobjavarazbijenečaše:nijeslučajnodajetojedinabitnaslučajnostkojasedogađautakonevjerojatnopromišljenom∫lmu.Razbijenačašaoznačavapovratakneobjašnjivog,slučaja,nasilnograskidasvladavanjakojeremetinajpromišljenije,najsjajnijeiunajvećojmjerinihilističkeljudskemisli.OnadovodinascenuZvjezdanodijetekaonedužnostizaboravpostajanja,kaozavršnoutjelovljenjevoljezamoć,pričemunjegoveispupčeneočinaglašavajuveličanstvenostnjegovevizije.Tojevizijakojusustvoriliprotusvijestčovjekaiprazninamonolita,vizijakojunisumoglisadržati.Genealogijajepotpuna,čovjekjeprevladanijošjednomjepodne.
KakoZvjezdanodijetevraćabudućnostZemlji,takoKubrickvraćabudućnostinama,ovajputprevrednovanu.2001.znanstvenojfantasticinudinovuontologijubuduć
ViKo_14.indd 58 1/21/08 3:04:13 PM
59 Stephen Zepke
thanitsownforgetting.AndBowmanacceptsitallbecausehehasbecomeasacredYES.
Bowmannoweatstheonlydecentmealoftheentiremovie.Itishislastsupper.Thenheaccidentallyknockshisglassofwineonthe∫oor,theglassofwinewhosetastehehadjustsodeliberatelysavoured.Helooksdown,wegetacloseupofthesmashedglassandthenweseeBowmanstaringintentlyatthepieces.Immediatelywehearbreathingoncemore,andBowmanlooksupandovertoitssource,timeoncemoreskipsabeat,andBowmanislyinginbed,oldanddying.Theoldmanoffersthe∫nalechooftheape’sinitialcuriosityandraisesafeeblearmtowardsthemonolithattheendofhisbed.Themanistransformedintoafoetus,whosepointofviewweoncemoretakeasitmovesthroughthemonolithandoutintothecosmos.
Thusthe∫lmendswiththismomentofreturn,asthechild∫oatsthroughthemonolithandbacktoearth,completingman’senormouscycleofmetamorphosis.Butinfactthis∫gureofreturnhasalreadybeenofferedbyKubrickintheshotofthesmashingglass,whichisthecompletionofthearcofthejawbonecasthighinexultationbytheape.Thisjoyful∫ightwasinterrupted,weremember,bythespaceship,byman’stechnoscienti∫cambitionsandthenihilistichubrisofhisintelligence.Butallthishasbeenovercome,andBowmanhasreturnedusoncemoretoman’sgenesis,tothesecretofthemonolith,itswilltopower.Theinitialimpetusthemonolithintroducedwasthatofdisjunction,andthisdisjunctiontaughtthattheemergenceofthenewwillalwaysinvolvethesmashingofitscontainers.Sotheapesmashedanani
ViKo_14.indd 59 1/21/08 3:04:13 PM
60 Vizualni kolegij
nostikojupronalaziuNietzscheuikojuaktualiziraušezdesetimanaglašavajućinjezinnajvažnijiaspekt:subjektivnurevolucijuputemsubjektivnograzrješenja.Sobziromnato,2001.jejedanodonihpredivnihplodova`68.čijenasljeđetektrebamoiskusiti.Tojerevolucijakaoprevladavanjenašihtijelanadtehnoznanstvenimnihilizmom,našihinstinktivnihpostupakanadsviješćui,naposljetku,vječnogvraćanjaprevladavanjakaopravehalucinacijekojapostojisonustranuprostoraivremena.
c i t i r a n a d j e l a :
— GillesDeleuze(1989),Cinema 2 TheTimeImage.Prijevod:H.TomlinsoniR.Galeta.(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress)
— GillesDeleuze(1994),Difference and Repetition.Prijevod:P.Patton.(NewYork:ColumbiaUniversityPress)
— FredricJameson(2005),Archaeologies of the Future, The Desire Called Utopia and Other Science Fictions.(LondonandNewYork:Verso)
— ImmanuelKant,Critique of Judgement.Prijevod:WernerS.Pluhar.(Indianapolis:HackettPublishingCompany,1987
— AnnetteMichelson(1969),‘BodiesinSpace,Filmas“CarnalKnowledge”’,u:Artforum,no.6.
— FriedrichNietzsche(1961),Thus Spoke Zarathustra.Prijevod:R.Hollingdale.(London:Penguin)
— FriedrichNietzsche(1967),The Will to Power. Prijevod:W.KaufmaniR.Hollingdale.(NewYork:Vintage)
ViKo_14.indd 60 1/21/08 3:04:13 PM
61 Stephen Zepke
mal’sskullinbecomingaman,soBowmansmashedHAL,andsoman’s(self)consciousnessmust∫nallybesmashedifheistoberebornaStarChild,andreturninnocencetoearth.Eachovercomingisusheredinbythemonolith,bytheeternalreturnofaninterruption,ofadifferencecreatingsomethingnew.Themonolith,inotherwords,isthefuture,afutureunconditionedbythepastorthepresentbecauseitrepudiatesthematthesametimeastheyproduceit.Therelentlessforwardmomentumof2001offersthesame∫gure;everyquestionposedbymetamorphosis∫ndsitsanswerinanabsoluteaf∫rmationofsomethingnew.HereKubrickisclosetoGillesDeleuze’sreadingoftheeternalreturn,alsomadein1968:
[Eternalreturn]isproperlycalledabeliefofthefuture,abeliefinthefuture.Eternalreturnaffectsonlythenew,whatisproducedundertheconditionofdefaultandbytheintermediaryofmetamorphosis.However,itcausesneithertheconditionnortheagenttoreturn:onthecontraryitrepudiatestheseandexpelsthemwithallitscentrifugalforce.[...]Itisitselfthenew,completenovelty.(Deleuze,1994,90)
Themonolithisourfuture,itistheEternalReturnofwilltopowerassuch,thewillthatwillsitsownovercoming.Butthemonolithandwhathasbecomeofmanmergeinthe∫nalsequenceofthe∫lmasbothareovercomeandtheStarChildisborn.“Itellyou:onemusthavechaosinone,togivebirthtoadancingstar.”(Nietzsche,1961,46)Thisistheannouncementofthebrokenglass:itwasnoaccidentthatitwastheonlysigni∫cantaccidenttooccurina∫lmsoincrediblydeliberate.Thesmashedglassrings
ViKo_14.indd 61 1/21/08 3:04:13 PM
62 Vizualni kolegij
— FriedrichNietzsche(1967a),On the Genealogy of Morals.Prijevod:W.Kaufmann.(NewYork:Vintage)
— FriedrichNietzsche(1968),The Antichrist.Prijevod:R.Hollingdale.(London:Penguin,)
— FriedrichNietzsche(1994),The Birth of Tragedy.Prijevod:R.Hollingdale.(London:Penguin)
pri prijevodu je korištena sljedeća literatura:
— FriedrichNietzsche,Tako je govorio Zaratustra,Filozofskabiblioteka,IKNaprijed,Zagreb,1991.,preveoDankoGrlić
— FriedrichNietzsche,Genealogija morala,BibliotekaHorizonti,Grafos,Beograd,1983.,preveoBožidarZec
— FriedrichNietzsche,Rođenje tragedije,BibliotekaParnas,MaticaHrvatska,Zagreb,1997.,prevelaVeraČičinŠain
— FriedrichNietzsche,Volja za moć,Mladost,Zagreb,1988.,preveoAnteStamać
— ImanuelKant,Kritika moći suđenja,Beogradskiizdavačkogra∫čkizavod,Beograd,1975.,preveoNikolaPopović
(preveoVedranPavlić)
ViKo_14.indd 62 1/21/08 3:04:14 PM
63 Stephen Zepke
thereturnoftheunaccountable,ofchance,oftheviolentdisjunctionofovercomingthatdisturbsman’smostdeliberate,mostbrilliant,andmostnihilisticthoughts.ItushersonstagetheStarChildastheinnocenceandforgetfulnessofbecoming,asthe∫nalembodimentofwilltopower,it’sbulgingeyesemphasisingthemajestyofitsvision.Thisisthevisionthecounterconsciousnessofmanandthevoidofthemonolithgavebirthto,avisiontheycouldnevercontain.Thegenealogyiscomplete,thehumanhasbeenovercomeanditisNoontideoncemore.
AstheStarchildreturnsthefuturetotheearth,soKubrickreturnsthefuturetous,revalued.2001offerstoScienceFictionanewontologyofthefuture,oneit∫ndsinNietzsche,andupdatestothe60sbyemphasisingitsmostimportantaspect:subjectiverevolutionthroughsubjectivedissolution.Assuch2001isoneofthosebeautifulfruitsof1968whoseinheritanceweareyettotaste.Itisrevolutionastheaf∫rmationofourbodiesovertechnoscienti∫cnihilism,ofourinstinctualactionsoverconsciousness,and∫nallyoftheeternalreturnofovercomingasatruehallucinationexistingbeyondtimeandspace.
wo r k s c i t e d :
— GillesDeleuze(1989),Cinema 2 TheTimeImage.TranslatedbyH.TomlinsonandR.Galeta.(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress)
— GillesDeleuze(1994),Difference and Repetition.TranslatedbyP.Patton.(NewYork:ColumbiaUniversityPress)
ViKo_14.indd 63 1/21/08 3:04:14 PM
64 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 64 1/21/08 3:04:14 PM
65 Stephen Zepke
— FredricJameson(2005),Archaeologies of the Future, The Desire Called Utopia and Other Science Fictions.(LondonandNewYork:Verso)
— ImmanuelKant,Critique of Judgement.TranslatedbyWernerS.Pluhar.(Indianapolis:HackettPublishingCompany,1987
— AnnetteMichelson(1969),‘BodiesinSpace,Filmas“CarnalKnowledge”’,inArtforum,no.6.
— FriedrichNietzsche(1961),Thus Spoke Zarathustra.TranslatedbyR.Hollingdale.(London:Penguin)
— FriedrichNietzsche(1967),The Will to Power. TranslatedbyW.KaufmanandR.Hollingdale.
(NewYork:Vintage)— FriedrichNietzsche(1967a),On the Genealogy of Mor
als.TranslatedbyW.Kaufmann.(NewYork:Vintage)— FriedrichNietzsche(1968),The Antichrist.Translated
byR.Hollingdale.(London:Penguin,)— FriedrichNietzsche(1994),The Birth of Tragedy.
TranslatedbyR.Hollingdale.(London:Penguin)
ViKo_14.indd 65 1/21/08 3:04:14 PM
Cesare Casarino je profesor na Sveučilištu u Minnesoti, na Odsjeku za kulturalne studije i komparativnu književnost. Područja kojima se bavi uključuju povijest zapadnjačke filozofije (posebice odnos estetičkog i političkog mišljenja u modernoj i postmodernoj epohi) anglo-američke i evropske književnosti 19. i 20. stoljeća (posebno književne kulture modernizma), kao i kino te filmsku teoriju (evropski film nakon 2. svjetskog rata). Te različite teme Casarino čita s naglašenim fokusom na kategorije seksualnosti i roda, kao i s neprestanim interesom za diskurse i prakse historijskog materijalizma. Trenutačno se bavi istraživanjem literarnih i vizualnih kultura SIDA-e. Cesare Casarino je autor iznimno inspirativne studije Modernity at Sea (2002.), su-urednik je zbornika Marxism Beyond Marxism (1996.), te prevoditelj Agambenove knjige Sredstva bez svrhe na engleski.
ViKo_14.indd 66 1/21/08 3:04:14 PM
Cesare Casarino is an Associate Professor in the Cultural Studies and Comparative Literature department at the University of Minnesota. His main areas of interest include the history of Western philosophy (especially the relations between aesthetic and political thought in the modern and postmodern periods), nineteenth-century and twentieth-century Anglo-American and European literatures (especially the literary cultures of modernism), as well as cinema and film theory (especially post-WWII European cinema). These different areas are analyzed and related to each other through an overarching attentiveness to the development and deployment of categories of sexuality and gender as well as through an ongoing interest in the discourses and practices of historical materialism. At present, he is also doing research on the literary and visual cultures of AIDS. Books: Modernity at Sea: Melville, Marx, Conrad in Crisis (Minneapolis: University of Minnesota Press, 2002), Marxism Beyond Marxism, co-edited with Saree Makdisi and Rebecca Karl (New York: Routledge, 1996).
ViKo_14.indd 67 1/21/08 3:04:15 PM
68 Vizualni kolegij
i
MichelFoucaultjeznaokakotrebainterferirati.Znaojekakopisati,razmišljati,interferirati.KakojetoGillesDeleuzenapisaouFilmu 2
nedugonakonnjegovesmrti,znaojedase“stvarizbivajunaraziniinterferencijemnogihpraksi:bivanja,slike,koncepti,raznevrstedogađaja”idastogasvakupraksu“trebaocijenitiuodnosunadrugeprakseskojimainterferira”.02Foucaultjeznaoikojesuopasnostibivanjauinterferen
c e sa r e c a sa r i n o
Problemontološkepovijestivremena;ili,ometodi
studije∫lmaGillesaDeleuzea01
01 OvajesejpredstavljadioširegprojektaoDeleuzeu,Spinozii∫lmu.ŽeliobihzahvalitiEleanorKaufmanzbogpoticajnih,pohvalnih,kritičkihikliničkihriječikojejenapisalaoprvojverzijiovogeseja,kaoiPetruMilatuiTomislavuMedakuzbogtogaštosumepozvalida jednuranijuverzijuovogesejapredstavimuMultimedijalnominstitutuuZagrebuulipnju2004.godine.
02 Deleuze,Gilles;Film 2. The TimeImage(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1988),preveliHughTomlinsoniRobertGaleta,str.280.Prijevodprilagođen.Film 2. L’imagetemps(Paris:LesÉditionsdeminuit,1985),str.365.
ViKo_14.indd 68 1/21/08 3:04:15 PM
69 Cesare Casarino
i
MichelFoucaultknewhowtointerfere.Heknewhowtowrite,think,beininterference.Heknewthat∞asGillesDeleuzewouldwrite
shortlyafterhisdeathinCinema 2∞it“isattheleveloftheinterferenceofmanypracticesthatthingshappen,beings,images,concepts,alltypesofevents,”andhencethatanypractice“mustbeevaluatedintermsoftheotherpracticeswithwhichitinterferes.”02AndFoucaultalsoknewthe
c e sa r e c a sa r i n o
TheProblemofanOntologicalHistoryof
Time;or,OntheMethodofGillesDeleuze’sStudyofthe
Cinema01
01 ThisessayispartofalargerprojectonDeleuze,Spinoza,andthecinema.Iwould like to thank Eleanor Kaufman for the encouraging, encomiastic,critical,andclinicalwordsshewroteonthe∫rstdraftofthisessay,aswellasPetarMilatandTomislavMedakforhavinginvitedmetopresentanearlierversionofthisessayattheMultimedijalniInstitutinZagreb,June2004.
02 Deleuze,Gilles;Cinema 2. The TimeImage(Minneapolis:UniversityofMinnesota Press, 1988), trans. Hugh Tomlinson and Robert Galeta, p. 280.Translationmodi∫ed.Cinéma 2. L’imagetemps(Paris:LesÉditionsdeminuit,1985),p.365.
ViKo_14.indd 69 1/21/08 3:04:15 PM
70 Vizualni kolegij
ciji:znaojedainterferencijauvijekdonosirizikdavaspogrešnorazumiju,pogrešnoprepoznaju.Znaojedanikadnećebitikrajazatakavmeconnaissance:Jestelivi∫lozof?Jestelipovjesničar?Možetelise,molimvas,identi∫cirati,ustati,davasocijenimo?Neizbježno,radijenebi.Višejevolionepriznati∞čakiakojetopovremenoznačilonepisati.SličnoBartlebyju,pisaojeipisaoinastavljaopisati∞dabizatimjednogdanaiznenadaprestao.Međutim,zarazlikuodBartlebyja,ponovnojepočeopisati.Prvastvarkojujenapisaonakonosamgodinašutnjebilajepotresnameditacijaopitanjuinterferencije,“Uvod”uUpotrebi užitaka∞drugidioPovijesti seksualnosti,kojijeslavnooznačiopotpunupromjenusmjeracijelogprojekta.03Unjojprikrivenimislilacpar excellence,kojibisekategoričkiodbioidenti∫ciratiilipredstaviti,preuzimanekarakterističan∞testogaodmahjošivišeočaravajućiidirljiviji∞ispovjedničkitonkojimpiše:“Aonimakojimajenaporanrad,noviinovipočetci,pokušajiigreške,vraćanjeiprerađivanjesveodpočetkadokraja∞ukratko,svimonimakojimajeradusrednesigurnostiistrepnjejednakneuspjehu,sveštoimmogurećijestda,očigledno,nismosisteplanete.”04Planetaskojeteriječidolazejeonanakojojmetodanapredujeinterferencijominakojojpovijesti∫lozo∫jashvaćenekaopraksemišljenjauvijekvećmeđusobnointerferiraju,gdjesuukonačnicizasebne,aliihsenemožerazlučiti.
Međutim,štojeinterferencija?UsvojojknjiziNedoumice moderne,pokušavamodgovoritinatopitanjeposuđu
03 Ovažnostitepromjene,vidiDeleuzeovodjeloFoucault(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1998),preveoSeanHand,str.9496.
04 Foucault,Michel:The Use of Pleasure. The History of Sexuality, Volume 2(NewYork:VintageBooks,1990),preveoRobertHurley,str.7.
ViKo_14.indd 70 1/21/08 3:04:15 PM
71 Cesare Casarino
dangersofbeingininterference:heknewthattointerfereisalwaystoruntheriskofbeingmisunderstood,misrecognized.Heknewtherewouldneverbeanendtosuchmeconnaissance:Areyouaphilosopher?Areyouahistorian?Couldyoupleaseidentifyyourself,standup,andbejudged?Inevitably,hewouldprefernotto.Hepreferrednottoconfess∞evenifthatmeantnottowriteattimes.NotunlikeBartleby,hewroteandwroteandkeptonwriting∞andthenonedayhesuddenlystopped.UnlikeBartleby,however,hestartedwritingagain.Andthe∫rstthingheproducedaftereightyearsofsilencewasapoignantmeditationonthequestionofinterference,namely,the“Introduction”toThe Use of Pleasure ∞thatsecondvolumeofThe History of Sexualitywhichfamouslymarkedacompletereorientationofthewholeproject.03Here,themaskedthinkerpar excellence,whowouldrefusecategoricallytoidentifyorrepresenthimself,adoptsanuncharacteristic∞andhenceatonceallthemorearrestingandallthemoremoving∞confessionaltone,aswhenhewrites:“Astothoseforwhomtoworkhard,tobeginandbeginagain,toattemptandbemistaken,togobackandreworkeverythingfromtoptobottom∞astothose,inshort,forwhomtoworkinthemidstofuncertaintyandapprehensionistantamounttofailure,allIcansayisthatclearlywearenotfromthesameplanet.”04Theplanetfromwhichthesewordshailisoneinwhichmethodproceedsbyinterferenceandinwhichhistoryandphilosophyunderstoodas
03 Onthesigni∫canceofthisshift,seeDeleuze’sFoucault(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1988)trans.SeánHand,pp.9496.
04 Foucault,Michel;The Use of Pleasure. The History of Sexuality, Volume 2(NewYork:VintageBooks,1990),trans.RobertHurley,p.7.
ViKo_14.indd 71 1/21/08 3:04:16 PM
72 Vizualni kolegij
jućiizraz“interferencija”odDeleuzeaipretvarajućigausvojkoncept,kakobihformuliraokoncepcijubivanjakojunazivam“ontologijominterferencije”ikojabivanjesmještaupostajanje.05OvdjebihsamoželioustvrditidajeinterferencijakodDeleuzeaterminološkizanemariva,akonceptualnoključna:istovremenojemarginalniizraznakojiserijetkonailaziunjegovimdjelima,alijeisredišnjikonceptkojinijesamodjelatanuglavnininjegovihradova,negojemoždaiorganizirajućiprincipnjegovemisli.IakoDeleuzeinterferencijunikadaeksplicitnonerazvijaupravikoncept,jasnojeizposljednjestraniceFilma 2∞kaoiizposljednjihtrijustranicaknjigeŠto je ∫lozo∫ja?∞dainterferencijaposjedujeinherentanontološkismisaoidaza∫lozo∫jupredstavljade∫nicijskiproblem:“stvarisezbivajunarazinisučeljavanjamnogihpraksi:bivanja,slike,koncepti,raznevrstedogađaja”.Upravosenaimanentnomplatouinterferencijesvezbiva;upravosenamjestumeđusobnoginterferiranjaraznihpraksirađajusveforme,bivanjesamodolaziupostojanje.Takvajedakleontologijainterferencije:koncepcijabivanjakaoaktualiziranogiusađenoguinterferencijskeodnosepraksi,koncepcijabivanjakaobivanjeuinterferenciji.Zatakvuontologiju,stoga,pitanjebivanjajeneposrednopolitičkopitanje:rećidajebivanjebitiuinterferencijiznačirećidasebivanjeaktivnostvaraupraksi:“avant l’être, il y a la politique.”“Prijebivanjapostojipolitika”∞kaoštoDeleuzei
05 Casarino,Cesare;“Philopoesis:ATheoreticoMethodologicalManifesto.”Boundary 2,29,br.1(proljeće2002.),str.6596.Malodrukčijaverzijaovogeseja pojavljuje se i kao predgovor mojoj knjizi Modernity at Sea Melville, Marx, Conrad in Crisis(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,2002),str.xiiixli.
ViKo_14.indd 72 1/21/08 3:04:16 PM
73 Cesare Casarino
practicesofthoughtarealwaysalreadyinterferingwitheachother,areultimatelydistinctyetindiscerniblefromoneanother.
Butwhatisinterference?InmybookModernity at Sea,Iattempttoanswerthisquestionbyborrowingtheterm“interference”fromDeleuzeandbyturningitintomyownconcept,soastoformulateaconceptionofbeingwhichIrefertoas“interferentialontology”andwhichpositsbeinginbecoming.05Here,IwouldliketosuggestsimplythatinterferenceinDeleuzeisterminologicallynegligibleandconceptuallycrucial:itisatonceamarginaltermthatisrarelyfoundinhisworksaswellasthecentralconceptthatisnotonlyoperativeinmostofhisworksbutalsoperhapstheorganizingprincipleofhisthought.EventhoughDeleuzeneverexplicitlydevelopsinterferenceintoafull∫edgedconcept,itisclearfromthelastpageofCinema 2∞aswellasfromthelastthreepagesofWhat Is Philosophy?∞thatinterferencehasaninherentlyontologicalimportandthatitconstitutesade∫nitionalproblemforphilosophy:“[It]isattheleveloftheinterferenceofmanypracticesthatthingshappen,beings,images,concepts,alltypesofevents.”Itisontheimmanentplateauofinterferencethateverythingtakesplace;itisatthepointinwhichdifferentpracticesinterferewithoneanotherthatallformscomeintoexistence,thatbeingitselfcomesintobeing.Suchthenisinterfe
05 Casarino,Cesare;“Philopoesis:ATheoreticoMethodologicalManifesto.”Boundary 2,29,no.1(Spring2002),pp.6596.AslightlydifferentversionofthisessayalsoappearsastheprefacetomyModernity at Sea: Melville, Marx, Conrad in Crisis (Minneapolis: University of Minnesota Press, 2002), pp.xiiixli.
ViKo_14.indd 73 1/21/08 3:04:16 PM
74 Vizualni kolegij
GuattaritvrdeuTisuću platoa.06“Prije”uovojrečenicioznačavalogički,anevremenskiodnos:metamor∫čkaagitacijasvijetaprakseprethodibivanjulogički,anevremenski,usmisludasenijednaformabivanjanemožeobjasnitibezpozivanjanajednakoprvobitanpolitičkiprocesstvaranja,usmisludabivanjeostajenerazumljivoineshvatljivobezpozivanjanapolitičkupretpostavku.07
Dozvolitemidasesadavratimna“Uvod”uUpotrebi užitaka.Utomiznimnomtekstukojipredstavljasvjedočanstvobezpresedanaotežinimišljenja,odnosnoonapornomradurazotkrivanja“ukojojmjeritruddaserazmišljaovlastitojpovijestimožeosloboditimisaoodonogaštoonautišinimisli,itakojojomogućitidamislidrukčije”,08Foucaultobjašnjavakakoje,tijekomsvojedugešutnje,došaodoponovnogosmišljavanjacijelogprojektaPovijesti seksualnosti.ŽeliobihukazatinatodautomdokumentuFoucaultsvojprojektpovijestiseksualnostikarakteriziraupravokaoontološkupovijest,naime,kaopraksumišljenjakojaoznačavainterferencijuizmeđupovijestii∫lozo∫je.Tojepraksakojastvarakonceptekojiodgovarajupovijesnimformamakojimabivanjeprestajebitičistoponavljanjeidentičnog,kojimaonopostajeneštodrugonegoštojest.Tosuformekojeimajupovijest,aopetseodnjeokreću,kojesurođeneizpovijesti,anjojnepripadaju,kojesunužandiopovijesti,aopetseodvajajuodpovijesti
06 Deleuze,Gilles,iGuattari,Felix;A Thousand Plateaus Capitalism and Schizophrenia (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1987), preveo BrianMassumi,str.203.Prijevodprilagođen.
07 Zapunuverzijuovihrasprava,vidi:Modernity at Sea,str.xivxxvi,apogotovostr.xviixviii.
08 The Use of Pleasure,str.9.
ViKo_14.indd 74 1/21/08 3:04:17 PM
75 Cesare Casarino
rentialontology:aconceptionofbeingasthatwhichisactualizedandembeddedintheinterferentialrelationsofpractices,aconceptionofbeingasbeingininterference.Forsuchanontology,thus,thequestionofbeingisanimmediatelypoliticalquestion:tosaythatbeingisbeingininterferenceistosaythatbeingisactivelyproducedinpraxis,istosaythat“avantl’être,ilyalapolitique.”“Beforebeingthereispolitics”∞asDeleuzeandGauttariexclaiminA Thousand Plateaus.06The“before”inthissentencemarksalogicalratherthanatemporalrelation:themetamorphicagitationoftheworldofpraxisislogicallyratherthantemporallypriortobeinginthesensethatnoformofbeingcanbeexplainedwithoutappealingtotheequiprimordialpoliticalprocessofitsproduction,inthesensethatbeingremainsunintelligibleandincomprehensiblewithoutreferencetoapoliticalpostulate.07
Letmereturnnowtothe“Introduction”toThe Use of Pleasure.Inthisremarkabledocument∞whichconstitutesanunparalleledtestimonytothedif∫cultyofthought,thatis,totheexactinglaborofascertaining“towhatextenttheefforttothinkone’sownhistorycanfreethoughtfromwhatitsilentlythinks,andsoenableittothinkdifferently”08∞Foucaultexplainshow,duringhislongsilence,hecametoreconceptualizethewholeprojectofThe History of Sexuality.Iwouldliketosuggestthatin
06 Deleuze, Gilles, and Guattari, Félix; A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1987) trans.BrianMassumi,p.203.Translationmodi∫ed.
07 Forthefullversionofthesearguments,seeModernity at Sea,pp.xivxxviandespeciallypp.xviixviii.
08 The Use of Pleasure,p.9.
ViKo_14.indd 75 1/21/08 3:04:17 PM
76 Vizualni kolegij
kaostatus quo:ukratko,onesuonoštoideuzdlakupovijesti,štobivanjuomogućujedaprođedubokemetamorfoze,onoštomisleopovijestivlastitogbivanjakakobirazmišljaleibiledrukčije.09NakonštojenekolikoputaponoviodaPovijest seksualnostinijepovijestponašanja,ideologijailireprezentacija,većpovijestmišljenja,10Foucaultpišedasetajprojektsastojiod“analiziranja...problematizacijakrozkojesebivanjenudidanužnobudemisao∞ipraksinatemeljukojihseteproblematizacijestvaraju”.11Kaoštosamvećustvrdio,bivanjestvarajuinterferirajućiodnosipraksi,onojeaktualiziranoiusađenouprakse.ProblematizirajućeprakseokojimaFoucaultovdjegovori,međutim,nesamodaaktualizirajubivanjevećgaičinesposobnimdabudemišljeno:tosupraksekojestvarajuproblemeikojeukonačnicibivanjepretvarajuuproblemzamišljenje.Podpritiskomtakvihpraksi,bivanjesenudidabudemišljeno:onojezamotanousebeupokušajudabudemišljeno,presavijenojestolikonabora∞utolikomnogo
09 Ove formulacije djelomično su nadahnute ponovnim elaboracijama tezaDelezea i Guattarija o konceptu nepovijesnog Friedricha Nietzschea. UdjeluŠto je ∫lozo∫ja?,pišu:“Postajanja...nepripadajupovijestičakniakoseunju vraćaju... Povijest danas još uvijek određuje samo skup uvjeta, kolikogodnovionibili,odkojiseokrećemokakobismopostali,drugimriječima,kakobismostvorilineštonovo...Kakobineštomoglodoćiizpovijesti?Bezpovijesti,postajanjebiostaloneodređenoineuvjetovano,alipostajanjenijepovijesno...Samdogađajtrebapostajanjekaonepovijesnielement.Nepovijesno, kaže Nietzsche, “jest poput atmosfere s kojom sam život moženastatiisčijimrazaranjemmoranestati.”Tojepoputtrenutkamilosti;“zaštobičovjekbiosposobandanijeprvoušaouneopipljivopodručjenepovijesnog?”Deleuze,GillesiGuattari,Felix;What Is Philosophy?(NewYork:ColumbiaUniversityPress,1994),preveliHughTomlinsoniGrahamBurchell,str.96,alividiistr.110113.
10 Vidi,naprimjer,The Use of Pleasure,str.3,10i11.
11 The Use of Pleasure,str.11.
ViKo_14.indd 76 1/21/08 3:04:17 PM
77 Cesare Casarino
thisdocumentFoucaultcharacterizeshisprojectofahistoryofsexualitypreciselyasanontologicalhistory,namely,asapracticeofthoughtmarkingtheinterferencebetweenhistoryandphilosophy.Thisisapracticethatproducestheconceptscorrespondingtothehistoricalformsthroughwhichbeingceasestobesheerrepetitionoftheidentical,throughwhichbeingbecomesotherthanwhatitis.Theseareformsthathaveahistoryandyetturnawayfromit,thatarebornofhistoryandyetdonotbelongtoit,thatarepartandparcelofhistoryandyetpartwithhistoryasstatusquo:inshort,theyarethatwhichbrusheshistoryagainstthegraintherebyenablingbeingtoundergoprofoundmetamorphoses,thatwhichthinksthehistoryofitsownbeingsoastothinkandbeotherwise.09AfterhavingrepeatedseveraltimesthatThe History of Sexualityisnotahistoryofbehaviors,ideologies,orrepresentationsbutahistoryofthought,10Foucaultwritesthatthisprojectconsistsof“analyzing...theproblematizationsth
09 TheseformulationsareinpartinspiredbyDeleuzeandGuattari’sreelaborationsofFriedrichNietzsche’sconceptoftheunhistorical.InWhat Is Philosophy?,theywrite:“[B]ecomings...donotbelongtohistoryeveniftheyfallbackintoit...Historytodaystilldesignatesonlythesetofconditions,however recent they may be, from which one turns away in order to become,thatistosay,inordertocreatesomethingnew...Howcouldsomethingcomefromhistory?Withouthistory,becomingwouldremainindeterminateandunconditioned, but becoming is not historical...The event itself needs becomingasanunhistoricalelement.Theunhistorical,Nietzschesays,‘islikeanatmospherewithwhichalonelifecangerminateandwiththedestructionofwhichitmustvanish.’Itislikeamomentofgrace;andwhat‘deedwouldmanbecapableofifhehadnot∫rstenteredintothatvaporousregionoftheunhistorical?’”Deleuze,GillesandGuattari,Félix;What Is Philosophy?(NewYork:ColumbiaUniversityPress,1994),trans.HughTomlinsonandGrahamBurchell,p.96,butseealsopp.110113.
10 See,forexample,The Use of Pleasure,pp.3,10,and11.
ViKo_14.indd 77 1/21/08 3:04:18 PM
78 Vizualni kolegij
formiproblematiziranjailiproblematskihformibivanja∞dapredstavljapostajanjedrugim.Takavvrtlogbivanjapredstavljapodručjeontološkepovijesti:stvorenaizinterferencijepovijestii∫lozo∫je,ontološkapovijestpromišljatajvrtlogistvarakonceptepraksipresavijanjakaoiproblematskihnaborakojimabivanjepostajedrugonegoštojest.12Ontološkapovijestbaviseproblemima.
Međutim,štojeproblem?Foucaultopetovanorazlikujepovijestmišljenjaodpovijestiponašanja,ideologijailireprezentacija∞naime,ontološkupovijestodreprezentacijskepovijesti∞aopetjesuzdržanupogledurazlikemeđunjima:sveštomožemopretpostavitijedasedrugabavipraksamaiformamareprezentacijedokseprvabavipraksamakojestvarajuproblemeisproblematskimformama.Razlogzaštojetarazlikatakovažnaležiusamojprirodiproblema,drugimriječima,uosobitomnačinurazumijevanjaproblemakaorazmjenasonimeštoFoucaultinačenazivaizvanjskim.13NijeslučajnodaDeleuze,kadtrebaobjasnitikakonekiproblemfunkcionira,implicitnoprizivaFoucaultovkonceptizvanjskog.UFilmu 2pišeda“problemuvodidogađajizizvanjskog”idaseto“izvanjskoproblemanemožesvestinaeksteriornost∫zičkogsvijetaništavišenegonapsihološkuinteriornostmisle
12 Aphrodisia, chresisienkrateia,naprimjer,predstavljajuprimjeretakvihkoncepata u djelu Upotreba užitaka ∞ a i sama je seksualnost, naravno, upravotakavkonceptuPovijesti seksualnosti.
13 OvdjegovorimoFoucautovomogleduoMauriceuBlanchotu∞“Lapensédudehors”∞koji je iznimnoutjecaonaDeleuzea(vidiosobitoCinema 2 iWhat Is Philosophy?)ikojijepostaoključnitekstzaDeleuzeovuinterpretacijucjelokupnogFoucaultovog∫lozofskogprojekta(vidi:Foucault,pogotovostr.43,8687,9697,110,118120i,općenitije,94123).
ViKo_14.indd 78 1/21/08 3:04:18 PM
79 Cesare Casarino
roughwhichbeingoffersitselftobe,necessarily,thought∞andthepracticesonthebasisofwhichtheseproblematizationsareformed.”11AsIsuggestedearlier,beingisproducedbytheinterferentialrelationsofpractices,isactualizedandembeddedinpractices.TheproblematizingpracticestowhichFoucaultrefershere,however,notonlyactualizebeingbutalsoenablebeingtobethought:thesearepracticesthatmakeproblems,andthatultimatelyturnbeingintoaproblemforthought.Underthepressureofsuchpractices,beingoffersitselftobethought:itisfoldedbackontoitselfinanefforttobethought,itistwistedintosomanyfolds∞intosomanyformsofproblematizationorproblematicformsofbeing∞thatconstituteabecomingother.Suchatorqueofbeingconstitutesthedomainofanontologicalhistory:bornfromtheinterferenceofhistoryandphilosophy,ontologicalhistorythinksthistorqueandproducestheconceptsofthepracticesofenfoldingaswellasoftheproblematicfoldsthroughwhichbeingbecomesotherthanwhatitis.12Ontologicalhistorydealswithproblems.
Butwhatisaproblem?Foucaultrepeatedlydifferentiatesahistoryofthoughtfromahistoryofbehaviors,ideologies,orrepresentations∞namely,ontologicalhistoryfromrepresentationalhistory∞andyetisreticentwithregardstothedifferencebetweenthetwo:allonecaninferisthatthelatterdealswithpracticesandformsofrepresentationwhiletheformerdealswithpracticesthat
11 The Use of Pleasure,p.11.
12 Aphrodisia, chresis, and enkrateia, for example, all constitute instances ofsuchconceptsinThe Use of Pleasure∞andsexualityitself,ofcourse,ispreciselysuchaconceptthroughoutThe History of Sexuality.
ViKo_14.indd 79 1/21/08 3:04:18 PM
80 Vizualni kolegij
ćegega”.14Sdanašnjeggledišta,tetvrdnjepredstavljajuzametakistraživanjakojeDeleuzeupotpunostipoduzimagodinudanaposlijeusvojojknjizioFoucaultu:
Moramo razlikovati eksteriornost i izvanjsko. Eksteriornostjejošuvijekforma...čakdvijeformekojesuesteriornejednadrugoj,sobziromdaznanjenastajeizdvaokruženjasvjetlaijezika, viđenja i govorenja. Međutim, izvanjsko se tiče sile:ako je sila uvijek u odnosu s drugim silama, sila se nužnoodnosinaizvanjskokojesenemožereduciratiikojevišečaknema ni formu te se sastoji od udaljenosti koje se ne mogusmanjiti,auzpomoćkojihjednasiladjelujenadruguilinanjudjelujedruga...Stogadolazidopojavesilakojaostajerazličitaodpovijestiformi,sobziromdadjelujeudrugojdimenziji.Tojeizvanjsko koje je daljenegobilokojivanjskisvijet,pačakiodbilo koje forme eksteriornosti, koja od tog trenutka postajebeskrajnobliža...[T]ransformacijasenedogađapovijesnim...sastavnicama,većsastavnimsilama,kadaoneuđuuodnossdrugimsilamakojesudošleizvana...Pojava,promjenaimutacijautječunasastavnesile,anenasastavljeneforme.15
Izvanjskojeovdjeinigdjedrugdje.Ili:tamogdjepostojeformeeksteriornosti∞dakle,riječiistvari∞postojiiizvanjsko,dodirujućiihlaganoiliihčvrstopresavijajući,iličakprolazećikroznjih,aliuvijekvećdijelećibeskonačnedodirnetočkesnjima.Danebibilizavedeniukonačnicineprimjerenomprostornomterminologijomprisutnom
14 Teseprimjedbepojavljujuukontekstudiskusije∫lmaTeoremaPieraPaolaPasolinija,kojojćusevratiti.Cinema 2,str.174175.Cinema 2,str.227228.
15 Foucault,str.8687.
ViKo_14.indd 80 1/21/08 3:04:19 PM
81 Cesare Casarino
makeproblemsandwithproblematicforms.Thereasonwhythisdifferencemakesallthedifferencehingesontheverynatureofproblems,thatis,onaparticularwayofunderstandingproblemsastransactionswithwhatFoucaultelsewherecallstheoutside.13ItisnotacoincidencethatwhenDeleuzeneedstoexplainhowaproblemfunctions,heimplicitlyinvokesFoucault’sconceptoftheoutside.InCinema 2,hewritesthat“theproblemintroducesaneventfromtheoutside”andthatthis“outsideoftheproblemisnotreducibletotheexteriorityofthephysicalworldanymorethantothepsychologicalinteriorityofathinkingego.”14Inretrospect,theseremarksstandastheembryonicelementsofaninvestigationthatDeleuzefullyundertakesoneyearlaterinhisbookonFoucault:
We must distinguish between exteriority and the outside.Exteriorityisstillaform…∞eventwoformswhichareexteriortooneanother,sinceknowledgeismadefromthetwoenvironments of light and language, seeing and speaking. Buttheoutsideconcernsforce:ifforceisalwaysinrelationwithotherforces,forcenecessarilyreferstoanirreducibleoutsidewhichnolongerevenhasanyformandismadeupofdistancesthatcannotbebrokendownthroughwhichoneforceactsuponanotherorisacteduponbyanother...Thereistherefore
13 IamreferringheretoFoucault’sessayonMauriceBlanchot∞“Lapenséedudehors”∞whichexertedanimmensein∫uenceonDeleuze(seeespeciallyCinema 2andWhat Is Philosophy?),andwhichbecameacrucialtextforDeleuze’s interpretation of Foucault’s overall philosophical project (seeFoucault, especially pp. 43, 8687, 9697, 110, 118120, and, more generally,94123).
14 TheseremarksappearinthecontextofadiscussionofPierPaoloPasolini’sTeorema,towhichIwillreturn.Cinema 2,pp.174175.Cinéma 2,pp.227228.
ViKo_14.indd 81 1/21/08 3:04:19 PM
82 Vizualni kolegij
uovomodjeljku,trebanaglasitidasudvijerazličitedimenzijenakojeseovdjepoziva∞naime,prostoreksteriornostiiprostorizvanjskog,svijetpovijesnihformiisvijetsilabezformi∞strogomeđusobnoimanentne:silepostojejedinodokobuhvaćaju,prolazeipomičuforme,apojavaiutjecajsilamožeseosjetitiprekoformi,upokretuformi,kaoontološkidrhtajformi.Onesumeđusobnonesvodive,aopetmeđusobnoinherentnedimenzijeistogsvijeta,anjihoveinterferencijepredstavljajujedinisvijetkojipostoji.Nepostojitočkaukojojsetakveinterferencijenedogađaju∞međutim,potrebanjeproblemdabisetakveinterferencijeizmiješaleipostaleneizbježnezamišljenje.Rećidaproblem“uvodidogađajizvanjskoga”značirećidaproblemuvodiprovalusilausvijetformikojiuništavaistvara,kojirazbijastatus quoistvaraiznova.Problemomogućujepreoblikovanjeodnosasilatakodanisileniriječiistvarinikadvišenećebitiiste:onomogućavatransformacijuumodalitetimainterferencijeizmeđupovijesnihformiisilabezformi,izmeđupredstavljivoginepredstavljivog,izmeđudiskurzivnoginediskurzivnog,izmeđupovijesnoginepovijesnog,ukratko,izmeđubivanjaipostajanja.Onatransakcijasizvanjskimkojajeproblemuvijekjeindeksprocesaproizvodnjeistvaranjaformi,indekspostajanja.Takvajedaklerazlikaizmeđuontološkepovijestiireprezentacijskepovijesti:bavećiseproblematizirajućimpraksamaiproblematskimformama,ontološkapovijestbavisenepredstavljivimizvanjskiminjegovimproizvodnimikonstitutivnimsnagama,tesestogapremapovijesnimformamaodnosikaopremarješenjimazaproblem;fokusiranjemnaprakseiformereprezentacije,reprezentacijskapovijestbavisereadymadepovijesnimformama,
ViKo_14.indd 82 1/21/08 3:04:19 PM
83 Cesare Casarino
anemergenceofforceswhichremainsdistinctfromthehistoryofforms,sinceitoperatesinadifferentdimension.Itisan outside which is farther away than any external world andevenfromanyformofexteriority,whichhenceforthbecomesin∫nitelycloser…[T]hetransformationoccursnottothehistorical…compositionbuttothecomposingforces,whenthelatterenterintoarelationwithotherforceswhichhavecomefromoutside…Emergence,changeandmutationaffectcomposingforces,notcomposedforms.15
Theoutsideishereandnowhereelse.Or,therewherethereareformsofexteriority∞thatis,wordsandthings∞thereistheoutside,touchingthemlightlyorenfoldingthemtightlyorevenshootingthroughthem,butalwaysalreadysharingin∫nitepointsofcontactwiththem.Lestonebemisledbytheultimatelyinadequatespatialterminologyatworkinthispassage,itshouldbestressedthatthetwodifferentdimensionsinvokedhere∞namely,thespaceofexteriorityandthespaceoftheoutside,therealmofhistoricalformsandtherealmofformlessforces∞arestrictlyimmanenttooneanother:forcesexistonlyastheyenvelop,shootthrough,andmoveforms∞andtheemergenceandimpactofforcescanatallbefeltthroughforms,inthemovementofforms,astheontologicaltremorofforms.Thesearemutuallyirreducibleyetmutuallyinherentdimensionsofthesameworld∞andtheirinterferencesconstitutetheonlyworldthereis.Thereisnopointatwhichsuchinterferencesarenottakingplace∞butittakesaproblemforsuchinterferencestobereshu
15 Foucault,pp.8687.
ViKo_14.indd 83 1/21/08 3:04:20 PM
84 Vizualni kolegij
čimeodbacujeprocesproizvodnjeikonstitucijekojimsuteformenastale,naime,njihovpolitičkoontološkiraison d’être.Drugimriječima,ontološkupovijestireprezentacijskupovijestpokrećudrukčijekoncepcijebivanja,ajedinosepravaontološkapovijestnezaustavljanarazinireprezentacije,pastogamožeodgovoritinapitanjepostajanja,dakle,namodalitetepovijesnepromjene.OntološkapovijestpružilajeFoucaultuproblematizirajućupraksumišljenjakojajeistovremenohistoricizampretvorilauproblemizanjegapronašlarješenje.
Međutim,akojeciljFoucaultovekritikeu“Uvodu”uUpotrebi užitakaodređenareprezentacijskaihistoricističkatendencijaupovijesti,drugastranatakvekritikesastojiseodupozorenjauodnosunaodređenuontološkutendencijuiu∫lozo∫ji.KaoštotopriznajuDeleuzeiGuattariuŠto je ∫lozo∫ja?,iako“postajanjenijepovijesno”,“bezpovijestibipostajanjeostaloneodređenoineuvjetovano”.16
Ukratko,ontološkoistraživanjebivanjakaopostajanjakojejednostavnozanemarujepovijesneformebivanjakaoodrednicepostajanjaostatćepotpunonedovoljnoineprimjereno,dakle,pretvoritćepostajanjeutranscendentniivitalističkiprincip,umjestodasepremanjemuodnosikaopremanečemuštojeimanentnouvlastitimodrednicama.Postajanjejeistovremenoiproizvodnjaikonstitucija.Filozo∫jaipovijestkaopraksemišljenjapotrebnesujednadrugojkakobizahvatileibivanjeuprocesupostajanjaipostajanjekakvojekonstituiranoubivanju,pajeFoucaultupravozatomislioipisaosastajalištanjihovemeđusobneureknuteinterferencije.AakojeFoucaultznaoza
16 What Is Philosophy?,str.96.
ViKo_14.indd 84 1/21/08 3:04:20 PM
85 Cesare Casarino
f∫edandtobecomeunavoidableforthought.Tosaythataproblem“introducesaneventoftheoutside”istosaythataproblemintroducesanirruptionofforcesintotherealmofformsthatdestroysandcreates,thatrendsthestatusquoandconstitutesanew.Aproblemallowsarecon∫gurationofforcerelationssuchthatneitherforcesnorwordsandthingswilleverbethesameagain:itenablesatransformationinthemodalitiesofinterferencebetweenhistoricalformsandformlessforces,betweentherepresentableandtheunrepresentable,betweenthediscursiveandthenondiscursive,betweenthehistoricalandtheunhistorical,inshort,betweenbeingandbecoming.Thattransactionwiththeoutsidethatistheproblemalwaysistheindexofaprocessofproductionandconstitutionofforms,anindexofbecoming.Suchthenisthedifferencebetweenontologicalhistoryandrepresentationalhistory:indealingwithproblematizingpracticesandproblematicforms,ontologicalhistoryengageswithanunrepresentableoutsideandwithitsproductiveandconstitutivepowers,andhencetreatshistoricalformsassolutionstoaproblem;infocusingonpracticesandformsofrepresentation,representationalhistorydealswithreadymadehistoricalforms,therebyforeclosingtheprocessofproductionandconstitutionthroughwhichtheseformscameintobeing,namely,theirpoliticalontologicalraisond’être.Thisistosaythatontologicalhistoryandrepresentationalhistoryaredrivenbydifferentconceptionsofbeing,andthatonlyaproperlyontologicalhistorydoesnotstopatthelevelofrepresentationandhencecanaccountforthequestionofbecoming,thatis,forthemodalitiesofhistoricalchange.Ontologicalhistoryprovided
ViKo_14.indd 85 1/21/08 3:04:20 PM
86 Vizualni kolegij
opasnostibivanjauinterferenciji,znaojeizauzbuđujućezadovoljstvotakvogbivanja∞zadovoljstvogubljenjanapraguizvanjskog,zadovoljstvopronalaskasebetamodrukčijegodonogaštojesi.
i iFoucaultovalekcijapredstavljadragocjenupolaznu
točkuzarazumijevanjemetodekojajeDeleuzeuomogućiladasebavipraksamaiformama∫lmausvojojdvodijelnojstudiji∫lma.AkoFilm 2završavasbritkompotvrdominterferencijasvihpraksi,Film 1započinjecijelustudijukategoričkomnegacijombilokakvemogućeinterferencijespoviješću:“Cette étude n’est pas une histoire du cinéma.”“Ovastudijanijepovijest∫lma.”17Postojebaremtrirazličitanačinačitanjatejedinstveneprverečenice.
Tubisetvrdnjumoglopročitatiad litteram.Naposljetku,akoDeleuzezapočinjegovorećičitateljuštotastudijanije,ipakubrzoodređuještotastudijajest,činećitoodmahuidućojrečenici:“Ovojetaksonomija,pokušajklasi∫ciranjaslikaiznakova.”18Čakjeiletimičanpogleddovoljandaseutvrdikakotadvodijelnastudijatkavelikutaksonomijskutapiseriju∫lmskihrazličitostislikepokretaislikevremena.Istitajpovršnipogled,međutim,pokazujekakojetajsinkronijskiprikaz∫lmapovremenopresijecanraznimdijakronijskimprikazima.Čakćeičitateljsklondoslovnomčitanjuprverečenicemoratipriznatidatakoambicioznataksonomijaunajmanjurukusadržisvenuž
17 Deleuze,Gilles,Cinema 1. The MovementImage(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1986),preveliHughTomlinsoniBarbaraHabberjam,str.xiv.Cinema 1. L’imagemouvement(Pariz:LesEditionsdeminuit,1983),str.7.
18 Cinema 1,str.xiv.Cinema 1,str.7.
ViKo_14.indd 86 1/21/08 3:04:20 PM
87 Cesare Casarino
Foucaultwithaproblematizingpracticeofthoughtthatatonceturnedhistoricismintoaproblemandfoundasolutionforit.
ButifthetargetofFoucault’scritiqueinthe“Introduction”toThe Use of Pleasureisacertainrepresentationalistandhistoricisttendencyinhistory,thereversesideofsuchacritiqueconsistsofacautionarynotewithregardstoacertainontologisttendencyinphilosophyaswell.AsDeleuzeandGuattariadmitinWhat Is Philosophy?,eventhough“becomingisnothistorical,”“withouthistorybecomingwouldremainindeterminateandunconditioned.”16Inshort,anontologicalinvestigationofbeingasbecomingthatsimplyignoreshistoricalformsofbeingasdeterminationsofbecomingwillremainaltogetherinsuf∫cientandinadequate,thatis,willturnbecomingintoatranscendentandvitalisticprincipleratherthantreatingitasimmanentinitsowndeterminations.Becomingisatonceproductionandconstitution.Philosophyandhistoryintendedaspracticesofthoughtneedeachotherinordertocapturebothbeingintheprocessofbecomingandbecomingasconstitutedinbeing∞whichiswhyFoucaultthoughtandwroteatthespellboundinterferencebetweenthetwo.AndifFoucaultknewthedangersofbeingininterference,healsoknewtheexhilaratingjoyofbeingthus∞thejoyofgettinglostonthethresholdoftheoutside,thejoyof∫ndingoneselfthereotherthanwhatoneis.
16 What Is Philosophy?,p.96.
ViKo_14.indd 87 1/21/08 3:04:21 PM
88 Vizualni kolegij
neelementezajedanjednakoambiciozanpovijesninarativkojipratirazvoj∫lmskihpraksiiformiodnjihovognastankadosadašnjosti∞ionkrajtoga.Sjednestrane,takavnarativjerelativnoneuobičajenprikazpovijesti∫lma:tojeprimjericenarativukojempojavazvukaigrazanemarivuuloguuusporedbisonimeštoDeleuzesmatraključnompromjenomdokojejedošloraspadomsenzornopokretačkeveze,sistovremenomkrizomslikepokretaunjezinojspeci∫čnojverzijislikeakcije,ispojavompotpunonovogtipa∫lmskeslike:naime,slikevremenanakonDrugogasvjetskograta.19Sdrugestrane,akojetajnarativrelativnoneuobičajendokrazmatramopričukojunamiznosio∫lmu,moždainijetakoneuobičajenkadarazmotrimonačinnakojiorganiziratupriču:iakonijeteleološka,strukturatognarativaipakjepriličnotradicionalna,sobziromdaimajasanpočetak,sagrađenajeokotemeljnograskida(kojisepodudarasDrugimsvjetskimratom)testogadvasveskasmještaprijeiposlijetepresudnepovijesnerazdjelnice.Usvakomslučaju,činisedajejedanodproblemaskojimaseDeleuzesuočavaobioupravotajkakoispričatipričuo∫lmu,pastogadoslovnočitanjeprverečenicetestudijejednostavnonijeodrživo.
Dakle,tastudijačitateljumoždapružadovoljnotemeljazačitanjeteprverečenicenajedansasvimdrukčijinačin,naime,zadonošenjezaključkadaDeleuzejednostavnokrivoprocjenjujevlastitiradidaje,bezobziraštota
19 Nakonštojepokratkompostupkuuvođenjezvukaodbaciokaonekivažnijidogađajurazvoju∫lmauFilmu 1,Deleuzesevraćaspeci∫čnimrazlikamaizmeđunijemogizvučnog∫lmapremakrajuknjigeFilm 2,alisamokakobipripremioterenzadetaljnuanalizuzvukakaokomponente∫lmskeslike.Vidi:Cinema 1,str.ixx,iCinema 2,str.225234,Cinema 2,str.292303.
ViKo_14.indd 88 1/21/08 3:04:21 PM
89 Cesare Casarino
i iFoucault’slessonprovidesaninvaluablepointofde
partureforunderstandingthemethodthatenabledDeleuzetoengagewiththepracticesandformsofthecinemainhistwovolumestudyofthecinema.IfCinema 2concludeswithatrenchantaf∫rmationoftheinterferenceofallpractices,Cinema 1beginsthewholestudywithacategoricalnegationofanypossibleinterferencewithhistory:“Cetteétuden’estpasunehistoireducinéma.”“Thisstudyisnotahistoryofthecinema.”17Thereareatleastthreedifferentwaysofreadingthissingularopeningsentence.
Onecouldreadthisstatementad litteram.Afterall,ifDeleuzebeginsbytellingthereaderwhatthisstudyisnot,heisnonethelessquickinspecifyingwhatthisstudyisanddoesintheimmediatelyfollowingsentence:“Itisataxonomy,anattemptattheclassi∫cationofimagesandsigns.”18Evenacursoryglancesuf∫cestoascertainthatthetwovolumesweaveagrandtaxonomicaltapestryofthecinematicvarietiesofthemovementimageandofthetimeimage.Thesamecursoryglance,however,showsthatthissynchronicaccountofthecinemaisintermittentlyshotthroughwithavarietyofdiachronicaccounts.Eventhereadermostcommittedtoaliteralreadingofthisopeningsentencewillhavetoadmitthatsuchanambitioustaxonomyattheveryleastcontainsallthenecessaryelementsforanequallyambitioushistoricalnarrativethattracesthedevelopmentofcinematicpracti
17 Deleuze,Gilles;Cinema 1. The MovementImage(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1986),trans.HughTomlinsonandBarbaraHabberjam,p.xiv.Cinéma 1. L’imagemouvement(Paris:LesÉditionsdeminuit,1983),p.7.
18 Cinema 1,p.xiv.Cinéma 1,p.7.
ViKo_14.indd 89 1/21/08 3:04:21 PM
90 Vizualni kolegij
studijajest,onajeujednoipovijest∫lma,ili,unajmanjuruku,dau njojpostojipovijest∫lma;doista,nekatumačenjanaginjutomrješenju.20Takvomogućerješenje,međutim,jošuvijekmnogeproblemeostavljaneriješenima.Akojeistinadaje∞neuzimajućiuobzirsveDeleuzeoveprigovoreukojimatvrdisuprotno∞tastudijaujednoipovijest∫lma,kakoseonimogushvatitibezdaihsejednostavnotrivijalizirakaonekeskromneogradeilikaočistebesmislice?Trebaistaknuti,naposljetku,dataprvarečenicapredstavljapočetnurečenicubezpresedanazaDeleuzea,kojijepoznatpotomeštomnogeodsvojihradovazapočinjein medias res,bezdačitateljukažeštotajradjestiličimesebavi,akamolištonijeičimesenebavi.Nadalje,čimsedođedozaključkadajetastudijaujednoipovijest∫lma,suočavamosesnezgodnimproblemomdamoramouzetiuobzirčinjenicudaDeleuzeopetovano
20 Vidi,naprimjer,D.N.RodowickuGilles Deleuze’s Time Machine(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1997),str.5,kaoiRichardDienst,koji∞nakonštojeistaknuodaDeleuzeovastudijanijenipovijest∫lmaniteorija∫lma,dakle“interpretativniokvirzaanalizu∫lmskogteksta”∞piše:“Ipak,Deleuzenemožepobjeći iskušenjimanipovijestiniteorije∫lma,kojisuušliudvoranuisjelinasvojemjestoprijenegoštojeonstigao.Kaoiuvijek,njegova je naklonost uključiva: Deleuze pronalazi načina da u svoje strpljive∫lozofskepripremeuključinajrazličitijimaterijal,djelujućipoputprijateljskog domaćina koji potajice odlučuje da sve što dotakne bude po njegovom.”UvelikeseslažemnesamosDienstovomocjenomDeleuzeovihteoretskometodoloških naklonosti, već i s onime što shvaćam kao konačnuimplikacijutakveocjene,naime,ilizbogonogaštonaziva“iskušenjima”ilizbogonogaštonazivamkulturnomnavikom,nemožemoneperiodiziratiinemožemoneinterpretirati∞štoneznačirećidajetosveštosemožeitreba učiniti, a znači reći, radije, da bi netko, poput Foucaulta ili Deleuzea,trebaodozvolitidabudeuznemireninterferencijomizmeđu,sjednestrane,historiografskihihermeneutičkihimpulsai,sdrugestrane,ontološkihimpulsa.Vidi:RichardDienst,Still Life In Real Time Theory After Television(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1994),str.144145.
ViKo_14.indd 90 1/21/08 3:04:22 PM
91 Cesare Casarino
cesandformsfromtheirinceptiontothepresent∞andbeyond.Ontheonehand,suchanarrativeisarelativelyunorthodoxaccountofthehistoryofthecinema:thisisanarrative,forexample,inwhichtheadventofsoundplaysanegligiblerolewhencomparedtowhatDeleuzeseesasthecrucialshiftoccurringwiththeshatteringofthesensorymotorlink,withtheconcurrentcrisisofthemovementimageinitsspeci∫cvarietyoftheactionimage,andwiththeemergenceofawholenewtypeofcinematicimage∞namely,thetimeimage∞afterWorldWarII.19Ontheotherhand,ifthisnarrativeisrelativelyunorthodoxwhenconsideringthestoryitrelatesaboutthecinema,itisperhapsnotsounorthodoxwhenconsideringthewayinwhichitorganizesthisstory:eventhoughitisnotteleological,thestructureofthisnarrativenonethelessisfairlytraditional,sinceitdoeshaveaclearbeginning,iscenteredaroundafundamentalbreak∞coincidingwithWorldWarII∞andhenceframeseachofthetwovolumesasthebeforeandtheafterofamomentoushistoricaldivide.Itseems,inanycase,thatoneoftheproblemsfacedbyDeleuzewaspreciselyhowtotellthestoryofthecinema∞andhencealiteralreadingoftheopeningsentenceofthisstudyissimplynotviable.
Thisstudy,then,providesthereaderperhapswithenoughgroundsforreadingthat∫rstsentenceinquitea
19 Afterhavingsummarilydismissedtheintroductionofsoundasasigni∫canteventinthedevelopmentofthecinemainCinema 1,Deleuzedoesreturntothespeci∫cdifferencesbetweensilent∫lmandthetalkietowardstheendofCinema 2,butonlysoastosetthetermsforadetailedanalysisofsoundasacomponentofthecinematicimage.SeeCinema 1,pp.ixx,andCinema 2,pp.225234,Cinéma 2,pp.292303.
ViKo_14.indd 91 1/21/08 3:04:22 PM
92 Vizualni kolegij
potkopavavlastiteperiodizacije∞štoječinjenicakojabičitateljalakomoglanavestidapomisliilidatakveperiodizacijezaDeleuzeapredstavljajuunajboljemslučajunizheurističkihpostupakapremadrukčijojvrstiistraživanja∫lma,ilidajeprvoosmisliotakveperiodizacijeizatimzaključiodanisudobre,ilioboje.UsvojemiznimnomogleduoDeleuzeui∫lmu,MarieClaireRoparsWuilleumierpiše:
[U Filmu 2] problemi u njegovoj podjeli između klasičnog imodernog [∫lma, dakle, između ∫lma slikepokreta i ∫lmaslikevremena]navodegadasevrati...autorimapoputBressonaiBuñuela,kojeuprvomdijeluanalizirasobziromnaklasičnu narativnost... Sami temelji prvog dijela ruše se u drugom:prvidiorazvijasekategorijamakojedovodedotradicionalnih podjela u povijesti ∫lma, dok se drugi razvija operacijamakojeukidajutradicionalnouspostavljenetipologije.21
Dodaobih,međutim,nesamodaDeleuzeuFilmu 2pronalaziparadigmatskeprimjereslikevremena,atimeimodernog∫lma,udjelu∫lmašakojiječvrstosmještenuklasični∫lmslikepokreta(konkretno,YasujiraOzua),većidaje,čakikadpoprvipututvrđujetaksonomijeslikeipodjeleperiodizacije∫lmauFilmu 1,Deleuzeprimorannajavitikasnijirazvojslikevremenakakobitakvetipologijeipodjeleučiniorazumljivim(vidiposebicenjegovuraspravudrugevarijacijeslikepokreta,slikeafekta,
21 RoparsWuilleumier,MarieClaire;“TheCinema,ReaderofGillesDeleuze”,u:Gilles Deleze and the Theater of Philosophy,ur.ConstantinV.BoundasiDorotheaOlkowski(NewYork:Routledge,1994),preveoDanaPolan,str.257258.
ViKo_14.indd 92 1/21/08 3:04:22 PM
93 Cesare Casarino
differentway,namely,forconcludingthatDeleuzeissimplywrongintheassessmentofhisownworkandthat,whateverelsethisstudymaybe,itisalsoahistoryofthecinema,or,attheveryleast,thatthereisahistoryofthecinemain it∞and,indeed,severalcommentatorsleantowardsthissolution.20Suchaplausiblesolution,however,stillleavesmanyproblemsunresolved.Ifitisthecasethat∞allofDeleuze’sprotestationstothecontrarynotwithstanding∞thisstudyisalsoahistoryofthecinema,howisonetounderstandsuchprotestationswithoutsimplytrivializingthemascoydisclaimersorassheerincoherence?Itshouldbenoted,afterall,thatthis∫rstsentenceconstitutesanunprecedentedopeningstatementforDeleuze,whofamouslybeginsmanyofhisworksin medias res,withouttellingthereaderwhattheworkinquestionisor
20 See,forexample,D.N.RodowickinGilles Deleuze’s Time Machine(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1997),p.5.,aswellasRichardDienst,who∞afterhavingpointedoutthatDeleuze’sstudyisneitherahistoryofthecinemanora∫lmtheory,thatis,“aninterpretiveframeworkfortheanalysisofcinematictexts”∞writes:“Nevertheless,Deleuzecannotescapethetemptationsofeitherhistoryor∫lmtheory,eachhavingalreadyenteredthehallandtakenaseatbeforehegotthere.Asalways,hisinclinationisinclusive:Deleuze∫ndswaystoincorporatethemostdiversematerialsintohispatientphilosophicalspadework,actingasafriendlyhostwhosecretlysetsouttohavehiswaywitheverythinghetouches.”IamlargelyinagreementnotonlywithDienst’sassessmentofDeleuze’stheoreticomethodologicalproclivitiesbutalsowithwhatIunderstandtobetheultimateimplicationof such an assessment: namely, either because of what he calls “temptations”oroutofwhatIwouldcallculturalhabit,onecannotnotperiodizeandonecannotnotinterpret∞whichisnottosaythatthisisallonecanandshoulddo,andwhichistosay,rather,thatone,muchlikeFoucaultorDeleuze,oughttoletoneselfbetroubledbytheinterferencebetween,ontheonehand,historiographicalandhermeneuticalimpulses,and,ontheotherhand,ontologicalones.SeeRichardDienst’sStill Life In Real Time: Theory After Television(Durham,N.C.:DukeUniversityPress,1994),pp.144145.
ViKo_14.indd 93 1/21/08 3:04:23 PM
94 Vizualni kolegij
međučijimseparadigmatskimpraktičarimanepojavljujusamoklasični∫lmašipoputCarlaDreyera,većimodernipoputMichelangelaAntonionijaiIngmaraBergmana).22Drugimriječima,nećebitidajeDeleuzeprvokonstruiraonizoveperiodizacijauFilmu 1,akasnijeihodbacionakonštojezaključiodasenemoguodržatiuFilmu 2:takveperiodizacijesubileproblematičnejošodsamogpočetkauFilmu 1.Utomtrenutku,sobziromnasvenerazrješiveproblemenakojesenailazikadase“povijest∫lma”koristikaokriterijpokojemuseocjenjujeDeleuzeovprojekt,počinjemosepitatiimalineštopogrešnousamomkriterijutestogapočinjemodovoditiupitanjenjegovprocjeniteljskiznačajzaovajprojekt.
PročitatiDeleuzeovutvrdnju∞“Ovonijepovijest∫lma”∞kaoistinituililažnuznačiistovremenojepročitatitočno,aopetupotpunostipromašitibit.SamjeDeleuzeopetovanopokazao∞uNietzscheu i ∫lozo∫jikaoiuFilmu 2∞kolikoosiromašujuikolikosupogubnekategorijeistinitogilažnogkadasekoristekaoprocjeniteljskikriterij(dakle,kadaihsekoristiuslužbivoljekojanegiraživot,voljezaistinom),čakidokzadržavajusvojuvažnostza∫lozo∫jushvaćenukaoproblem(dakle,kadaseodnosenavoljukojapotvrđuježivot,navoljuzamoć).23AupravojetomoždalekcijakojujeDeleuzetakođernaučioodsa
22 ZaraspraveoOzuovimdjelimakaoprethodnicislikevrijeme,vidibaremCinema 2,str.1318,Cinema 2,str.2229;zaraspraveoBergmanovomodnosupremasliciafektu,vidibaremCinema 1,str.99101,103i105,Cinema 1,str.141143, 146149; dok za rasprave o Antonionijevom odnosu prema sliciafektu,vidibaremCinema 1,str.119121,Cinema 1,str.167169.
23 Deleuze,Gilles,Nietzsche and Philosophy(NewYork:ColumbiaUniversityPress,1983),prij.HughTomlinson,str.9499;alividiiCinema 2,str.126155,Cinema 2,str.165202.
ViKo_14.indd 94 1/21/08 3:04:23 PM
95 Cesare Casarino
does,leavealonewhatitisordoesnot.Furthermore,assoonasoneconcludesthatthisstudyisalsoahistoryofthecinema,oneisfacedwiththeembarrassingproblemofhavingtoaccountforthefactthatDeleuzerepeatedlyundermineshisownperiodizations∞afactwhichplausiblymightleadthereadertothinkeitherthatsuchperiodizationsconstituteforDeleuzeatbestaseriesofheuristicdevicestowardsadifferenttypeofinvestigationofthecinemaaltogether,orthathe∫rstdevisedsuchperiodizationsandlaterfoundthemdissatisfying,orboth.InaremarkableessayonDeleuzeandcinema,MarieClaireRoparsWuilleumierwrites:
[InCinema 2,]thedif∫cultiesofhisdivisionbetweenclassicaland modern [cinema, that is, between the cinema of themovementimageandthecinemaofthetimeimage]obligehimtoreturn…toauteurslikeBressonorBuñuel,whointhe∫rstvolumehadbeenanalyzedintermsofclassicalnarrativity…[T]he very foundations of the ∫rst volume tumbledowninthesecond:The∫rstvolumeproceedsbymeansofcategoriesleadingtotraditionaldivisionsinthehistoryofthecinema, while the second proceeds by operations that voidthetraditionallyestablishedtypologies.21
21 RoparsWuilleumier, MarieClaire; “The Cinema, Reader of Gilles Deleuze” in Gilles Deleuze and the Theater of Philosophy, eds. Constantin V.BoundasandDorotheaOlkowski(NewYork:Routledge,1994),trans.DanaPolan,pp.257258.
ViKo_14.indd 95 1/21/08 3:04:24 PM
96 Vizualni kolegij
mog∫lma:kaoštoRoparsWuilleumierističe,zaDeleuzea“∫lmintervenirakaopresudnianalitičar,sposobankristaliziratiulogekonceptualnemodernegdjesnagapogrešnogpretvarauneiskoristiverazličitostikategorijeistinitogilažnog,stvarnogiimaginarnog,kategorijekojetvoretemeljeklasične∫lozo∫je”.24Toznačidaćemo,akosmisaoprverečeniceDeleuzeovestudije∫lmatražimounjezinojistinitostiililažnosti,prijeilikasnijezavršitiunerazrješivojkonceptualnojslijepojulici.
Postoje,međutim,dvavažnaipovezanaaspektatvrdnje“Ovonijepovijest∫lma”kojisutolikoočiglednidapostojirizikdaihseslakoćomprevidi.Kaoprvo,svakočitanjetetvrdnjeovisioznačenjuizraza“povijest”.Neporecivačinjenicadatastudijaunajmanjurukusadržipovijest∫lma,umjestodaukazujekakojeDeleuzeovakarakterizacijanjegovaprojektauprvojrečenicineprecizna,moglabiukazivatidaizraz“povijest”zaDeleuzeaovdjeimajednuvrlospeci∫čnureferencijukojaneuključujehistoriografskeelementeFilma 1iFilma 2.Drugimriječima,tatvrdnjamoždapredstavljaDeleuzeovpokušajdasvojprojektodvojiodjedneodređenevrstehistoriografskogistraživanja,aneodhistoriografskihistraživanjatout court.Pročitananatakavnačin,DeleuzeovaogradapočinjepriličnonalikovatinaFoucaultovepodrobnijediferencijacijeizmeđureprezentacijskepovijestiiontološkepovijesti.Drugimriječima,kadgodDeleuzekoristiizraz“povijest”,ontobeziznimkečiniusmislureprezentacijskepovijesti.Usvojojstudijio∫lmuonodmahikategoričnoodbacujenaposereprezentacijskupovijestjerse∫lmpre
24 “TheCinema,ReaderofGillesDeleuze”,str.258.
ViKo_14.indd 96 1/21/08 3:04:24 PM
97 Cesare Casarino
Iwouldadd,however,notonlythatDeleuzeinCinema 2∫ndsparadigmaticexamplesofthetimeimageandhenceofmoderncinemaintheworkofa∫lmmakerwhoissquarelysituatedintheclassicalcinemaofthemovementimage∞namely,YasujiroOzu∞butalsothat,evenwhen∫rstestablishingtheimagetaxonomiesandperiodizingdivisionsofthecinemainCinema 1,Deleuzeisforcedtoanticipatethelaterdevelopmentsofthetimeimageinordertomakesuchtypologiesanddivisionsintelligible(seeespeciallyhisdiscussionofthesecondvarietyofthemovementimage,namely,theaffectionimage,whoseparadigmaticpractitionersturnouttobenotonlyclassical∫lmmakerssuchasCarlDreyerbutalsomodernonessuchasMichelangeloAntonioniandIngmarBergman).22Itisnotquitethecase,inotherwords,thatDeleuze∫rstconstructedaseriesofperiodizationsinCinema 1andlaterdismantledthemhavingfoundthemuntenableinCinema 2:suchperiodizations,rather,wereproblematicfromtheverystartalreadyinCinema 1.Atthispoint,givenalltheinsolubleproblemsonerunsintowhenusing‘ahistoryofthecinema’asthecriterionbywhichtoevaluateDeleuze’sproject,onebeginstowonderwhethertheremightbesomethingamisswiththecriterionitselfandhencetoquestionitsevaluativerelevanceforthisprojectinthe∫rstplace.
22 FordiscussionsofOzu’sworkasanticipatoryofthetimeimage,seeatleastCinema 2,pp.1318,Cinéma 2,pp.2229;fordiscussionsofBergman’srelationtotheaffectionimage,seeatleastCinema 1,pp.99101,103,and105,Cinéma 1,pp.141143,146149;whilefordiscussionsofAntonioni’srelationtotheaffectionimage,seeatleastCinema 1,pp.119121,Cinéma 1,pp.167169.
ViKo_14.indd 97 1/21/08 3:04:24 PM
98 Vizualni kolegij
čestopogrešnoshvaćakaomedijreprezentacijeijerjeupravopogrešnorazumijevanje∫lmaonoštoželipromijeniti.Utomsmislu,taprvarečenicamoglabiseprevestiovako:“Ovonijereprezentacijskoistraživanje∫lma:točnije,ovonijeonavrstaistraživanjakojaseusredotočujenaprakseiformereprezentacije,istogaovotakođernijeistraživanjekoje∫lmshvaćakaomedijreprezentacije.”Drugo,tvrdnja“ovonijepovijest∫lma”neisključujemogućnostdabiovastudijamoglabitipovijestnečegdrugog,ane∫lma.TakvasemogućnostdoimauvjerljivijomakoseokrenemopočetkuengleskogizdanjaFilma 1.TamoDeleuzepočinjenasličannačintvrdnjom:“Ovaknjiganeželistvoritipovijest∫lma”∞alizatimčitateljuodmahuidućemodlomkupredstavljaneštoštojezapravoperiodizacija.25Taperiodizacijamožesesažetiovako:∫lmserazvioizneizravnereprezentacijevremenaslikepokretauizravnuslikuvrijeme.Akotastudijanijepovijest∫lma,štojeondaglavniciljteperiodizacije?Želiobihustvrditidaseovdjeneperiodizira∫lmvećvrijeme,odnosno,ne∫lmkaotakav,većonapraksavremenakojasenaziva∫lmom.Točnije,takvaperiodizacijapredstavljapokušajpromišljanjaopresudnomdogađajuupovijesnomiskustvuvremenakroz∫lm:Deleuzeovastudijajepovijestvremenakojatreba∫lmkakobipromislilaradikalnutransformacijunanačinnakojisevrijemeproizvodi,utjelovljujeiproživljavaupovijesnimformama∞atojetransformacijakojuDeleuzeidenti∫cirauparadigmatskojpromjenisa
25 Vidi:“PrefacetotheEnglishedition”,Cinema 1,str.ix.EngleskoizdanjeFilma 1objavljenoje1986.godine∞godinudananakonpojaveFilma 2nafrancuskom∞istogasenjegovuvodmožeshvatitikaoex post factorazmišljanjeocijelojdvodijelnojstudiji.
ViKo_14.indd 98 1/21/08 3:04:24 PM
99 Cesare Casarino
ToreadDeleuze’sstatement∞“Thisisnotahistoryofthecinema”∞aseithertrueorfalseisatoncetoreaditcorrectlyandyettomissthepointaltogether.Deleuzehimselfrepeatedlyshowed∞inNietzsche and PhilosophyaswellasinCinema 2∞justhowimpoverishingandperniciousthecategoriesofthetrueandthefalsearewhendeployedasevaluativecriteria(thatis,whenenlistedintheserviceofalifenegatingwill,ofawilltotruth),evenastheymayretaintheirimportanceforphilosophywhenunderstoodasaproblem(thatis,whenrelatedtoalifeaf∫rmingwill,toawilltopower).23AndthismaywellbealessonthatDeleuzelearnedalsofromthecinemaitself:asRoparsWuilleumierpointsout,forDeleuze“thecinemaintervenesasacriticalanalyzer,capableofcrystallizingthestakesofaconceptualmodernitywherethepowerofthefalserendersasunrealizablethedistinctivenessofthecategoriesoftrueandfalse,realandimaginary,whichformthebasisofclassicalphilosophy.”24Thismeansthat,ifoneseeksthepointoftheopeningsentenceofDeleuze’sstudyofthecinemainitstruthorlackthereof,onewillendupsoonerorlaterinanundecidableconceptualculdesac.
Thereare,however,twoimportantandrelatedaspectsofthestatement“Thisisnotahistoryofthecinema”thataresoobviousastoriskbeingeasilyoverlooked.Firstofall,anyreadingofthisstatementhingesonthemeaningoftheterm“history.”Theindisputablefactthatthisstudyat
23 Deleuze,Gilles;Nietzsche and Philosophy(NewYork:ColumbiaUniversityPress, 1983), trans. Hugh Tomlinson, pp. 9499; but see also Cinema 2, pp.126155,Cinéma 2,pp.165202.
24 “TheCinema,ReaderofGillesDeleuze,”p.258.
ViKo_14.indd 99 1/21/08 3:04:25 PM
100 Vizualni kolegij
slikepokretanaslikuvrijeme,sneizravnereprezentacijevremenanaizravnoubacivanjevremenau∫lmskusliku.Dakle,mislimkakojeovodvoslojnismisaoprverečenicetestudije:“Ovonijepovijest∫lma”možeseshvatitikaodapodrazumijevadatonijereprezentacijskavećontološkapovijest,teikaodatonijepovijest∫lma,većpovijestvremena.Deleuzesvojprojektodsamogpočetkakarakterizirakaoontološkupovijestvremena.26
Međutim,zašto∫lm?Prozvatiovustudijuontološkompoviješćuvremenadoistapostavljapitanjezaštobisetakvapovijestmoralaispričatipreko∫lma.Kakobiseodgovorilonatopitanje,nužnojeDeleuzeovprojektshvatitiuodnosunaFoucaultovuartikulacijunjegoveontološkepovijestiuUpotrebi užitaka:Deleuzeovastudijasadržianalizuproblematizacijakrozkojesebivanjenudidanužnobudemišljenje,i∫lmskihpraksislikeiznakovashvaćenihkaopraksevremenanatemeljukojihseteproblematizacije
26 Naravno,nisamjedinikojiDeleuzeovustudijuo∫lmuzapravoshvaćakaoraspravu o vremenu. Rodowick, primjerice, tvrdi ne samo da “knjige o∫lmunastavljajudubokuisloženumeditacijuovremenukojajejedanodDeleuzeovihključnihdoprinosasuvremenoj∫lozo∫ji”,većidaje“Deleuzeova ∫lozo∫ja, na najdublje i najsloženije načine, ∫lozo∫ja vremena”.Gilles Deleuze’s Time Machine,str.xixiii.Upotpunostiseslažemstomocjenom. Ne slažem se s Rodowickom, međutim, u pogledu pronalaženja∫lozofskihgenealogijakojesespajajuuDelezeovojteoretizacijivremena:dokRodowicktuteoretizacijushvaćakaoradikalnuponovnuelaboracijuničeovskih i bergsonovskih konceptualnih elemenata, jedan od ciljevaširegprojektakojegjeovajesejsamodiobitćepokazatida∞iakosutakvielementi nesumnjivo prisutni i važni u tome ∞ temeljna, odlučujuća,dvosmislena i pritajena konceptualna osoba u Deleuzeovoj studiji ∫lma injegovom promišljanju vremena jest Spinoza. Kao što se također nadampokazati,pratitirazličite∫lozofskegenealogijekodDeleuzeapotencijalnoznačibavitisenečimštojemnogovišeodčistoggenealoškognatezanjaistvoritibitnodrukčijeprikazenjegovogbavljenjapitanjemvremena.
ViKo_14.indd 100 1/21/08 3:04:25 PM
101 Cesare Casarino
theveryleastcontainsahistoryofthecinema,ratherthanindicatingthatDeleuze’scharacterizationofhisownprojectintheopeningstatementismisguided,couldindicatethatforDeleuzetheterm“history”hasthereaveryspeci∫creferentthatdoesnotincludethehistoriographicalelementsofCinema 1andCinema 2.Thisstatement,inotherwords,maywellconstituteDeleuze’sattempttodissociatehisprojectfromaparticulartypeofhistoriographicalinvestigationratherthanfromhistoriographicalinvestigationstout court.Ifreadinthisway,Deleuze’sdisclaimerbeginstolookquitesimilartoFoucault’smoredetaileddifferentiationsbetweenrepresentationalhistoryandontologicalhistory.Putdifferently,wheneverDeleuzeusestheterm“history”heinvariablymeansrepresentationalhistory.Inhisstudyofthecinema,inparticular,herepudiatesrepresentationalhistoryimmediatelyandcategoricallybecausethecinematoooftenhasbeenmisunderstoodasamediumofrepresentationandbecausethisispreciselythemisunderstandingofthecinemathathewishestoredress.Inthissense,thatopeningstatementcouldbetranslatedas“Thisisnotarepresentationalinvestigationofthecinema:namely,thisisnotatypeofinvestigationthatfocusesonpracticesandformsofrepresentation,andhencethisisalsonotaninvestigationthatunderstandsthecinemaasamediumofrepresentation.”Secondly,thestatement“Thisisnotahistoryofthecinema”doesnotexcludethepossibilitythatthisstudymightbeahistoryofsomethingotherthancinemaaltogether.SuchapossibilitybeginstolookallthemoreplausibleifoneturnstotheopeningoftheEnglisheditionofCinema 1.There,Deleuzebeginssimilarlybystating:“Thisbookdoesnotsetoutto
ViKo_14.indd 101 1/21/08 3:04:25 PM
102 Vizualni kolegij
stvaraju.ZaDeleuzea,∫lmnijesamopraksavremena,većiproblematizirajućapraksa:stvaraproblematskeformevremena,takvedasebivanjezamatausebeupokušajudabudemišljenje;stvaraproblemetakodabivanjeuvremenupostajeneštodrugonegoštojest;uvoditakavdogađajizvanjskogdaseodnosisilakojeregulirajuinterferencijuizmeđubivanjaipostajanjavremenaiznovapromišljaju,ponovnooblikujuiiznovaproživljavaju.Dalekoodigranjasporedneulogeuontološkojpovijestivremena,∫lmjeodključnevažnostizatakvupovijestjer∫lmskeslikenesamodamaterijalizirajuvrijeme,većistvarajupreobražajeuvremenu.Ukratko,∫lmjeproblematizirajućapraksakojamijenjavrijeme∞istoganakonpojave∫lma,nivrijemenianalizavremenanemoguseprovestibez∫lma.JedanodosnovnihpostulatakojiomogućujuiusmjerujuDeleuzeovuontološkupovijestvremenanaposljetkuje,sjednestrane,tajdasevrijemenemožesvestinasvojepovijesneprakseiforme,ida,sdrugestrane,vrijemenijeništaizvantakvihpraksiiformi.Tastudija,drugimriječima,pokušavauhvatitionajdogađajkojijeonemogućiodaljnjeodvojenopromišljanjevremenai∫lma,kojijeučinionužnimdaseovremenui∫lmupromišljautočkinjihoveinterferencije∞događajkojijeobojenepovratnoizmijenio.
ČinjenicadaDeleuzeovaistraživanjainterferencijeizmeđuvremenai∫lmasvojulogičnupretpostavkupronalazeupostulatu,otkrivadasuoninizteoremskihdedukcija.UtomsmislujepoučnaDeleuzeovaraspravaoPieruPaoluPasolinijuuFilmu 2.NakonštoPasolinijeve∫lmoveTeorema (Teorem)iSalòo le 120 giornate di Sodoma (Salòili 120 dana Sodome) karakterizirakao∫lmskedemonstracije
ViKo_14.indd 102 1/21/08 3:04:26 PM
103 Cesare Casarino
produceahistoryofthecinema”∞butthenpresentsthereaderwithwhatamountstoaperiodizationintheimmediatelyfollowingparagraph.25Thisperiodizationcanbeencapsulatedthus:thecinemadevelopedfromanindirectrepresentationoftimeinthemovementimagetoadirecttimeimage.Ifthisstudyisnotahistoryofthecinema,whatis,then,theprimeobjectofthisperiodization?Iwouldliketosuggestthatwhatisbeingperiodizedhereisnotthecinemabuttime,thatis,notexactlythecinemapersebutthatpracticeoftimewhichgoesbythenameofcinema.Inparticular,suchaperiodizationconstitutesanattempttothinkamomentouseventinthehistoricalexperienceoftimethroughthecinema:Deleuze’sstudyisahistoryoftimethatneedsthecinemainordertothinkaradicaltransformationinthewayinwhichtimeisproduced,embodied,andlivedinhistoricalforms∞andthisisatransformationthatDeleuzeidenti∫esintheparadigmaticshiftfromthemovementimagetothetimeimage,fromtheindirectrepresentationoftimetothedirectinsertionoftimeinthecinematicimage.Itakethistobe,then,thedoubleedgedimportoftheopeningstatementofthisstudy:“Thisisnotahistoryofthecinema”canbereadasimplyingthatthisisnotarepresentationalhistorybutanontologicaloneaswellasthatthisisnotahistoryofthecinemabutahistoryoftime:Deleuzecharacterizeshisprojectfromtheverystartasanontologicalhistoryoftime.26
25 Seethe“PrefacetotheEnglishedition,”Cinema 1,p.ix.TheEnglisheditionofCinema 1waspublishedin1986∞oneyearafterCinema 2hadalreadyappeared in French ∞ and hence its preface can be taken as an ex post factore∫ectiononthewholetwovolumestudy.
26 Iamnotalone,ofcourse,inconceivingofDeleuze’sstudyofthecinemain
ViKo_14.indd 103 1/21/08 3:04:26 PM
104 Vizualni kolegij
more geometrico,Deleuzepojašnjavadati∫lmovikorespondirajusdvanerazdvojivadeduktivnapostupkamišljenja,problemomiteoremom:
Postojedvamatematičkaslučajakojisestalnoupućujujedannadrugi,prviobuhvaćadrugog,drugisepretvarauprvog,alisuobavrlorazličitaunatočnjihovojvezi:tosuteoremiproblem. Problem živi u teoremu i daje mu život, čak i dok muoduzima snagu. Problematsko se razlikuje od teoremskog...po tome da teorem razvija unutarnji odnos od principa doposljedica,dokproblemuvodidogađajizizvanjskog.27
Kaoštosmovećvidjeli,takvoizvanjskonemanikakvevezenisformamavanjštinenitisformamaunutrašnjosti,većjeumjestotogabezobličnaravninaimanencijebezformekojutvoreodnosisilaukojimasusveformeusađeneiprekokojihsesveformemeđusobnoodnose.Akojeteoremsamopozicionirajućaisamozatvarajućamonadičkaforma,onsadržiunutarsebetakođeriproblematskuformukojasenjimehrani,otvaragasilamaizvanjskogipredstavljanjegovraison d’être.TakvospinozističkočitanjePasolinijaire∫eksijeinterferencijskihodnosaizmeđuteoremaiproblemabacasvjetloinaDeleuzeovodnoss∫lmom.Filmjeproblematizirajućapraksavremena,dokje∫lmskaslikaproblematskaformavremenakojaistovremenoživiuDeleuzeovomteoremuvremenatemudaježivot.D.N.RodowickprimjerenojesvojustudijuoDeleuzeovomodnosus∫lmomnaslovioVremenski stroj Gillesa Deleuzea.DodaobihdauFilmu 1iFilmu 2Deleuzestvarakompleksni
27 Cinema 2,str.174.Cinema 2,str.227.
ViKo_14.indd 104 1/21/08 3:04:26 PM
105 Cesare Casarino
Butwhycinema?Tocallthisstudyanontologicalhistoryoftimeindeedbegsthequestionofwhyexactlysuchahistoryhadtobenarratedthroughthecinema.Inordertoapproachthisquestion,itisindispensabletounderstandDeleuze’sprojectintermsofFoucault’sarticulationofhisownontologicalhistoryinThe Use of Pleasure:Deleuze’sstudyconsistsofananalysisoftheproblematizationsthroughwhichbeingoffersitselftobe,necessarily,thought∞andofthecinematicpracticesofimagesandsignsunderstoodaspracticesoftimeonthebasisofwhichtheseproblematizationsareformed.ForDeleuze,thecinemaisnotonlyapracticeoftimebutalsoaproblematizingone:itproducesproblematicformsoftimesuchthatbeingfoldsbackontoitselfinanefforttobethought;itmakesproblemssuchthatbeingintimebecomesotherthanwhatitis;itintroducesaneventoftheoutsidesuchthattheforcerelationsregulatingtheinterferencebetwe
effect as a treatise on time. Rodowick, for example, argues not only that“thecinemabookscontinueadeepandcomplexmeditationontimethatisoneofDeleuze’scentralcontributionstocontemporaryphilosophy,”butalsothat“Deleuze’sphilosophyis,inthedeepestandmostcomplexways,aphilosophyoftime.”Gilles Deleuze’s Time Machine,pp.xandxiii.Iagreeentirely with this assessment. I differ from Rodowick, however, when itcomestotracingthephilosophicalgenealogiesthatconvergeinDeleuze’stheorization of time: while Rodowick understands this theorization as aradical reelaboration of Nietzschean and Bergsonian conceptual elements,oneoftheaimsofthelargerprojectfromwhichthisessayistakenwillbetoshowthat∞eventhoughsuchelementsareundoubtedlypresentandimportantinit∞thefundamental,determining,ubiquitous,andclandestine conceptual persona in Deleuze’s study of the cinema and in itsmeditationsontimeisSpinoza.AsIalsohopetoshow,totracedifferentphilosophicalgenealogiesinDeleuzeispotentiallytoengageinmuchmorethansheergenealogicalquibblingandtoproducesigni∫cantlydifferentaccountsofhisinvestmentinthequestionoftime.
ViKo_14.indd 105 1/21/08 3:04:27 PM
106 Vizualni kolegij
teoremskoproblematskiasemblažkojisesastojiodteoremskogvremenskogstrojaukojemu∫lmfunkcionirakaostrojzastvaranjeproblemakojipokrećecijeliasemblaždovodećigorivoizizvanjskoga,doksuproblemikojestvaraju∫lmskeslikebrojnicjevovodisilaizvanjskog,brojnežilekucavicevremenskogteorema.Filmotvarateoremskaistraživanjavremenaonomizvanjskom.
ZaDeleuzea∫lmzapravopokazujedasevrijemenemožesvestinapovijesneforme,aipaknijeništaizvantakvihformi:nezatoštonepostojiništaizvanpovijesti,većupravozatojeronoštojeizvanpovijesti∞naime,bezoblično,imanentnoinepovijesnoizvanjskoodnosasila∞jestsamovrijeme.MoglobiserećidatajparadokspredstavljaglavnipredmetzanimanjaFilma 2:sjednestrane,∫lmsiluizvanjskogzamišljakaovrijeme;28sdrugestrane,∫lmvrijemezamišljakaonepromjenjivuinepromijenjenuformusvegaštosemijenja.Alikakomoževrijemeistovremenobitinepromijenjenaformapromjeneibezobličnasilakojazauvijekupadaizvanakakobipromijenilasveforme?Kakoištamožebitibezoblično,aopetbitiforma;mijenjatise,abitinepromijenjeno?Iakosetakonedoima,zaDeleuzeaovdjenaposljetkunemakontradikcija.Naprimjer,dokraspravljaoOzuu,piše:
VazauKasnom proljeću(Banshun/Late Spring) nalaziseizmeđukćerinogpolusmješkaipočetkanjezinaplača.Tojepostajanje,promjena, prolazak. Međutim, forma onoga što se mijenja,sama se ne mijenja, ne prolazi. To je vrijeme, vrijeme samo,“malo vremena u svojem čistom stanju”: izravna slikavrije
28 Vidi,naprimjer,Cinema 2,str.178182,Cinema 2,str.232237.
ViKo_14.indd 106 1/21/08 3:04:27 PM
107 Cesare Casarino
enthebeingandthebecomingoftimearerethought,recon∫gured,andlivedanew.Farfromplayingasecondaryroleinanontologicalhistoryoftime,thecinemaisessentialtosuchahistorybecausecinematicimagesnotonlymaterializetimebutalsoeffectametamorphosisintime.Inshort,thecinemaisaproblematizingpracticethatchangestime∞andhenceinthewakeofthecinemaneithertimenoranyanalyticoftimecandowithoutthecinema.OneofthefoundationalpostulatesenablingandguidingDeleuze’sontologicalhistoryoftime,afterall,isthat,ontheonehand,timecannotbereducedtoitshistoricalpracticesandforms,and,ontheotherhand,timeisnothingoutsidesuchpracticesandforms.Thisstudy,inotherwords,triestocapturethateventwhichmadeitnolongerpossibletothinktimeandthecinemainisolationfromeachother,whichmadeitnecessarytothinktimeandthecinemaattheirpointofinterference∞aneventthattransformedbothirreversibly.
ThefactthatDeleuze’sinvestigationsoftheinterferencebetweentimeandthecinema∫ndtheirlogicalpresuppositioninapostulaterevealsthemtobeaseriesoftheorematicdeductions.Inthissense,Deleuze’sdiscussionofPierPaoloPasoliniinCinema 2isilluminating.AfterhavingcharacterizedPasolini’sTeoremaandSalòascinematicdemonstrationsmore geometrico,Deleuzespeci∫esthatthese∫lmscorrespondtotwoinseparabledeductiveproceduresofthought,namely,theproblemandthetheorem,respectively.Hewrites:
[T]herearetwomathematicalinstanceswhichconstantlyrefertoeachother,oneenvelopingthesecond,thesecondslid
ViKo_14.indd 107 1/21/08 3:04:27 PM
108 Vizualni kolegij
me,kojaonomuštosemijenjadajenepromijenjenuformuukojojsestvarapromjena.Noćkojasemijenjaudan,ilisuprotno,podsjećanamrtvuprirodunakojupadasvjetlo,slabećiilijačajući(Sono yo no tsuma/Žena te noći/That Night’s Wife,Dekigokoro/Prolazni hir/Passing Fancy).Mrtvaprirodajevrijeme,jersveštosemijenjajeuvremenu,alisesamovrijemenemijenja,moglobisepromijenitisamoudrugovrijeme,bezkraja.Utrenutkuukojemuse∫lmskaslikanajizravnijesučeljavasfotogra∫jom, postaje i najradikalnije različita od nje. Ozuove mrtveprirodedugotrajnesu,višeoddesetsekundivaze:totrajanjevazetočnojereprezentacijaonogaštotraje,prekonizapromijenjenihstanja.Bicikltakođermožetrajati;dakle,predstavljatinepromijenjenuformuonogaštosekreće,doklegodstojinamjestu,nepokretan,naslonjennazid(Ukigusa/Plutajuće trave/Floating Weeds).Bicikl,vazaimrtveprirodečistesuiizravneslikevremena.Svakajevrijeme,usvakojprilici,podrazličitimuvjetima onoga što se mijenja u vremenu. Vrijeme je puna,dakle, nepromjenjiva forma ispunjena promjenom... [J]edanjedinihorizontpovezujekozmičkosasvakodnevnim,trajnospromjenjivim, jedno jedinstveno i identično vrijeme kaonepromijenjenu formu onoga što se mijenja. Na taj način suprema Schraderu de∫nirani priroda ili stasis kao forma kojapovezuje svakodnevno u “nečemu jedinstvenom i trajnom”.Uopćenemapotrebeprizivatitranscendenciju.29
ČinisekakonamOzuovavazagovoridajevrijemeprozirnaiprovidnapovršinasvihstvari.Vrijeme∞sugeriraOzuovbicikl∞jestsvjetloukojemusestvari“kupaju”doksemijenjaju.Dalekoodtranscendentnogdeus ex machina
29 Cinema 2,str.17.Cinema 2,str.2728.
ViKo_14.indd 108 1/21/08 3:04:28 PM
109 Cesare Casarino
ingintothe∫rst,butbothverydifferentinspiteoftheirunion:thesearethetheoremandtheproblem.Aproblemlivesinthetheorem,andgivesitlife,evenwhenremovingitspower.The problematic is distinguished from the theorematic…inthatthetheoremdevelopsinternalrelationshipsfromprincipletoconsequences,whiletheproblemintroducesaneventfromtheoutside.27
Suchanoutside,aswesawearlier,hasnothingtodoeitherwithformsofexteriorityorwithformsofinterioritybutisinsteadthatformlessplaneofimmanenceconstitutedbyforcerelationsinwhichallformsareembeddedandthroughwhichallformsrelatetoeachother.Ifthetheoremisaselfpositingandselfenclosingmonadicform,italsocontainswithinitselfaproblematicformthatfeedsonit,priesitopentotheforcesoftheoutside,andconstitutesitsraison d’être.SuchaSpinozistreadingofPasolini∞andthere∫ectionsitoccasionsontheinterferentialrelationsbetweentheoremandproblem∞shedlightalsoonDeleuze’sownengagementwiththecinema.Thecinemaistheproblematizingpracticeoftime,andthecinematicimageistheproblematicformoftime,whichatonceliveinDeleuze’stheoremoftimeandgiveitlife.D.N.RodowickhasappropriatelytitledhisstudyofDeleuze’sengagementwiththecinemaGilles Deleuze’s Time Machine.IwouldaddthatinCinema 1andCinema 2Deleuzeconstructsacomplextheoremproblemassemblageconsistingofatheorematictimemachineinwhichthecinemafunctionsastheproblemmakingenginethat
27 Cinema 2,pp.174.Cinéma 2,pp.227.
ViKo_14.indd 109 1/21/08 3:04:28 PM
110 Vizualni kolegij
čijiiznenadniiprovidnosniposjetiizsvijetavječnihsilauvodepromjeneunašsvjetovnisvijetpovijesnihsilakojebiinačeostalezaglavljeneubivanju,vrijemejeimanentnaipermanentnaformajedinogsvijetakojipostoji,ovogsvijetakojinikadneprestajepostajati.DeleuzeuOzuovim∫lmskimmrtvimprirodamapronalaziprimjerneaktualizacijepotencijalaurođenogu∫lmukaoumedijuizražavanja,naime,potencijalazaproizvodnjukoncepcijevremenakojaje,mutatis mutandi,jednakaSpinozinojkoncepcijisupstance,štoznačiidaDeleuzeimplicitnoiznovačitaSpinozukrozprizmu∫lma,pazapravoponovnopromišljasupstancukaovrijeme.Međutim,ostavitćupostrani,baremzasad,teškopitanjeSpinozineodsutneprisutnostiuDeleuzeovojanalizivremena.Ovdjesamoželimnaglasitidasmatrativrijemenepromijenjenomformompromjeneznačiimpliciratidasevrijemenemijenjaupravourazmjeruukojemsenikadneprestajemijenjati.Onoštosenikadnemijenjauvezisvremenomjesamačinjenicadajeuvijekuprocesuprolaženja,dauvijekprolazisasvimonimeštoonočinidaprolazi,daseuvijekmijenjazajednosasvimštoonoisamomijenja.Vrijemesenikadnemijenjausmisludajenjegovnačinbivanjapermanentanivječan.Vrijemesenikadneprestajemijenjatiusmisludajenjegovnačinbivanjapostajanje.Upravozato,kadakasnijeraspravljaotomekakojeupovijestimišljenja“vrijemeuvijekidejuistinedovodiloukrizu”,Deleuzemoženapisatida“nijeempirijskisadržaj,većformaili,radije,čistasilavremenaonoštoistinudovodiukrizu”.30Uovojrečenici,izraz“ili,radije”[ou plutôt]neiznevjeravaoklijevanjeniti
30 Cinema 2,str.130,Cinema 2,str.170.
ViKo_14.indd 110 1/21/08 3:04:28 PM
111 Cesare Casarino
drivesthewholeassemblagebyextractingitsfuelfromtheoutside∞andtheproblemsconstitutedbycinematicimagesarethussomanypipelinesintotheforceoftheoutside,somanylifelinesforatheoremoftime.Thecinemaopensthetheorematicinvestigationoftimetotheoutside.
ForDeleuze,infact,thecinemashowsthatiftimecannotbereducedtohistoricalformsandyetisnothingoutsidesuchforms,thatissonotbecausethereisnothingoutsidehistorybutpreciselybecausethatwhichisoutsidehistory∞namely,theformless,immanent,andunhistoricaloutsideofforcerelations∞istimeitself.Arguably,thisapparentparadoxconstitutesthemainconcernofCinema 2:ontheonehand,thecinemaconceivesoftheforceoftheoutsideastime;28ontheotherhand,thecinemaconceivesoftimeastheunalterableandunchangingformofallthatchanges.Buthowcantimebeatoncetheunchangingformofchangeandtheformlessforceforeverirruptingfromtheoutsidetochangeallforms?Howcananythingbeformlessyetaform,changingyetunchanging?Despiteallappearancestothecontrary,forDeleuzeintheendtherearenocontradictionshere.WhendiscussingOzu,forexample,hewrites:
ThevaseinLate Springisinterposedbetweenthedaughter’shalfsmileandthebeginningofhertears.Thereisbecoming,change,passage.Buttheformofwhatchangesdoesnotitselfchange,doesnotpasson.Thisistime,timeitself,‘alittletimeinitspurestate’:adirecttimeimage,whichgiveswhatchang
28 See,forexample,Cinema 2,pp.178182,Cinéma 2,pp.232237.
ViKo_14.indd 111 1/21/08 3:04:28 PM
112 Vizualni kolegij
uvodipredomišljaj,kaodajeDeleuzeuposljednjitrenutakpromijeniomišljenjeupogleduštototočnodovodidokrizeistine.Tajizrazumjestotogaoznačavazonuinterferencijeizmeđuvremenakaoformeivremenakaosile.Podznatiželjnimpogledom∫lma,tajedinstvenaforma∞vrijeme∞pokazujesezasebnom,anerazlučivomodsamesile.Zapravo,odmahnaidućimstranicama,dokanalizirakakojetakrizaartikuliranaunarativnimstrukturamaAlainaRobbeGrilletaiAlainaResnaisa,Deleuzevišenegovorio“formivremena”,većo“silivremena”,zarazlikuod“formeistine”kojuvrijemefalsi∫ciraimijenja.31ZaDeleuzea,∫lmnampružavrijemekaojedinstvenuinevidljivuformuonogaštonemaformeištomijenjasveforme,atojesilaizvanjskoga.
Vratitćusepitanjunakojinačin∫lmproizvodiipredstavljaonoizvanjskokaovrijeme.DosadasamprijesvegapokušaoartikuliratikakoDeleuzeovaontološkapovijestvremenafunkcionirakaometoda,asadasetametodološkaizlaganjamogupreciznijede∫nirati:stvarajućiontološkupovijestvremena,Deleuzepišenamjestuinterferencijeizmeđu∫lozo∫jeipovijestikakobipromišljaoointerferencijiizmeđupovijesnihpraksiiformi∫lmainepovijesnogizvanjskogkojejesamovrijeme.Takveinterferencijesepojavljujuuraznimformama:interferencijaizmeđu∫lozo∫jeipovijestijeteoremskametoda,dokjeinterferencijaizmeđu∫lmaivremenaproblematskiobjektkojegtakvametodaistovremenoistvaraiobrađuje,štopredstavljaraison d’êtretemetode.Toznačiidatakavproblematskiobjektzaontološkupovijestnepredstavljapro
31 Cinema 2,str.131132,Cinema 2,str.171173.
ViKo_14.indd 112 1/21/08 3:04:29 PM
113 Cesare Casarino
estheunchangingforminwhichthechangeisproduced.Thenightthatchangesintoday,orthereverse,recallsastilllifeonwhich light falls, either fading or getting stronger (That Night’s Wife, Passing Fancy). The still life is time, for everythingthatchangesisintime,buttimedoesnotitselfchange,itcoulditselfchangeonlyinanothertime,inde∫nitely.Atthepoint where the cinematographic image most directly confrontsthephoto,italsobecomesmostradicallydistinctfromit.Ozu’sstilllifesendure,haveaduration,overtensecondsofthevase:thisdurationofthevaseispreciselytherepresentationofthatwhichendures,throughthesuccessionofchangingstates.Abicyclemayalsoendure;thatis,representtheunchangingformofthatwhichmoves,solongasitisatrest,motionless,stoodagainstthewall(A Story of Floating Weeds).Thebicycle,thevaseandthestilllifesarethepureanddirectimages of time. Each is time, on each occasion, under variousconditionsofthatwhichchangesintime.Timeisthefull,thatis,theunalterableform∫lledbychange...[O]neandthesamehorizonlinksthecosmictotheeveryday,thedurabletothechanging, one single and identical time as the unchangingformofthatwhichchanges.Itisinthiswaythatnatureorstasiswasde∫ned,accordingtoSchrader,astheformthatlinkstheeverydayin‘somethinguni∫edandpermanent’.Thereisnoneedatalltocallonatranscendence.29
Time∞Ozu’svaseseemstobewhispering∞isthetrans
parentandtranslucentskinofallthings.Time∞Ozu’sbicyclesuggests∞isthelightinwhichthingsbatheastheychange.Farfrombeingatranscendentdeus ex machina
29 Cinema 2,pp.17,Cinéma 2,pp.2728.
ViKo_14.indd 113 1/21/08 3:04:29 PM
114 Vizualni kolegij
blemkaobilokojidrugi,idaontološkapovijestvremenanijesamojednaodontološkihpovijesti.Problempredstavljajurazmjenesizvanjskim,istogaje∞kaoštosamvećustvrdio∞ontološkapovijestuvijekmeđudjelovanjesizvanjskim,snjegovimproduktivnimikonstitutivnimsilama,umjeriukojojsebavisproblematizirajućimpraksamaiproblematskimformama.Međutim,sobziromnatokakojeproblempostavljenodstraneinterferencijeizmeđu∫lmaivremenazapravoproblemproizvodnjevremenakaoizvanjskog,ontološkapovijesttakveinterferencijenijesamomeđudjelovanjesizvanjskim,većiistragaotomeodčegasesastojitomeđudjelovanjeikakodotakvogmeđudjelovanjauopćemožedoći.Utomesmislu,Deleuzeovaontološkapovijestvremenajeontološkapovijestpar excellence:suočavajućisesnačinimanakoje∫lmproizvodivrijemekaoizvanjsko,suočavaseisvlastitimlogičkimipovijesnimuvjetimamogućnosti,čimeseontološkaistragakaotakvadovodiupitanje.Ukonačnici,Deleuzeovprojektjeujednoiistragaoontološkojistrazi,omogućnostiontološkograzmišljanjaupovijesti∞dakle,istragaotomeštoradimodokrazmišljamo.Podnemjerljivimpritiscimaizvanjskog(kojisustalnoprisutni,alikojiovdjepredstavljajuinajčišćeproblematsko)taseistragavraćapremasebeupokušajudavlastitipostanakshvatikaomišljenjeupovijesti,dabisenatajnačinizmijeniliimišljenjeipovijest.Takvasunjezinagorućasmjernapitanja:Štojerazmišljanjedanas?Kakojerazmišljanjedanasuopćemoguće?Štomisaomožeučiniti?(Utomsmislu,nijeslučajnodanekiodposljednjihpoglavljacijelogprojektanosenaslovepoput“Filmimisao”ili“Film,tijeloimozak,misao”).Nakraju,Foucaultovopisvlastitog
ViKo_14.indd 114 1/21/08 3:04:29 PM
115 Cesare Casarino
whosesuddenandprovidentialvisitationsfromtherealmofeternalformsintroducechangeintoourearthlyrealmofhistoricalformsthatwouldotherwiseremainstuckinbeing,timeistheimmanentandpermanentformoftheonlyworldthereis,ofthisoneworldthatneverstopsbecoming.Deleuze∫ndsinOzu’scinematicstilllifesanexemplaryactualizationofapotentialintrinsicinthecinemaasmediumofexpression,namely,thepotentialtoproduceaconceptionoftimethatis,mutatis mutandi,tantamounttoSpinoza’sconceptionofsubstance∞andthisisalsotosaythatDeleuzeimplicitlyrereadsSpinozathroughthelensofthecinemasoastoineffectreconceptualizesubstanceastime.ButIwillleaveaside,forthemoment,thethornyquestionofSpinoza’sabsentpresenceinDeleuze’sanalyticoftime.Here,Isimplywanttostressthattoconceiveoftimeastheunchangingformofchangeistoimplythattimeisunchangingpreciselytotheextenttowhichitneverceasestochange.Whatneverchangesabouttimeistheveryfactthatitisalwaysintheprocessofelapsing,thatitisalwayspassingalongwithallthatitmakescometopass,thatitisalwayschangingalongwithallthatitchanges.Timeneverchangesinthesensethatitswayofbeingispermanentandforalltime.Timeneverstopschanginginthesensethatitswayofbeingisbecoming.Thisiswhy,whendiscussinglaterhowinthehistoryofthought“timehasalwaysputthenotionoftruthintocrisis,”Deleuzecanwritethatit“isnottheempiricalcontent,itistheformorratherthepureforceoftimewhichputstruthintocrisis.”30Inthissentence,thelocuti
30 Cinema 2.p.130,Cinéma 2,p.170.
ViKo_14.indd 115 1/21/08 3:04:30 PM
116 Vizualni kolegij
projektauPovijesti seksualnostijošjetočnijiopisDeleuzeovogprojektaunjegovojstudiji∫lma:DeleuzeovaontološkapovijestvremenadoistajeonoštojeFoucaultprozvaopoviješćumišljenja.
(preveoVedranPavlić)
ViKo_14.indd 116 1/21/08 3:04:30 PM
117 Cesare Casarino
on“orrather”[ou plutôt]doesnotbetrayanhesitationorintroduceanafterthought,asifDeleuzechangedhismindatthelastmomentregardingwhatitisexactlythatengendersthecrisisoftruth.Thislocutionmarksinsteadazoneofinterferencebetweentimeasformandtimeasforce.Underthesearchinggazeofthecinema,thatuniqueformwhichistimeisrevealedtobedistinctyetindiscerniblefromforceitself.Intheimmediatelyfollowingpages,infact,whenexamininghowsuchacrisisoftruthisarticulatedinthenarrativestructuresofAlainRobbeGrilletandAlainResnais,Deleuzenolongerreferstothe“formoftime”butrathertothe“forceoftime,”asopposedto“theformofthetrue”whichtimeintervenestofalsifyandchange.31ForDeleuze,thecinemagivesustimeastheincomparableandinvisibleformofthatwhichhasnoformandwhichchangesallforms,namely,theforceoftheoutside.
Iwillreturntothequestionofhowexactlythecinemaproducesandpresentstheoutsideastime.Forthemoment,IhaveattemptedprimarilytoarticulatehowDeleuze’sontologicalhistoryoftimefunctionsasamethod.Andnowthesemethodologicalelaborationscanberecastmoreprecisely:inproducinganontologicalhistoryoftime,Deleuzewritesattheinterferencebetweenphilosophyandhistoryinordertothinktheinterferencebetweenthehistoricalpracticesandformsofthecinemaandtheunhistoricaloutsidewhichistimeitself.Suchinterferencestakedifferentforms:theinterferencebetweenphilosophyandhistoryisatheorematicmethod,and
31 Cinema 2.pp.131132,Cinéma 2,pp.171173.
ViKo_14.indd 117 1/21/08 3:04:30 PM
118 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 118 1/21/08 3:04:30 PM
119 Cesare Casarino
theinterferencebetweenthecinemaandtimeistheproblematicobjectthatsuchamethodatonceproducesandaddresses,andthatconstitutesthemethod’sraison d’être.Thisisalsotosaythatsuchaproblematicobjectdoesnotconstituteaproblemlikeanyotherforontologicalhistory,andthatanontologicalhistoryoftimeisnotanontologicalhistoryamongothers.Problemsaretransactionswiththeoutside,andhence∞asIarguedearlier∞ontologicalhistoryisalwaysanengagementwiththeoutside,andwithitsproductiveandconstitutivepowers,totheextenttowhichitdealswithproblematizingpracticesandproblematicforms.Butgivenhowtheproblemposedbytheinterferencebetweenthecinemaandtimeisineffecttheproblemoftheproductionoftimeastheoutside,anontologicalhistoryofsuchaninterferenceisnotonlyanengagementwiththeoutsidebutalsoaninvestigationintowhatsuchanengagementconsistsofandintohowsuchanengagementcanatalltakeplace.Inthissense,Deleuze’sontologicalhistoryoftimeisontologicalhistorypar excellence:inconfrontingthewaysinwhichthecinemaproducestimeastheoutside,italsoconfrontsitsownlogicalandhistoricalconditionsofpossibility,therebyputtingontologicalinquiryassuchintoquestion.Ultimately,Deleuze’sprojectisalsoaninvestigationintoontologicalinquiry,intothepossibilityofthinkingontologicallyinhistory∞thatis,aninvestigationintowhatitisthatonedoeswhenonethinks.Undertheincommensurablepressuresoftheoutside∞whichareeverpresentbutwhichhereconstitutealsoitsmostproperproblematic∞thisinvestigationfoldsbackuponitselfinanefforttounderstanditsowncomingintobeingasthoughtinhis
ViKo_14.indd 119 1/21/08 3:04:31 PM
120 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 120 1/21/08 3:04:31 PM
121 Cesare Casarino
tory,soastochangeboththoughtandhistory.Suchareitsurgentguidingquestions:Whatisthinkingnow?Howisthinkingatallpossibletoday?Whatcanthoughtdo?(And,inthissense,itisnotacoincidencethatsomeofthe∫nalchaptersofthewholeprojectbeartitlessuchas“CinemaandThought”or“Cinema,bodyandbrain,thought”).Intheend,Foucault’sdescriptionofhisownprojectinThe History of SexualityisanevenmoreaccuratedescriptionofDeleuze’sprojectinhisstudyofthecinema:Deleuze’sontologicalhistoryoftimeisindeedwhatFoucaultcalledahistoryofthought.
ViKo_14.indd 121 1/21/08 3:04:31 PM
Alexander Horwath, filmski publicist i kustos, direktor Österreichisches Filmmuseuma u Beču od 2002., od 1992.- 1997. direktor Viennala, suosnivač organizacije sixpackfilm za distribuciju austrijskih eksperimentalnih filmova. Urednik je raznovrsnih filmskih programa, a na Documenti 12 (2007.) kustos Drugih života, programa “normalnog stanja filma” u kinu Gloria: 50x2 programa druge polovice filmskog stoljeća. Objavio je mnoštvo filmoloških studija i bio (su)urednik knjiga koje obuhvaćaju povijest, estetiku i teoriju filma, primjerice: na temelju filmskog programa na Viennalu, novoholivudski film 1970-ih The Last Great American Picture Show (s Thomasom Elsaesserom i Noelom Kingom) 2004. ili publikacije austrijskog filmskog muzeja: prva knjiga o Michaelu Hanekeu Der siebente Kontinent. Michael Haneke und seine Filme (1991.); o austrijskoj avangardi od 1950-ih do danas Avantardefilm (s Lisl Ponger i Gottfriedom Schlemmerom, 1995.); o austrijskom umjetniku i filmašu Dietmaru Brehmu Dietmar Brehm. Party. Filme 1974 – 2003 (2003.); o von Sternbergovu filmu Josef von Sternberg. The Case of Lena Smith (s Michaelom Omastom 2007.); te o Peteru Tscherkasskom.
ViKo_14.indd 122 1/21/08 3:04:31 PM
Alexander Horwath, director of the Austrian Film Museum in Vienna (from 2002) and former director of the Viennale (1992-7), co-founded sixpackfilm (non-profit organization for distribution of Austrian experimental films) in 1990, has published widely on film and art. He initiated and organized many film events and retrospectives and was curator of the Second Lives film programme in the Gloria cinema at documenta 12 (2007), where during the 100 days of documenta 50 full-length programmes of “normal case of cinema” has been shown.He is the editor, contributor or author of several books on film, including The Last Great American Picture Show (with Thomas Elsaesser and Noel King, 2004) and publications of the Austrian Film Museum: about films by Michael Haneke Der siebente Kontinent. Michael Haneke und seine Filme (1991); Austrian avant-garde films from 1950s till now Avantardefilm (with Lisl Ponger and Gottfried Schlemmer, 1995); about artist and filmmaker Dietmar Brehm Dietmar Brehm. Party. Filme 1974 – 2003 (2003); Josef von Sternberg’s film Josef von Sternberg. The Case of Lena Smith (with Michaelom Omastom, 2007); and about Peter Tscherkassky.
ViKo_14.indd 123 1/21/08 3:04:31 PM
124 Vizualni kolegij
1
Godine1979.argentinskipisacDiegoVildosolaobjaviojeautobiografskiromanfantastikepodnaslovomPogrešno sunce.Utojseknjizijunak
Alejandro,sadaodrastaomuškarac,prisjeća:
“Na konjskim utrkama nikada nismo marili za pobjednika.Ali, obraćali smo pozornost na noge konja koje su izgubileritam. Među djevojkama, sviđale su nam se one koje nikadanisu izlazile s dečkima. Kada smo odlazili gledati ∫lmove,tražili smo one “pogrešne”. Gledali smo te ∫lmove, ne zbognjihovih istrošenih priča i likova, nego zato što su obećavaliveću misteriju: ne magične slike, nego sam rad magičara.Nešto što nikada nije bilo viđeno, ali se nekako pojavilo izsamog središta vidljivog svijeta. U svojem dnevniku iz togdobaispisaosamnakartu,poputzemalja,svesjajne∫lmove
a l e x a n d e r h o rwat h
SingingintheRain/Pjevanjenakiši
Superkinematogra∫jaPeteraTscherkasskyja
ViKo_14.indd 124 1/21/08 3:04:31 PM
125 Alexander Horwath
1
In1979theArgentineanwriterDiegoVildosolapublishedanautobiographicalfantasynovelentitledThe Wrong Sun.Inthisbook,theheroAlejandro,
nowagrownupman,reminiscens:
“Atthehorseraces,wenevercaredwhowon.Butwepaidattention to the legs of horses which had lost their rhythm.Amongthegirls,wepreferredthosewhoneverwentoutwithboys. When going to the movies, we were looking for the‘wrong’ ones. We watched these films not because of theirwellwornstoriesandcharacters,butbecausetheypromisedabettermystery:nomagicalimages,butthemagician’sworkitself.Somethingthathadneverbeenseenbefore,butsomehowemergedrightfromthecentreofthevisibleworld.InmydiaryofthattimeIlistedallthegreatfilmsIsawasonamap,
a l e x a n d e r h o rwat h
SingingintheRain/Supercinematographyby
PeterTscherkassky
ViKo_14.indd 125 1/21/08 3:04:32 PM
126 Vizualni kolegij
kojesamvidio.Kadajekartabilaispunjena,pomisliosamdabih trebao početi raditi ∫lmove koji će nevidljivo strujati uzgranice, na mojoj osobnoj ničijoj zemlji među različitimzemljama.”
2Kolikočestojemogućeuumjetnostikrenutiispočet
ka,vratitisetabuli rasi?Radikalančinbrisanjailiredukcijepredmetapunogznačenjananultutočkuznačenja(dotočkebivanjaonimšto∫zičkijest),ilihlapidbamaterijalnogumisaoilikoncept∞sveteumjetničkegestesuilijedinstvene,oslobađajućei“snažne”(njihovoponavljanjemožebitisamo“slabo”,estetičkineopravdanoiličakreakcionarno)ilisuonevećelementirepertoara,poznatskuptehnikatestogauvijekdostupanumjetniku.(Ovakorazmišljajući,točkapotpunogbrisanja∞“apsolutnanula”∞bilabijednakosnažnailislabakaoibilokojadruganapodručjuestetičkogizražavanja).
Tegestesujedinstvenesamoakonetkopovijestumjetnostismatravrstomobrnutogosvajačkogpohoda,progresivnomilinearnomkolonizacijomkonačnogsvijetapercepcije∞isprobavanjemjednogoblikaizražavanjazadrugimizatimproglašavanjasvakogaodnjihokupiranimpodručjem.Ovopoimanjeležiusržimitologijekojaokružujemodernuumjetnost,akojajesteklaprevlastnaZapadutijekomrazdobljaHladnograta.Korakpokorak,kršećijednoburžujskopravilozadrugim,modernitetmukotrpnoostvarujenovude∫nicijuestetike.Tapričaomodernojumjetnosti,međutim,punajeistihoružjaiideologijakojimasuseslužiliburžujski“protivnici”:ekspanzionističkepolitikeikapitalističkakolonizacijasvijetaprojiciranisuu
ViKo_14.indd 126 1/21/08 3:04:32 PM
127 Alexander Horwath
likenations.Oncethemapwasfull,IimaginedthatIshouldstart to make films which would invisibly wind along theborders,inmyownprivatenoman’slandbetweenthevariousnations.”
2Howoftenisitpossibletostartafreshinart,togo
backtoatabularasa?Theradicalactoferasure,orthereductionofameaningfulobjecttothezeropointofmeaning(tothepointofitbeingwhatitphysicallyis),ortheevaporationofamaterialthingintoathoughtorconcept∞alltheseartisticgesturesareeitherunique,liberatingand“powerful”(repeatingthemlateroncouldonlybe“weak”,aestheticallyillegitimateorevenreactionary);ortheyarealreadyelementsofarepertoire,aknownsetoftechniques,andthusalwaysavailabletotheartist.(Inthislineofthinking,thepointoftotalerasure∞“absolutezero”∞wouldbejustasstrongorweaklikeanyotherinthe∫eldofaestheticexpression).
Thesegesturesareuniqueonlyifonethinksofarthistoryasakindofinvertedjourneyofconquest,astheprogressiveandlinearcolonisationofa∫niteworldofperception∞tryingoutoneformofexpressionafteranother,andthendeclaringeachofthemoccupiedterritory.Thisnotionliesatthecoreofthemythologysurroundingmodernart,whichgainedhegemonyintheWestduringtheColdWarera.Stepbystep,breakingonebourgeoisruleafteranother,modernityarduouslyachievesanewde∫nitionofaesthetics.Thistaleofmodernart,however,isfullofthesameweaponsandideologiesusedbythebourgeois“opponent”:expansionistpoliciesand
ViKo_14.indd 127 1/21/08 3:04:32 PM
128 Vizualni kolegij
progresivnokretanjepremanajunutarnijimvrhuncimaumjetnosti.Takvanapredujućakulturalna“linijafronte”(“prikolica”avangardeinjezinoneprestanoiskorištavanjeNovog,novihistina),nijeništadrugonegozrcalostvarne“granice”,promjenjivazemljopisnameđakojuukapitalizmuuvijektrebaprijećizarazvojnovihtržišta.Ibaškaoštoje“srcetame”JosephaConradabiloteritorijalno∫lozofskatočkaapsolutnenulezakolonijaliste19.stoljeća(ilizaameričkevojnikeuVijetnamu),“bijelakocka”visokogmodernizmametoforičkislužikaoigralište“završnice”zaborceprvelinijefronteumjetnosti∞“srcebijeloga”.
3Duhmodernizmaidaljeigravažnuuloguuizrazu
avangardni ∫lm.(Ovajterminserabiuglavnomuzemljamagdje“klasični”avangardnipokretiiz1920ihnisubiliprevišeistaknuti.Štoseavangardetiče,AustrijaiSAD,primjerice,bilesuuistinu“zahvaćene”tektijekom1940ihi1950ih.Njihoviavangardnipokretiuskosupovezanisistinskimodernom“∫lmskomumjetnošću”.UNjemačkojiFrancuskoj,sdrugestrane,izraz“avangarda”uglavnomseodnosinaprostorlikovneumjetnostitijekom1920ih;kadasegovorioradikalnojumjetničkoj∫lmskojpraksiuposlijeratnomrazdoblju,najčešćiterminuNjemačkojiFrancuskojjest“eksperimentalni∫lm”.)Srodnomituomodernojumjetnosti,dominantnoshvaćanjepovijestiavangardnog∫lmatakođerjeoblikovanorazličitim“vraćanjimananultutočku”ibivanjima“prvimkoji...”∞primjerice,ne∫gurativnosturadovimaVikingaEggelingaiHansaRichtera(oko1920.);∫lmovibezkamereManaRaya(1923.);kretanjepremaiskonskoj∫lmskoj“esenciji”
ViKo_14.indd 128 1/21/08 3:04:32 PM
129 Alexander Horwath
thecapitalistcolonisationoftheworldareprojectedontoaprogressivemovementtowardstheinnermostabsolutesofart.Suchaprogressingcultural“frontline”(mobilehomeoftheavantgardeanditsunceasingexplorationoftheNew,ofnewtruths)isnothingbutamirrorofthereal“frontier”,thechanginggeographicalborderwhichincapitalismalwaysneedstobecrossedforthedevelopmentofnewmarkets.AndjustasJosephConrad’s“heartofdarkness”wastheterritorialphilosophicalpointofabsolutezeroforthecolonialistsofthe19thcentury(orfortheUSsoldiersinVietnam),the“WhiteCube”ofhighmodernismmetaphoricallyservesasthe“endgame”playgroundforthefrontline∫ghtersofart∞the“heartofwhiteness”.
3Thespiritofmodernismstillplaysanimportantrole
inthetermavantgarde ∫lm.(Thistermisusedmainlyincountrieswherethe“classical”avantgardemovementsofthe1920swerenotveryprominent.Intermsoftheavantgarde,AustriaandtheUnitedStatesofAmerica,forinstance,onlyreally“caughtup”duringthe1940sand‘50s.Theiravantgardeartmovementswerecloselylinkedtogenuinelymodern“∫lmart”.InGermanyandFrance,ontheotherhand,theterm“avantgarde”refersmainlytotheareaof∫neartduringthe1920s;whentalkingaboutradicalartistic∫lmpracticesincethepostwarperiod,themostcommonterminGermanyandFranceis“experimental∫lm”.)Asacousintomodernartmyth,thedominantnotionofavantgarde∫lmhistoryhasalsobeenshapedbyvariousactsof“zeroingin”orbeing“the
ViKo_14.indd 129 1/21/08 3:04:33 PM
130 Vizualni kolegij
(crno,bijelo,tišina,bijelabuka)uKubelkinomArnulfu Raineru(1958.60.)ijošradikalnije,posvemašnjeodricanjeodceluloidau“konceptualnim∫lmovima”ihepeninzimaproširenog∫lmatijekom1960ih.
Svatkotkoje(poputPeteraTscherkasskyja)tijekomkasnih1970ihiranih1980ihpočeorazmišljatioozbiljnombavljenju∫lmommoraojenaićinabrojnaprotuslovljaisuprotstavljenezahtjeve,kojićeseteškoponovitiu∫lmskommediju:1.Tradicionalnalogikamodernizmajedosegnulasvojustvarnunultutočku(ili,akoviševolite,“slijepuulicu”).2.Unekimkrajevima,∫zičkiobjekt(∫lm)jepostaokoncept(“∫lm”).3.Teorijasesadadoimalegitimnim,ponekadčak“konačnim”oblikomumjetničkeprakse.4.Uvjerenjeiz1960ihdaćesestarahijerarhijavrijednostiu∫lmutemeljnopromijenitiukoristavangarde,većsepokazalailuzornom(alisetapromjenadoistadogodilausvijetuumjetnosti).5.Pokušavaloseopisati“drugu”,neformalističkuavangarduupovijesti∫lmauodnosunafeminizam,neomarksizamilipsihoanalizu.Utojparalelnojpovijestiavangardnog∫lma,naracijai∫guracijadobilesunovulegitimnost.6.Videoumjetnostseponudilaumjetničkomsvijetukaonovaavangarda“poslije∫lma”(baremusmislutehnologije);aistodobno,videojegovorio(baremusmislutehnologije)novijezikmasa,televizije.GlazbenatelevizijaMTV,osnovana1981.,takođerizričitogovorimasama,aponačinupredstavljanjapovijestavangardnog∫lmalakosemožepratitiuziskrivljenja“povratnesprege”.
Izperspektivevisokogmodernizma,svitipothvativodeprema“post”modernizmu:∫lmstječemelankoličnuauruzatvorenikaosuđenognasmrt.Psihoanaliza,
ViKo_14.indd 130 1/21/08 3:04:33 PM
131 Alexander Horwath
∫rstto…”∞forexample,theobliterationof∫gureintheworkofVikingEggelingorHansRichter(circa1920);thecameraless∫lmofManRay(1923);theadvancetowardsprimal∫lmic“essence”(black,white,silence,whitenoise)inKubelka’sArnulf Rainer (195860),and,evenmoreradically,thecompleterenunciationofcelluloidin“concept∫lms”andexpandedcinemahappeningsduringthe1960s.
Anyonewho(likePeterTscherkassky)startedtocontemplateserious∫lmworkduringthelate1970sandearly1980smusthavecomeacrossanumberofcontradictionsandcompetingclaimswhichcouldhardlybemetanymorebythemediumof∫lm.1.Thetraditionallogicofmodernismhadreacheditsactualpointzero(or,ifyouprefer,“deadend”).2.Insomequarters,thephysicalobject(∫lm)hadbecomeaconcept(“∫lm”).3.Theorynowseemedtobealegitimate,orsometimeseven“∫nal”formofartisticpractice.4.The1960sbeliefthattheoldhierarchyofvaluesincinemawouldfundamentallychangeinfavouroftheavantgardehadalreadyprovedtobeillusory(whereasintheartworldthischangeactuallytookplace).5.Attemptswerebeingmadetodescribea“second”,nonformalistavantgardein∫lmhistorywithreferencetofeminism,neoMarxismorpsychoanalysis.Inthisparallelhistoryofavantgarde∫lm,narrationand∫gurationgainedanewlegitimacy.6.Videoartoffereditselftotheartworldasanewavantgarde“after∫lm”(atleastintermsoftechnology);atthesametime,videospoke(atleastintermsoftechnology)thenewlanguageofthemasses,television.ThemusicvideochannelMTV,foundedin1981,alsoexplicitlyspeaksto the masses,andinits
ViKo_14.indd 131 1/21/08 3:04:33 PM
132 Vizualni kolegij
međutim,dopuštanovemetafore,poputmagičneploče/palimpsesta(Wunderblock)kojujeopisaoFreud:dječjeigračkekojaomogućujekorisnikudaobrišeonoštojeupravonacrtaoilinapisao(stvarajućitabulu rasu,kakobikrenuoiznova)dok“negdjeispod,skriveno”,sveranijenapisanoostajekaotrag,kaomogućnost.
4Uovomkontekstu,svijetkojijeod1976.stvorioPeter
Tscherkasskydoimaseparadigmatskim:kaosvijet“krize”.Njegovradjeoprečan“eratičkojmasi”.Nijetoumjetnikovobezbrižnodokazivanjejastva,iznesenobezsumnji(štobisemoglorećizaradPeteraKubelkeiliMartinaArnolda),negoradijenizprovizornihkoraka,obilježenihsnažnomre∫eksijomiotvorenošćupremasuvremenimumjetničkimdiskursima.Tscherkasskyjevakarijerasadržirazličiteprijedlogeza“strategijepreživljavanja”(post)avangardnog∫lma:pokušajepovezivanjaipraćenjatradicije;traženjeprijelaznihrješenja,skiciranje∫lmskihteorijainjihovotranskodiranjeu“teorijske∫lmove”;početakbolnogsamopreispitivanja;slavljenje∫zikalnosti∫lma,ponovnočitanjepovijestimedija.
Uzevšipojedinačno,nijedanodovihprijedloganemožebitiposveodbačeniliucijelostiprihvaćen.Njihovajetežnjapremanekojvrstisintezesvakakosumnjiva,aliodsamogapočetkaTscherkasskyjevisu∫lmoviprenosiliistajalištedaprocespovijestinepružasiguranrajzaprošladostignuća.Nijedankanonnijenepromjenjiv.Ovogledištedopuštadekonstrukciju“vrhunaca”povijestiumjetnostiimogućnostdasenadiđurazdoblja“depresije”.Stoga,tijekomvišeoddvadesetgodina,nagovještaji“djelovanja
ViKo_14.indd 132 1/21/08 3:04:33 PM
133 Alexander Horwath
salespitchthehistoryofavantgarde∫lmcanbereadilytracedalongthedistortionsof“feedback”.
Fromapointofviewofhighmodernism,alltheseenterprisesleantowards“post”modernism:∫lmacquiresthemelancholyauraofadeathrowprisoner.Psychoanalysis,however,permitsnewmetaphorssuchasthe“magicslate”(Wunderblock)describedbyFreud:achildren’stoywhichallowstheusertodeletewhathasjustbeendrawnorwritten(makingtabularasainordertostartafresh)while“somewherebelow,hidden”,everythingthatwaspreviouslywrittenremainsasatrace,aspotential.
4Inthiscontext,theoeuvrecreatedbyPeterTscher
kasskysince1979seemsparadigmatic:asanoeuvreof“crisis”.
Hisworkistheoppositeofan“erraticmass”.Itisnotacarefreeassertionofselfbytheartist,postulatedwithoutdoubts(asmightbesaidaboutPeterKubelka’sorMartinArnold’swork),butratheraseriesoftentativesteps,characterisedbyintensere∫ectionandanopennesstowardscontemporarydiscoursesonart.Tscherkassky’scareercontainsvarioussuggestionsfor“survivalstrategies”of(post)avantgardecinema:tryingtoconnectwithandfollowtradition;lookingfortransitionalsolutions;outlining∫lmtheoriesandtranscodingtheminto“theory∫lms”;movingintopainfulselfexamination;celebratingthephysicalityof∫lm;rereadingthehistoryofthemedium.
ViKo_14.indd 133 1/21/08 3:04:34 PM
134 Vizualni kolegij
retrogarde”mogusepretvoritiuoslobađajućegesteponovnogprisvajanja∫lma.
s 8Godine1981.američkakritičarkaJ.Hobermanprogla
šavaumjetničkiprobojsuper8mm∫lmakao“sredstvapersonaliziranogurbanogvéritéa.Superosmicasepokazalaidealnim∫lmskiminstrumentomumjetnikakaošetača(Ωaneura)ilivoajera.”Šestgodinaposlije,većjenastupiopesimizam.Godine1987.Hobermanpišeda,baremuSjedinjenimdržavama,superosmicanijeuspjelaoživjetiavangardu,alijeumjestotogapotaknulanezavisnuproizvodnjuigranih∫lmova.
UAustrijioko1981.,umjetnostsuper8mm∫lmaimalajesasvimdrukčijeciljevenegouurbanim(nevalnimilinovovalnim)njujorškimiliberlinskimsupkulturama.Tajformatpružasvojimkorisnicimaalternativu,korakustranu.Stimiskorakomnisusetrebaliniodrećinitivratitinapostignućabogatetradicijebečkogavangardnog∫lmailiizanjih,nitisupaktrebaliuskočitiubrzivlakvideoumjetnosti.Filmuskogformatamožesesmatratiostatkom,medijembezdostojanstva,kojisusamonakratkodotaknuliPeterWeibeliValieExport(kraljikraljicabečkesceneeksperimentalnog∫lmau1970ima,nasvojemputuod∫lmapremane∫lmu(Nivea),videuiigranom∫lmu(Unsichtbare Gegner/Nevidljivi suparnici).Sasvojimrasponomdotadneistraženihmogućnosti,superosmicajebilarješenjezacijelugeneraciju∫lmskihumjetnika(DietmanBrehm,LislPonger,PeterTscherkasssky,međuostalima)∞privremeniiprolazniizlazizdilemeprogresa,nekavrstasmećemprekrivenestazeokotočkeapsolutnenule.
ViKo_14.indd 134 1/21/08 3:04:34 PM
135 Alexander Horwath
Consideredindividually,noneofthesesuggestionscanbecompletelyrejectedortotallyaccepted.Theirstrivingforsomekindofsynthesisiscertainlyconspicuous,butfromtheverybeginningTscherkassky’s∫lmsalsoconveytheviewthattheprocessofhistoryoffersnosafehaventopastachievements.Nocanoniseversetinstone.Thisviewallowsbothforthedeconstructionofarthistorical“climaxes”aswellasthepossibilitytoovercomeperiodsof“depression”.Thus,overaperiodofmorethan20years,intimationsof“rearguardaction”cantransformintoliberatinggesturesofreappropriating∫lm.
s - 8In1981,theAmericancriticJ.Hobermandeclaresthe
artisticbreakthroughofSuper8cinemaasa“vehicleforpersonalisedurbanvérité.Super8provedtobetheidealcinematictoolfortheartistaseither∫aneurorvoyeur.”Sixyearslater,pessimismhasalreadysetin.In1987,Hobermanwritesthat,atleastintheUnitedStates,Super8hasnotmanagedtorevitalisetheavantgarde,buthasinsteadstimulatedindependent∫ction∫lmproduction.
InAustriaaround1981,theartofSuper8∫lmhasquitedifferentclaimsthanintheurban(NoWaveorNewWave)subculturesofNewYorkorBerlin.Theformatoffersitsusersanalternative,astepaside.Bytakingthatstep,theyneitherhavetorelinquishnorfallbackon(orbehind)theachievementsandtherichtraditionofVienneseavantgarde∫lm.Nordotheyhavetojumpaboardthefastmovingtrainofvideoart.Smallgauge∫lmcanbeseenasaremainder,amediumwithoutdignity,onlybrie∫ytoucheduponbyPeterWeibelandValieExport
ViKo_14.indd 135 1/21/08 3:04:34 PM
136 Vizualni kolegij
Možesezagovaratikritičkostajalište“konceptualne”generacijepremastvaranjuslike,iakosmosedanasvratilislici(budućidajetoposvedrukčijaslika).
“Kaonijedandrugiformat,superosmicajebilamikroskop,kojijeulazećipodkožustvarnostistvaraovidljivimunutarnjiživotslika.(...)Najdojmljivijeodsvegabilajezrnatost.“Rezolucija”jetehničkinazivzaoštrinu∫lmskeslike,asuperosmicanijenikadabilatimeprevišezaokupljena.Ovdjesemožesvjedočitiposvedrukčijojvrstirezolucije:kristalnočistoijasnosvjetloXenonprojekcijedalonamjeoblikekojisepretapajuuzrno:amorfnatijelaiformekrišomsepretvarajuunoveoblikeiponovnonestajuumoruboje.Superosmicajebilapoentilizam,impresionizamiapstraktniekspresionizam∫lma.”(PeterTscherkassky,1995.)
Uovojretrospektivnojpohvalisvojegomiljenogmedija(ukojemjeradiodo1989.),Tscherkasskyopisujeumjetničkuvrijednostuskogformata,aliukazujeinanjegovprimitivanstatus(jeftinoćuidostupnost)tenjegovulibidinoznukvalitetu:superosmicapredstavljaneobuzdanuradostmaterijala,prekoračenjemalihrazmjeraivizualnozadovoljstvokojeuvelikenadilazifantazmatskapoistovjećenjauholivudskom∫lmu.
Ovavrstaprobojasnjegovimnovimpolaganjempravanasliku(inovomkritikomslike)obilježavapočetakcijelepostmoderneumjetnosti.ZaTscherkasskyja,međutim,tojeujednobiopočetaknapornogputovanja.Prijenegoštojemogaoslaviti“unutarnjiživotslika”,moraojesavladatinizproblemaiprethodnika,štoćega,naposljetku,spriječitidasepriklonizastrašujućepojednostavljenojverzijipostmodernizma:“sveprolazi”.
ViKo_14.indd 136 1/21/08 3:04:35 PM
137 Alexander Horwath
(kingandqueenofVienna’sexperimental∫lmsceneinthe1970s)ontheirwayfrom∫lmtonon∫lm(Nivea),tovideoandontofeature∫lmproduction(Unsichtbare Gegner /Invisible Adversaries).Withitsrangeofhithertounexploredpossibilities,Super8offersawayouttoawholegenerationof∫lmartists(DietmarBrehm,LislPonger,PeterTscherkassky,amongothers)∞atemporaryandfragilewayoutofthedilemmaofprogress,akindoftrashstrewnpatharoundthepointofabsolutezero.The“conceptual”generation’scriticalstancetowardsimagemakingcanbeupheld,eventhoughonehasnowreturnedtotheimage(sinceitisacompletelydifferentimage).
“Unlikeanyotherformat,Super8wasamicroscope,makingvisibletheinnerlifeofimagesbyenteringbeneaththeskinofreality(...)Mostremarkableofallwasthegrain.While‘resolution’isthetechnicaltermforthesharpnessofa∫lmimage,Super8wasreallynevertooconcernedwiththis.Here,quiteadifferentkindofresolutioncouldbewitnessed:thecrystalclearandbrightlightofaXenonprojectiongaveusshapesdissolvingintothegrain;amorphousbodiesandformssurreptitiouslytransformedintonewshapesanddisappearedagainintoaseaofcolour.Super8wasthepointillism,impressionismandtheabstractexpressionismofcinematography.”(PeterTscherkassky,1995)
Inthisretrospectivecelebrationofhispreferredmedium(whichheworkedwithuntil1989),Tscherkasskydescribestheartisticvalueofthesmallformat,buthealsocommentsonitsprimitivestatus(beingcheapandeasilyavailable)aswellasitslibidinousquality:SUPEReightstandsforboisterousjoyofthematerial,smallscale
ViKo_14.indd 137 1/21/08 3:04:35 PM
138 Vizualni kolegij
Aderlass (Puštanje krvi,1981.),najranijiTscherkasskyjev∫lmkojisejošuvijekprikazuje,bavisesloženimstatusom quo,točkomukojojzamladog∫lmašapočinjestvarnirad.Nazidu,možemopročitatinekuvrsturomantičnemetaforeumjetnikakaoseksualnogprijestupnika,vođenogmračnimžudnjama:“Ubiobihponovno,nemogusipomoći.”FilmašsenakratkopojavljujeispredkameresizvođačemArminomSchmicklomioniocrtavajukratkiprikazsuvremene(∫lmske)umjetnostislužećiseriječima,performansomi∫lmskimgestama.Brzamontaža,iznenadnizvučnirezoviifragmentirečenicareferirajunaradformativnihprethodnikakaoštosuKurtKreniErnstSchmidtmlađi.Ujednomtrenutkuizvođačkaže:“...ovakonešto1981.....svesmotovećimali.”Tadarazmažekrvpocijelomtijeluiironičnoismijenaslijeđebečkihakcionista.Riječ“aderlass”znači“puštanjekrvi”∞neprirodnovađenjekrvi.Godine1981.,jošuvijeksemoglosveuništiti,jošuvijekjebilomogućevrištati,krvaritiibitiekspresivanumjetnik,alisamonadvapreostalapolja∞bitivječnidrugi,izvoditiblijedooponašanjenekogranijegdostignućausuvremenojumjetnostiilisepakpovućinaodstojanjeigovoritiunavodnicima.
ULiebes∫lmu (Filmu ljubavi,1982.),Tscherkasskymijenjatehnikutestvaragrubiioriginalni∫lmkojiupućujenasuprotnostekspresivnojakcionističkojumjetnosti:strukturalni∫lm,razboritiritualkojiistjerujeideologiju∫lmskogispunjenja.Dvije∫gureulazeusliku,krećućisejednapremadrugoj:izsmjera∫lmskeperforacijeslijevestraneženasenaginjeukadar,doksdesnestranemuškaracupadausredište.Jednasličica∫lmskogvremenarazdvajanjihoveusne,priječećipoljubac.Ovasekretnjaponav
ViKo_14.indd 138 1/21/08 3:04:35 PM
139 Alexander Horwath
excessandvisualpleasuresfarbeyondthephantasmaticidenti∫cationsofHollywoodcinema.
Thiskindofbreakthroughwithitsnewclaimsfor(andnewcriticismof )theimagemarksthebeginningofallpostmodernart.ForTscherkassky,however,itwasalsothestartofalaboriousjourney.Beforehewasabletocelebratethe“innerlifeofimages”,hehadtoworkthrougharangeofproblemsandpredecessorswhich,intheend,wouldpreventhimfromfallingforthedreadedsimplistic,“anythinggoes”versionofpostmodernism.
Aderlass(1981),theearliestTscherkassky∫lmthatisstillshowntoday,dealswiththecomplexstatusquo;thepointatwhichtheactualworkforayoung∫lmmakerbegins.Onawall,onecanreadakindofromanticmetaphoroftheartistassexualoffender,drivenbydarkdesires:“Iwouldkillagain,Ican’thelpit”.The∫lmmakerappearsbrie∫yinfrontofthecamerawithhisperformerArminSchmickl,andtheybothgiveasketchyreportofmodern(∫lm)artusingwords,performanceandcinematicgestures.Fastedits,abruptsoundcutsandfragmentsofsentencesreferencetheworkofformativepredecessorslikeKurtKrenandErnstSchmidtJr.Atonepoint,theperformersays:“...somethinglikethatin1981...wehaditallbefore”.HethensmearsbloodalloverhisbodyandbesmirchesthelegacyofVienneseActionismwithirony.Theword“Aderlass”means“bloodletting”∞anarti∫cialextractionofblood.In1981,onecanstillteareverythingtoshreds,onecanstillscreamandbleedandbeanexpressiveartist,butindoingsothereareonlytwopositionsleft∞theeternalrunnerup,actingoutapaleimitationofsomepreviousachievementinmodernart,orplacingoneselfatadistanceandspeakinginquotationmarks.
ViKo_14.indd 139 1/21/08 3:04:35 PM
140 Vizualni kolegij
lja600puta,ubrzavajućipomaloalineprestano.Onoštojenapočetkutrajalojednusekundu,nakraju∫lmatrajepolasekunde.Ovoopsesivnoponavljanjeneostvarenežudnje,iskonskaslikakomercijalnog∫lma,predstavljenajekaoekvivalentmituoSizifu:Vi žudite, mi vam NE dajemo!Nepogrešivoseupisujućiupovijest∫lmskogmodernizma,Liebes∫lm ostvarujekritičkusintezu∫lmaThe May IrwinJohn C. Rice Kiss (Poljubac May Irwin i Johna C. Ricea,1896.)ThomasaEdisonaiKiss(Poljubac,1963.)AndyjaWarhola,sintezupoljubacaumasovnojzabaviinjegovuironijskunaddeterminacijuupopartu.
Noponekad,čakiTscherkasskypodliježeprincipuužitka.Erotique (1982.),malifrivolni∫lmiUrlaubs∫lm (Praznični ∫lm,1983.),moćaniprodoran∫lm,otkrivajupoprviputlibidinoznuvezanostza“privatniživot”slikasuperosmice.Tuimamnogoboje,alitujeipokajničkaispovijedvoajerizma:dijeloviženskogtijela,tijelaiglasovidovedenisuukoketniodnosspublikom,samodabiponovnobiliuskraćeni.“Umjetnikkaoseksualniprijestupnik”jediniimapristupženi(baremtragovimaženeuzvukuislici).Kaovoajersmozgom,sasvimjesvjestanzadaneproblematike,takodapažljivode∫niragranicegdjesesusrećupristupipovlačenje.TojeosobitojasnouUrlaubs∫lmu.Tujejednavrstazadovoljstva(vizualnozadovoljstvo,povlačenje)kompenziranadrugom(∫zičkimzadovoljstvomceluloidasuperosmice,napuhanimdopovršine).Tscherkasskyjesnimioženskilikuprirodnomokolišu(livada,drveće),azatimjeponovnosnimioteslikesekrana,itakoiznova.Ovajprocesimadvaglavnaučinka:trajnadestrukcijaizvorneslikeotkrivaslikarskukvalitetu(isprvapodsjećanarenesansneportrete,zatimsepretvarauslikepunih
ViKo_14.indd 140 1/21/08 3:04:36 PM
141 Alexander Horwath
InLiebes∫lm(1982),Tscherkasskychangestechniquesandcomesupwithaharshandoriginal∫lmthatreferstotheoppositeofexpressiveactionistart:structural∫lm,asoberingritualtoexorcisetheideologyofcinematicful∫lment.Two∫guresentertheimage,movingtowardseachother:fromthe∫lm’sperforationontheleftawomanleansintotheframewhilefromtherightamanburstsintothecentre.Onesingleframeof∫lmtimekeepstheirlipsapart,preventingthemfromkissing.Thismovementisrepeated600times,acceleratingslightlybutcontinually.Whattookonesecondatthebeginning,takeshalfasecondattheendofthe∫lm.Theobsessiverepetitionofunful∫lleddesire,aprimalimageofcommercialcinema,presentedasanequivalenttothemythofSisyphus:You desire, we give it to you — not!Unmistakablyinscribingitselfintoahistoryofcinematicmodernity,Liebes∫lmoffersacriticalsynthesisofThomasEdison’sThe May IrwinJohn C. Rice Kiss(1896)andAndyWarhol’sKiss(1963),asynthesisofkissinginmassentertainmentanditsironicoverdeterminationinPopArt.
Sometimes,however,evenTscherkasskysuccumbstothepleasureprinciple.Erotique(1982),asmallfrivolous∫lm,andUrlaubs∫lm(1983),amightyandpenetrating∫lm,revealforthe∫rsttimethelibidinousattachmenttothe“privatelife”ofSuper8images.Thereisaseaofcolour,butalsotheculpableconfessionofvoyeurism:partsofafemalebody,bodiesandvoicesthatarebroughtintoa∫irtatiousrelationshipwiththeaudienceonlytobewithdrawnagain.The“artistassexualoffender”istheonlyonewithaccesstothewoman(atleasttothewoman’stracesinsoundandimage).Asvoyeurwithabrain,heis
ViKo_14.indd 141 1/21/08 3:04:36 PM
142 Vizualni kolegij
boja,spovršinamažutog,crnog,crvenogibijelog);aliotkrivainovibljeskajućiritamkojeguvjetujepulsirajućebijelosvjetlousredištuslike.Svjetlosedoimakaodaproždire∫lmiznutra,aondaiznenadaotkrivagledatelja,svijetlećiizravnounjega.OvajefektjeodvelikevažnostiukasnijimTscherkasskyjevim∫lmovima,kaoireferencijenakonvencionalne∫lmskežanrove(Urlaubs∫lm∞amaterski“praznični”∫lmovi)tenaopćipsihoaparat∫lma.Istodobno,Urlaubs∫lm dokazujedaseodređenaslikovnadostignućauvideumogupostićineelektronskim,∫lmskimsredstvima.
Superosmicauspijevaodržatisvojupoziciju,iakojeonaneizvjesna.Uumjetničkomsvijetu1980ih“nematerijalnimedij”postajesredišnjepitanje(“les immateriaux”biojenaslovvažneizložbeuCentrePompidouuParizu).Ti“nematerijali”umjetnostiipopularnekulturestvorenisunovimstrojevimapoputvideogra∫jeiračunala,aonisu,naravno,dioširegrazvojauindustrijskojproizvodnjiiglobalnojekonomijikojavodipostfordovskomdruštvu.Tscherkasskyjevnaglasaknaopipljivom,manuf(r)akturnom,možeserazumjetikaoprotureakcijanatajparadigmatskizaokret.Freeze frame (1983.)svojimseagresivnimstilombavitimpitanjemiunačinuproizvodnje(materijalni∫lm)islikama:građevinskiradnici,smetlište,gradilište,miješalicazacement,ruševine,bager,rudnik,eksplozije...Integritetpojedinačnihslikajepotkopanjošsloženijimmanevrima,alizapravo,materijalnostdosežesvojpotpunipotencijaludestrukcijiiruševinama.Taljenjefotogramanakraju∫lmaFreeze frame prizivaprimjernu∫guru,atočiniprimjerenimpatosom.Svavatra∫lmskogmedijamaterijaliziraseu“zamrznutoj”sličici,zaglavljenojuprojektoru.
ViKo_14.indd 142 1/21/08 3:04:36 PM
143 Alexander Horwath
wellawareoftheproblematicinvolved,sohecarefullyde∫nestheborderswhereaccessandwithdrawalmeet.ThisismadeparticularlyclearinUrlaubs∫lm.Here,onekindofpleasure(visualpleasure,beingwithdrawn)iscompensatedforbyanother(thephysicalpleasureofSuper8celluloid,pumpedtothesurface).Tscherkasskyhas∫lmedafemale∫gureinanaturalsetting(meadow,trees)thenre∫lmedtheseimagesfromthescreen,andsoon.Thisprocesshastwomaineffects:thecontinualdestructionoftheoriginalimagerevealsapainterlyquality(reminiscentofRenaissanceportraitsat∫rst,laterturningintopurecolour∫eldpainting,withpatchesofyellow,black,redandwhite);butitalsorevealsanew∫ickerrhythmdictatedbythethrobbingwhitelightatimagecentre.Thelightseemstobedevouringthe∫lmfromtheinsidewhenitsuddenlydiscoverstheviewer,shiningstraightathim.ThiseffectisofgreatimportanceinTscherkassky’slaterwork,asarethereferencestoaconventional∫lmgenre(“Urlaubs∫lm”∞amateurholidaymovies)andtothegeneralpsychoapparatusofcinema.Atthesametime,Urlaubs∫lmprovesthatcertainpictorialachievementsinvideocanalsobearrivedatthroughnonelectronic,∫lmicmeans.
Super8managestoholditspositionalthoughitisaprecariousone.Intheartworldofthe1980s“immaterialmedia”becomeacentralissue(“lesimmateriaux”wasthetitleofanimportantexhibitionattheCentrePompidouinParis).These“immaterials”ofartandpopularculturearecreatedbynewmachinessuchasvideographyandcomputers,andtheyare,ofcourse,partofalargerdevelopmentinindustrialproductionandtheglobaleconomy,
ViKo_14.indd 143 1/21/08 3:04:37 PM
144 Vizualni kolegij
DrugavrstareakcijemožesevidjetiuTscherkasskyjevomnastojanjudasepovežesasvijetomPeteraKubelke∞povijesnimprototipom“materijalnog∫lma”.Tscherkasskyjevatri∫lmaunizureferirajunatrirazličitaKubelkina∫lma;nenanekijeftinilioponašajućinačin,negovišekaoelementiunjegovomtraganjuzanovimkonceptimau∫lmskomradu.Svođenje∫lmskeslikenacrnoibijelo,kaoštojenajavioArnulf Rainerpomoću“elementarne∫zike”,postigaojeTscherkasskypovijesnokritičkimsredstvimau∫lmuMotion Picture (La Sortie des Ouvriers de l’Usine Lumière à Lyon/Izlazak radnika iz tvornice Lumière u Lyonu) iz 1984.godine,preoblikujućipostojeći∫lmskiklasik.Manufraktur(Manufraktura,1985.),Tscherkasskyjevprvi35mm∫lm,gotovočitavsačinjenodnađenihsnimaka,sadrži∫nuposvetu“nađenim”automobilskimutrkamau∫lmuMosaik im Vertrauen(Mozaik u povjerenju,1955.)FerryjaRadaxaiKubelke.Aukelimba (1986.),vrlo“tibetanskom”∫lmusnovaigolubica,odmahseprepoznajusilueteplesačaizKubelkinaAdebara (1957.).
FilmoviMotion Picture iManufraktur sunastojanjadasespasi“materijalnost”prizivajući,djelomice,aktualnupovijestindustrijskog∫lma.U∫lmuManufraktur,Tscherkasskyrabinađenesnimkereklama;uglavnomženskihnoguiautomobilakojemanipulirarazličitimtehnikamakopiranja.Ubrzavaslikudoknepostignedivljubrzinukojarezultiranovomvrstom∫lmskogprostora.Pritom,Tscherkasskyanticipirasvojekasnijemetoderada.U∫lmuMotion Picture, sdrugestrane,istražujejošjednommogućnostikonceptualnog∫lma.
Ovaj∫lmnesadržinijednuslikukojujeTscherkasskysamsnimio,aliistodobnonesadržinijednuprepoznatlji
ViKo_14.indd 144 1/21/08 3:04:37 PM
145 Alexander Horwath
leadingtowardsapostFordistsociety.Tscherkassky’semphasisonthetangible,themanuf(r)acture,canbeunderstoodasacounterreactiontothisparadigmaticshift.Freeze Frame(1983)withitsaggressivestyleaddressesthisissueinbothproductionmode(material∫lm)andimagery:constructionworkers,rubbishdump,buildingsite,cementmixer,debris,clawarm,mine,explosions...Theintegrityofindividualimagesisunderminedbyevermorecomplexmanoeuvres,butinfact,materialityreachesitsfullpotentialinthedestructionandtheruins.Themelting∫lmframesattheendofFreeze Frameevoketheappropriate∫gure,andtheydosowithappropriatepathos.Theentire∫reofcinemamaterialisesinthe“frozen”frame,whichhasbecomestuckintheprojector.
AdifferentkindofreactioncanbeseeninTscherkassky’sattempttoconnectwiththeoeuvreofPeterKubelka∞thehistoricalprototypefor“material∫lm”.Threesuccessive∫lmsbyTscherkasskyrefertothreedifferent∫lmsbyKubelka,notinacheekyorimitativemannerbutratheraselementsinhissearchfornewconceptsof∫lmwork.Thereductionof∫lmimagerytoblackandwhite,asproposedbyArnulf Rainervia“elementaryphysics”,isachievedbyTscherkasskyinMotion Picture(La Sortie des Ouvriers de l’Usine Lumière à Lyon)(1984)throughhistoricalcriticalmeans,bytransforminganexisting∫lmclassic.Manufraktur(Manufracture,1985),Tscherkassky’s∫rst35mm∫lmandmadeentirelyfromfoundfootage,containsanicehomagetothe“found”carracesinFerryRadax’sandKubelka’sMosaik im Vertrauen(1955).Andinkelimba(1986),avery“Tibetan”∫lmofdreamsanddoves,oneimmediatelyrecognisesthedancers’silhouettesfromKubelka’sAdebar(1957).
ViKo_14.indd 145 1/21/08 3:04:37 PM
146 Vizualni kolegij
vusliku∫lmskogklasikakojijekoristio.Nevidimoništaosimcrnihibijelihmrljanaplatnudoksvjedočimoapsurdnominaizgledprotuslovnomprocesu,kojiobuhvaćanekolikokretanja:1. načinnakojineeksponirana∫lmskavrpca,izrezanau
dijeloveipričvršćenaustilurasteranazidtamnekomore,postajeprostor;
2. načinnakojipokretnaslikagubiodrednicevremenaitrajanjakadajepretvorenaujedanfotogram∞sličicuiz“prvog(kino)∫lmaupovijesti”La Sortie des ouvriers de l’usine Lumière à Lyon AugusteaiLouisaLumièrea;ovasličicajeprojicirananarasterieksponiravrpce∫lmapričvršćenenazid;
3. načinnakojisetaj(skulpturalni)prostorpreobražavanatraguvrijeme,nakonštosupojedinačnifragmenti∫lmaeksponirani,razvijeni,ponovnospojeniijošjednompuštenikrozprojektor;
4. inapokon,načinnakojivrijemepostaje(pokretna)slika:vrijemekojejepotrebnodase“skenira”ili“pročita”izvorni∫lmskikadar(sličica)ipretvoriunovekadrovejesttočnotrajanje∫lmaMotion Picture.Razmišljajućioovomprocesumoglibismoizgubitira
zum.Sdrugestrane,rezultatmožemobespomoćnoopisatikao“predivan”ilipak“smiješan”.Sam∫lmjepraktički“ništa”,njegoveslikeneotkrivajusvojutajnu.Nužnitragovisadržanisuuintelektualnojitehničkojstrukturi∫lma,unjegovomnematerijalnom aspektu.Tojeistodobnonjegovoprokletstvoinjegovasreća.Ljepotaovdjeneležiusamomobjektunegounizumislikojeobjektpotiče.Ipak,ostajepitanjeoveziizmeđu∫lmabraćeLumièreiTscherkasskog.Jelitokratkotrajnailiincestuoznaafera∞
ViKo_14.indd 146 1/21/08 3:04:37 PM
147 Alexander Horwath
Motion PictureandManufrakturareeffortstorescue“materiality”partlybyevokingtheactualhistoryofindustrial∫lm.InManufraktur,Tscherkasskyusesfoundfootagefromcommercials:mainlywomen’slegsandcars,whichhemanipulatesthroughvariouscopyingtechniques.Heacceleratestheimagesuntiltheyreachafuriousspeedresultinginanewkindof∫lmspace.Insodoing,Tscherkasskyanticipateshislaterworkingmethods.InMotion Picture,ontheotherhand,heexploresoncemoretheoptionsofconceptual∫lm.
This∫lmdoesnotcontainasingleimageTscherkasskyshothimself,butatthesametimeitdoesnotcontainanyrecognisableimagefromthe∫lmclassicheworkedwith.Weseenothingbutblackandwhitesplotchesonthescreenwhilewitnessinganabsurdandseeminglyparadoxicalprocessconsistingofseveralmovements:1) thewayinwhichanunexposed∫lmstripbecomes
spacewhencutintopiecesandpinned,ingridlikefashion,onthewallofthedarkroom;
2) thewayinwhichamovingpicturelosesitsqualitiesoftimeanddurationwhenturnedintoasinglestill∞astilltakenfromthe“very∫rst(theatrical)∫lminhistory”,AugusteandLouisLumière’sLa Sortie des Ouvriers de l’usine Lumière à Lyon(Workers leaving the Lumière factory in Lyon);thisstillisprojectedontothegridandexposesthe∫lmstripspinneduponthewall;
3) thewayinwhichthis(sculptural)spacetransformsbackintotimeasthesingle∫lmfragmentsareexposed,developed,reassembledandfedoncemorethroughtheprojector;
ViKo_14.indd 147 1/21/08 3:04:38 PM
148 Vizualni kolegij
iličaknekavrstabezgrešnogzačeća?IštosezapravodogađasradnicimaizLumièrovetvornice?Tscherkasskynijejedinisuvremeni∫lmašzaokupljentomtemom.Sjetimose∫lmaesejaArbeiter verlassen die Fabrik(Izlazak radnika iz tvornice,1995.)HarunaFarockog.Bavisepolitičkomdimenzijomnaslovnetemetijekom∫lmskepovijesti.FilmnađenihsnimakaEureka ErnijaGehra(1974.79.),sdrugestrane,spovećalomproučavaurbanuscenuranog∫lmatetakoosvjetljavaiprošlostiautonomniživotslika.U∫lmuTscherkasskog,udaljenostizmeđupovijesnogartefaktaidanašnjepercepcijeostajenepremostiva.Onvraćapokretradnicimazamrznutimumitskojstatičnojslici;međutim,tovišenije“njihov”pokreti“njihovo”vrijemekojemožeprenijetihistoriogra∫ja.Tscherkasskyimumjestotogadaje“svoj”pokreti“svoje”(ilinaše)“nečitko”vrijeme,avezameđutimpodručjimajekodirana.“Kadabibilomogućevidjeti kôd,moglobisereći:ovoje∫lmukojemsepokazuje.”(MichaelPalm)
TehnikakojuovdjeprimjenjujeTscherkasskysličnajedigitalizacijipostojećeslike.Motion Picture,∫lmizranihdanaosobnihračunala,djelujekaoproročkanajavaseizmičkihpromjenauindustrijskogimedijskojkulturikasnog20.stoljeća.Njegovučinaksemožeusporeditispromjenamaukulturikasnog19.stoljeća,kojesumetaforičkikulminiraleimenom“Lumière”.RadnicinapuštajutvornicuLumière,tvornicu“Svjetla”,∫lmskutvornicu(štojenaglasiloiposredovaloDruguindustrijskurevoluciju).Devedesetgodinaposlije,vratilisusejošjednom,poputduhova,zakopaniu“posljednjoj”pokretnojslici,ograničeninamaterijal,progutanipovijesnimibinarnimkodom(središnjimčimbenikomTrećeindustrijskerevolucije,kojijeradnikeiidejuradaučiniogotovonevidljivim).
ViKo_14.indd 148 1/21/08 3:04:38 PM
149 Alexander Horwath
4) and∫nally,thewayinwhichtimebecomes(moving)image:thetimeittakesto“scan”or“read”theoriginal∫lmframe(still)andtransformitintonewframesistheexactdurationofMotion Picture.Whilstthinkingaboutthisprocessitiseasytolose
yourmind.Ontheotherhandonecanhelplesslydescribetheresultas“beautiful”oreven“ridiculous”.The∫lmitselfispractically“nothing”;itsimagesdonotrevealtheirsecret.Thenecessarycluesarecontainedinthe∫lm’sintellectualandtechnicalstructure,initsimmaterial aspect.Thisisbothitscurseanditsfortune.Beautyhereliesnotintheobjectitselfbutratherinthetrainofthoughttheobjectgivesriseto.Yet,thereisstillthequestionabouttherelationshipbetweentheLumières’andTscherkassky’s∫lm.Isita∫eetingoranincestuousaffair∞orevenasortofimmaculateconception?AndwhatexactlyishappeningwiththeworkersattheLumièrefactory?Tscherkasskyisnottheonlymodern∫lmmakerinterestedinthistopic.HarunFarocki’sessay∫lmArbeiter verlassen die Fabrik(Workers leaving the factory,1995)comestomind.Itisconcernedwiththepoliticaldimensionofthetitle’ssubjectthroughout∫lmhistory.ErnieGehr’sfoundfootage∫lmEureka(197479),ontheotherhand,scrutinisesanurbanscenefromearlycinemawithamagnifyingglass,thushighlightingboththepastandtheautonomouslifeoftheimages.InTscherkassky’s∫lm,thedistancebetweenhistoricartefactandtoday’sperceptionremainsunbridgeable.Hegivesbackmovementtotheworkerswhoarefrozeninamythicalstillpicture;however,itisnolonger“their”movementand“their”timewhichmightbetranslatedbyhistoriography.Tscherkasskyinsteadfur
ViKo_14.indd 149 1/21/08 3:04:38 PM
150 Vizualni kolegij
1 6 - m mKrizasemožeizbjećioštroumnimtrikom,kaoštose
vidiuMotion Picture.Ilisejednostavnomožeobjavakrizeproglasitinevažećomilidjelomičnomkaou∫lmovimaUrlaubs∫lmiManufraktur (ilidesetljećeposlijeuHappyEnduiOuter Spaceu).Usvakomslučaju,samaakumulacijalibidanijedovoljnazauspjeh.Nužnisusamopouzdanje,iskustvoirazumijevanjereferentnogokvira.
Tscherkasskyrabisuperosmicudabiizbjegaokrizu,alizatoupadaudrugu:kasnih1980ih“smrt∫lma”napadapoprviputičinitotamogdjesemogaoočekivatinajmanjiotpor:superosmicuukidaindustrija.Tscherkasskyjevuodlukudaprijeđena16mm∫lmskuvrpcutrebalobise,međutim,objasnitiiopćenitomkrhkošćusuperosmiceukontekstutrajnosti∞čimseetabliralaidejastvarnogiakumuliranogopusajavilosepitanjeočuvanja(istalnedostupnosti)vlastitograda.
ShotCountershot(1987.)itabula rasa(1987./89.)posljednjisuTscherkasskyjevi∫lmovisnimljeninasuperosmici.Utojevrijemepočeorazvijatiiprojiciratisvojeradovenašesnaestici.Tadva∫lmasemogusvrstati,zajednosParallel Space: InterView (1992.),podnaslov“Filmskateorija/psihoanaliza/autoportret”.RastućiuglediuspjehTscherkasskyjevih∫lmovatijekomtograzdobljamožesepovezatisnjihovomtemom∞∫lmskomteorijompodsnažnimutjecajempsihoanalize.Tscherkassky,kojijeisamnekolikogodinaodlazionapsihoanalizu,gotovosečinioposvećenijiproučavanjunegosnimanju∫lmova.Odlučioje,međutim,primijenitituvrstuznanjana∫lmskupraksu.Osimtoga,analiziraojevlastituuloguumašinerijižudnje.
ViKo_14.indd 150 1/21/08 3:04:39 PM
151 Alexander Horwath
nishesthemwith“his”movementand“his”(orour)“illegible”time,andthelinkbetweenthetwoareasisencoded.“Ifitwerepossibletoseeacode,onecouldsay:this∫lmiswhereitshowsitself”(MichaelPalm).
ThetechniqueappliedherebyTscherkasskyissimilartothedigitalisationofanexistingimage.Motion Picture,a∫lmfromtheearlydaysofpersonalcomputers,feelslikeapropheticcommentontheseismicchangesinlate20thcenturyindustrialandmediaculture.Itseffectcanbecomparedtothechangesinlate19thcenturyculture,metaphoricallyclimaxinginthename“Lumière”.WorkersareleavingtheLumièrefactory,the“Light”factory,the∫lmfactory(whichhighlightedandmediatedtheSecondIndustrialRevolution).Ninetyyearslater,theyreturnoncemore,ghostlike,buriedinsidethe“last”motionpicture,con∫nedtothematerial,swallowedupbyboththehistoricalandthebinarycode(thecentralfactoroftheThirdIndustrialRevolution,renderingworkersandtheideaofworkalmostinvisible).
1 6 m mCrisiscanbeavertedwithabrillianttrickasseeninMo
tion Picture.OronecansimplydeclarethepronouncementofcrisisinvalidorpartialaswithUrlaubs∫lmandManufraktur(oradecadelater,withHappyEndandOuter Space).Inanycase,theaccumulationoflibidoaloneisnotenoughtosucceed.Selfcon∫dence,experienceandanunderstandingoftheframeworkofreferencesarenecessary.
TscherkasskymakesuseofSuper8toescapethecrisisonlytobecaughtupinanotherone:Inthelate1980s,“thedeathofcinema”strikesforthe∫rsttimeanditdoes
ViKo_14.indd 151 1/21/08 3:04:39 PM
152 Vizualni kolegij
Retorika∫lmovatabula rasa iParallel Space: InterView temeljise∞dijelompretjeranosavjesno∞napisanjuChristianaMetzao“imaginarnomoznačitelju”u∫lmu,kaoipredavanjima∫lozofa/psihoanalitičaraJacquesaLacana(ogenezisubjekta).Tscherkasskyčakrabipisanitekst:naslovepoglavljaidijelovepisamakojisepojavljujunaekranuračunala.(MichaelPalmjedetaljnoistražioteodnoseudoljenavedenomogleduiz1995.godine).
Oba∫lmakarakteriziraneposredna,gotovoerotičnaljepota∫lmskogmaterijala.Strukturalno,međutim,onisuvrlosloženiipomalodidaktični.Takombinacijadovoljnogovoriosituaciji“kvake22”umjetničkog∫lmakao∫lmsketeorije.Postizanjesavršenstvajemogućesamopocijenurazumljivosti.Nekiljubiteljiavangardnog∫lma,sklonijivišeintuitivnimili“pobožnijim”reprezentacijamastvarnog,smatrajuove∫lmoveprevišeintelektualnim,kaodaumjetnik,ponekad,postavljasamsebiprepreke(utabula rasa čakiglazbazvuči“znanstveno”)∞PT,čovjek koji je suviše znao.Sdrugestrane,mogusetumačitikaodaljnji,neizbježnikorakumjetnikakojipokušavaustrajatinasvojimnajnovijim(naizgled“konačnim”)otkrićimao∫lmskomaparatuisamomesebi.Filmovisedotiču“intimnihdijelova”∫lmskogmedijaiautora(mogustogabitipriličnonelagodnizagledatelja).Notoneštonajunutarnijemožeseizrazitisamoslikama,krećućiseiznutrapremavanigubećipritomsvoju,navodnu,konačnuneospornost.Tabula rasa moždazavršavabijelimekranom,alitojesamojošjednaslika,slikaekranakojablještipremavani:premanama,premanašemprostoruusvijetui∫lmu.Parallel Space bavise“∫zikomgledanja”i“∫zikomprisjećanja”(kaoštonajavljujetekstnaekranu).Alištose
ViKo_14.indd 152 1/21/08 3:04:39 PM
153 Alexander Horwath
sowheretheleastresistancecanbeexpected:Super8isbeingdiscontinuedbytheindustry.Tscherkassky’sdecisiontomovetowards16mm∫lmshould,however,alsobeexplainedbythegeneralfragilityofSuper8inapreservationcontext∞thequesttopreserve(andhaveconstantlyavailable)yourworkbecomesanissueassoonastheideaofarealandaccumulatingoeuvrestartstosettlein.
ShotCountershot(1987)andtabula rasa(1987/89)areTscherkassky’slast∫lmsshotonSuper8.Itisatthistimethathebeginstoprintandprojecthisworkon16mm.Thetwo∫lmscanbegroupedtogetherwith Parallel Space: InterView(1992)undertheheading“Filmtheory/psychoanalysis/selfportrait”.ThegrowingrecognitionandsuccessofTscherkassky’s∫lmsduringthistimemaybelinkedtothesubjectmatter∞∫lmtheoryasheavilyin∫uencedbypsychoanalysis.Tscherkassky,whowasundergoingpsychoanalysishimselfforseveralyears,almostappearedtobemorecommittedto∫lmstudiesthantoactual∫lmmaking.Hedecided,however,toapplythisformofknowledgeto∫lmpractice.Inadditionheanalysedhisownroleinthemachineryofdesire.
Therhetoricoftabula rasaandParallel Space: InterViewisbased∞inpartsmeticulously∞onthewritingsofChristianMetzaboutthe“imaginarysigni∫er”incinema,aswellasthelecturesofphilosopher/psychoanalystJacquesLacan(aboutthegenesisofthesubject).Tscherkasskyevenuseswrittentext:chapterheadingsandpassagesfromletterswhichappearonacomputerscreen(MichaelPalmhasexploredtheserelationshipsatlengthinhis1995essayquotedbelow).
ViKo_14.indd 153 1/21/08 3:04:40 PM
154 Vizualni kolegij
višepribližimo∞zajednosaonim“ja”∫lma∞razumijevanjutihpojmova,više“posrćemo”.Gubimosvoju“točkunestajanja”,“padamo”,“malaksali”smo,“gubimo”se“negdjeizmeđu”,“ponovnosebudimo”(“nitkoovdje…”)iodjednomse“osjećamopromatrani”.Tajprocesuvodipitanježudnjeonkraj“∫zike”∞ŠTOtamotrebavidjeti,čegasesjetiti?Posljednje,krhkeriječi∫lmaponovnoseodnosenasvijetizvana,svijetdrugih:“sjetise/biosamzatebe/tražiotebe.”
Tscherkasskyevpokušajprakticiranjapsihoanalizeputem∫lmaodlazidubljenegoštoobičnopretpostavljamoutomkontekstu.Utječenatehničkupodlogu,konkretninačinproizvodnje∫lmaParallel Space: InterView.Filmsesastojiodsličicasnimljenihfotoaparatom,uformatuportreta.Projiciranakao∫lm,slikaseizmjenjujeizmeđugornjeidonjepolovicefotografskogokvira,stvarajućiefektbljeskanjaiosjećajgubljenjaopćeprostornestabilnosti.Alištoseviše∫lmsko“ja”igledateljgubeuurušavajućimslikama,tosuvišeopčinjenionimštovide.Tscherkasskyjevradniprostor,optičkakopirka(njemačkiizrazznači“optičkabanka”)nerazaravizualnostireprezentaciju,negoihmemoriraimultiplicira.Looking for you(ironičnonapisanonaekranuračunala)očitoupućujenadrugoljudskobiće,ostataksvijeta;aliujednonaglašavanovuiliponovnootkrivenuvizualnost,senzualnost;∫lm.Možetezamislitisliku.Štoviše,možebitipredivna.Imožetejeuzetiodnekogadrugog.
f fU1980imiranim1990im,∫lmovinađenihsnimaka
(foundfootage)postalisudominantnaforma(post)avan
ViKo_14.indd 154 1/21/08 3:04:40 PM
155 Alexander Horwath
Both∫lmsarecharacterisedbytheimmediate,almosteroticbeautyoftheir∫lmicmaterial.Structurally,however,they’rehighlycomplexandslightlydidactic.Thiscombinationtellsusalotaboutthecatch22situationof∫lmartas∫lmtheory.Thegoalofperfectionisonlypossibleattheexpenseofcomprehensibility.Certainavantgarde∫lmloverswhopreferamoreintuitiveor“pietist”representationoftherealmightregardthese∫lmsastoointellectual,withtheartistattimesappearingtoblockhisownpath(intabula rasa,eventhemusicsounds“scienti∫c”)∞PT,the man who knew too much.Ontheotherhand,onecaninterpretthemasafurther,unavoidablestepbytheartistintryingtokeepupwithhismostrecent(seemingly“ultimate”)discoveriesaboutthecinematicapparatusandhisownself.The∫lmstouchonthe“privateparts”ofcinemaandthoseoftheartist(theycanthereforebequiteembarrassingfortheviewer).Thisinnermostsomething,however,canonlybeexpressedinimages,movingfromtheinsidetotheoutside,therebylosingitsallegedultimatevalidity.tabula rasamayendwithawhitescreen,butthisisjustanotherimage,theimageofascreenglaringoutwards:atus,atourspaceintheworldandinthecinema.Parallel Spacedealswiththe“physicsofseeing”andthe“physicsofremembering”(asannouncedbythetextonscreen).Butthecloserwemove∞alongwiththe“I”ofthe∫lm∞towardsanunderstandingoftheseterms,themorewebeginto“stumble”.Weloseour“vanishingpoint”,we“fall”,we“faint”,we“lose”ourselves“somewhereinbetween”,we“reawake”(“nobodyhere...”)andsuddenlywe“feelwatched”.Thisprocessbringsupthequestionofdesire,beyond“physics”∞
ViKo_14.indd 155 1/21/08 3:04:40 PM
156 Vizualni kolegij
gardnog∫lmausvijetu;∫lmskaumjetnostprisvajanja.UAustriji,primjerice,∫lmašipoputMartinaArnolda(pièce touchée,1989.)iGustavaDeutscha(Adria,1990.)tevećinadrugihumjetnikanakonsuperosmiceprvenstvenoradespostojećim∫lmskimmaterijalima.TscherkasskyjestomtehnikomeksperimentiraouFreeze Frame iManufraktur.Utabula rasa,nađenesnimkesukorištenesamonapočetku,kaosvojevrsnitrik;auParallel Space imajuvažnijuulogu.Upotonjem∫lmunalazimodijalogpogledaLeeRemickiMontogomeryjaClifta,preuzetiz∫lmaWild River (Divlja rijeka) ElieKazana.
Međutim,tijekomprodukcije∫lmatabula rasa,auvezisTscherkasskyjevimproučavanjempsihoanalitičke∫lmsketeorije,nastaojesljedećirad,čudesanmali∫lmsačinjenod“ostataka”.ShotCountershot trajesamonekolikosekundi,ajednajeodnajboljihšalaupovijesti∫lma(iu∫lmskojteoriji).Uovomenađenomisječkuizvesterna,kadarkaubojevogpucnjaisamrtnikadarreakcijenjegovaprotivnikaotvorenonisu prikazanistandardnimmontažnimpostupkomkadraprotukadra.Umjestokonvencionalnemontažnetehnike∞rezauprostoruizmeđudvojicerevolveraša,azatimspajanjadvajukadrovakakobisestvorilonovo,iluzornojedinstvoprostoraivremena∞∫lmašizvornog∫lmajesačuvaojedinstvojednogkadraijednogprostora.Bezikakvihmontažnihtrikova,akcijaireakcijasupredstavljenijednimkadrom“bezreza”slikomkojitakođerostaje“neodrezan”∞čakikadajeubijen.Tscherkasskypostupapodjednako“obzirno”,pokazujućinamtaj∫lmskifragmentbezdaljnjemanipulacije.
ShotCountershot obilježujenajranijuinkarnacijuholivudskog∫lmauTscherkasskyjevuopusu.Povijesno,avan
ViKo_14.indd 156 1/21/08 3:04:41 PM
157 Alexander Horwath
WHATistheretosee,whattoremember?The∫nal,fragilewordsofthe∫lmagainrefertotheworldoutside,theworldoftheothers:“remember/Iwasforyou/lookingforyou”.
Tscherkassky’sattempttopracticepsychoanalysisvia∫lmgoesdeeperthanwecommonlyassumeinthiscontext.Itaffectsthetechnicalbasis,theconcreteproductionmodeofParallel Space: InterView.The∫lmconsistsofframesshotwithastillcamera,inportraitformat.Projectedas∫lm,theimagethereforealternatesbetweentheupperandthelowerhalfofthephotographicframe,thuscreatinga∫ickereffectaswellasthesenseoflosingallspatialstability.Butthemorethe∫lm’s“I”andtheviewerlosethemselvesinthecollapsingimages,themoretheyarefascinatedbywhattheysee.Tscherkassky’sworkspace,theopticalprinter(theGermanwordforitmeans“opticalbank”)doesnotdestroyvisualityandrepresentation,butmemorizesandmultipliesit.Looking for you(ironicallywrittenonacomputer)obviouslyreferstotheotherhumanbeing,therestoftheworld;butitalsohighlightsaneworrediscoveredvisuality,sensuality;∫lm.Youmayimagineanimage.Itmayevenbebeautiful.Andyoumaytakeitfromsomeoneelse.
f fInthe1980sandearly‘90s,foundfootage∫lmwork
becamethedominantformof(post)avantgardecinemaaroundtheworld:cinematicappropriationart.InAustria,forexample,∫lmmakerslikeMartinArnold(pièce touchée,1989)andGustavDeutsch(Adria,1990)andmostotherPostSuper8artistsareworkingprimarilywithexisting
ViKo_14.indd 157 1/21/08 3:04:41 PM
158 Vizualni kolegij
gardnise∫lmgotovoposveodvojioodHollywooda,usputčestostječućiauru“frustracije”.Uobičajeno,čestosenaslućivalanjegovaopsjednutostsvemoćnimGolijatom.Noudoba∫lmovanađenihsnimaka(kaoiuTscherkasskyjevomraduproteklihpetnaestgodina),Hollywooddočekujuotvorenihrukuusvijetuprilično“malih”∫lmaša.Činisekaodatagestagovori:Nebojtese.Nebojtese,bitćeobiljesmijeha.Neismijavanja,nadajmose(tajpovršnipristup,širokorasprostranjenomišljenjepublikeiumjetnika,posvepodcjenjujeizobiljekomercijalnog∫lma).Radije,moglibismosesmijatis timnađenim∫lmovima,bitidivnipremanjihovojljepotiistvoritinovoznanjeiznjihovaznanjainjihovognesvjesnog.
3 5 - m mHappyEnd (1996.),L’Arrivée (1997.98.),Outer Space
(1999.).Sretansvršetak.Dolazak.Svemir.Pričakaouknjizizadjecu,slikovnicažanrovskog∫lma,iliizravnoizKubrickove2001. Moralobibitimoguće,iakojetoprejednostavno,izvućisržTscherkasskyjevaopusaiznaslovaovihnovijih∫lmova.Točkekojenestaju,središnjaperspektiva,zamišljenatočkaukojojsuprostoripovijestdošlidokraja,samosupomoćnasredstvakojimaseslužimoderničovjekkakobiispuniopukotineegzistencije.TolikosmonaučiliizTscherkasskyjevarada,kaoiizmnogihdrugihizvora.Želimovjerovatidaće,nakraju,bitidubljeznačenje.Izaopasnostisredišnjeperspektive,međutim,uTscherkasskyjevimse∫lmovimamožezamijetitirastućiosjećajsigurnostiipribranosti.Nekestvarisuodrađene.Netkojeuskočio,dubokozaronioivratiosenapovršinuneozlijeđen.Iskustvasudoživljena,rukeoslobođene,ato
ViKo_14.indd 158 1/21/08 3:04:41 PM
159 Alexander Horwath
∫lmmaterials.TscherkasskyhadexperimentedwiththistechniqueinFreeze Frame andManufraktur.Intabula rasa,foundfootageisusedonlyatthebeginningasakindofgimmick;inParallel Spaceit∫guresmoreprominently.Herewe∫ndadialogueofgazesfeaturingLeeRemickandMontgomeryClifttakenfromWild River(1960)byEliaKazan.
However,duringtheproductionoftabula rasaandinconnectionwithTscherkassky’sstudiesofpsychoanalytical∫lmtheory,afurtherworkcameabout,awonderfullittle∫lmmadeof“leftovers”.ShotCountershotonlyrunsforafewseconds,anditisoneofthebestjokesinthehistoryof∫lm(aswellas∫lmtheory).InthisfoundpiecefromaWestern,acowboy’s(pistol)shotandthemortalreactionshotcomingfromhisopponentarepointedlynot representedbythestandardeditingprincipleof(camera)shotandcountershot.Ratherthanusingtheconventionalmontagetechnique∞cuttingupthespacebetweenthetwori∫emenandthensuturingthetwoshotstogetherinordertocreateanew,illusionisticunityofspaceandtime∞theoriginal∫lmmakerhaspreservedtheintegrityofasingleshotandasinglespace.Withoutanyeditingtricks,actionandreactionarepresentedinone“uncut”imageofacharacterwhoalsoremains“uncut”∞evenifshottodeath.Tscherkasskyactsinasimilarly“respectful”waybyshowingusthis∫lmfragmentwithoutfurthermanipulation.
ShotCountershotmarkstheearliestincarnationofHollywoodcinemainTscherkassky’soeuvre.Historically,avantgarde∫lmhasalmostalwaysdisassociateditselfcompletelyfromHollywood,oftengaininganauraof
ViKo_14.indd 159 1/21/08 3:04:41 PM
160 Vizualni kolegij
omogućujepočetnutočkuzanovadjela.Sadajeposvemoguće,kaouslučajuHappyEnda,raspravljatioRudolfuiElfriedeirazumjetivrijednostnjihovih“besmislenihmalih∫lmova”.Napravljeniizmeđu1960ihi1980.,tosudoslovnokućni∫lmovi,osobnidokumentigeneracijeTscherkasskyjevihroditelja∞sitnoburžujski portretinečijednevnesobe,različitihrođendanaibožićnihzabava,hraneipića,bivanjazajedno.
Odabirućiimontirajućisegmenteiztihkratkih∫lmovakojejenabavionauličnomsajmu,Tscherkasskydopuštasebi(igledatelju)proučavanjekonvencijaistrukturekućnih∫lmova.Utomsmislu,onidaljedjelujekao“sretni”∫lmskiteoretičar.JedanodnjegovihnajdojmljivijihopažanjatičesenačinanakojiseElfriede(akasnijeiRudolf,nakonštojenabaviotronožacidaljinskiokidač)izravnoobraćakameri.Tkojetajnevidljivitrećičovjekilipublikaskojomkomuniciraju?Jesulitoonisamikaobudućigledateljivlastitih∫lmova?Obraćajuliseprijateljimailirođacima?Iligovoresamojpovijesti∞nespeci∫ciranom“poslije”,kojemožeudahnutinoviživotnjihovomvrlospeci∫čnom“tada”?SvakakogovoreTscherkasskomigovorenama;mismoimplicitniinevidljividuhoviunjihovomosammilimetarskomstrojuuskogformata.Odašiljućisvojupolicuosiguranjazaživotnakonsmrti,pojavljujusenakonsmrtikaovrlovidljividuhoviunašemtridesetpetmilimetarskom∫lmskomstroju.Tscherkasskyjepriznaonjihovupolicu.Onjena“zadatku”ipristupiomujeozbiljno∞nježnihumornjegova∫lmanečininikakvuštetu.Glazbeno,povezujesuzdržanuipomaloritualnuproslavuRudolfaiElfriedesfrancuskimhitomiz1950ih:“bonbons, caramels, esquimaux, chocolats”,pričomoužitci
ViKo_14.indd 160 1/21/08 3:04:42 PM
161 Alexander Horwath
“frustration”alongtheway.Bydefault,onecouldoftenglimpseitsactual∫xationwiththealmightyGoliath.Intheeraoffoundfootage∫lm,however(andinTscherkassky’sworkofthepast15years),Hollywoodisopenlywelcomedintotheworldofthevery“small”∫lmmakers.Donotfear,thisgestureseemstosay.Donotfear,sincetherewillbelaughsaplenty.Nothingtolaugh at,let’shope(thissuper∫cialattitude,awidespreadaf∫ictionofaudiencesandartistsalike,completelyunderestimatesthewealthofcommercialcinema).Rather,theattitudemightbetolaughwiththesefoundmovies,tobebeautifulwiththeirbeautyandtocreatenewknowledgefromtheirknowledgeandtheirunconscious.
3 5 m mHappy End(1996),L’Arrivé(1998),Outer Space (1999).A
happyending.Thearrival.Outerspace.Atalelikeinabookforchildren,apicturebookofgenrecinema,orstraightfromKubrick’s2001.Itshouldbepossible,thoughfartoosimple,todrawtheessenceofTscherkassky’soeuvrefromthetitlesofhismostrecent∫lms.Vanishingpoints,centralperspective,theimaginarypointwherespaceandhistorycometoaheadaremereconstructionaidsusedbythemodernmanofmeanstohelpmendthecracksinexistence.SomuchwehavelearntfromTscherkassky’sworkaswellasmanyothersources.Wewanttobelievethat,intheend,therewillhavebeenadeepermeaning.Beyondthedangersofcentralperspective,however,onemaystillnoteagrowingsenseofcertaintyandcomposureinTscherkassky’s∫lms.Somethingshavebeenworkedthrough.Somebodymadeasplash,tookadeepdiveand
ViKo_14.indd 161 1/21/08 3:04:42 PM
162 Vizualni kolegij
maputikojanadilazesvaostala,čakiužitke∫lma.Pjesmazadlakuizbjegavaizravneseksualnekonotacije,kaoi∫lmskifragmenti.Svedosamogkraja∫lma,Tscherkasskydopuštanađenimsnimkamadasepovukuudaljinuinaglašavajezovituigrustroja.Izunutrašnjosti“reprezentacijske”i“narativne”pjesmejavljaseposvedrugaglazba,gotovo“imaginarni”zvučnikrajolik:Requiem aeternam MichaelChiona.Gospodine,dajimvječnimir.“Ljudiu∫lmuslaveipunisuživota,alisadasuistotakomrtvi”(Tscherkassky)∞podjednakomrtvikaoikaubojuShotCountershotu.
U∫lmovimamnogotogaovisionačinuprikazivanjasmrti.Istodobno,moramoseprisjetitida∫lmnijeprikladnoposljednje počivalište.Filmnijestatičan;kaomisaonimedijkrećesezajednosasvimeštomusenađenaputu.Stoga,javljasedrugoznačenjeriječirequies:odmorioporavak;privremenomjestogdjeiprošlostimrtvimoguskupitienergijuzadrugikrugukućiduhova.
Povećanje8mm∫lmaizravnona35mmvrpcu(kaouHappyEndu)možesesmatratinasilnimčinom.Noiznenađujedasemalaslikanijeraspršilapoputbalona,negonapredujenanovominepreglednomigralištu.Amorfniprotokzrnatihoblikanasvakojprojekcijisuperosmicenavelikomplatnuomogućujedalekostabilniji,briljantniprikaztihprirođenotrošnih,ugroženihslika.Sačuvanajenjihovaizvornanespretnosti “nečistakoža”,dokseumjetnikodupirebilokakvompokušajumehaničkogilidigitalnogretuširanja.Zapravo,točnojeupravosuprotno:procespovećanjaprivlačipozornostnarjeđepriznatunečistoćuikrhkost“tridesetpetice”,nekaddominantnogformata,asadatakođerpogođenogkrizom(takozvana“smrt∫lma”).
ViKo_14.indd 162 1/21/08 3:04:42 PM
163 Alexander Horwath
returnedtothesurfaceunharmed.Experiencesweremade,handswerefreed,andtheyprovidethestartingpointfornewdeeds.Itisentirelypossiblenow,asinthecaseofHappy End (1996),todiscussRudolfandElfriedeandtounderstandthevalueoftheir“crappylittle∫lms”.Madebetween1960and1980,theseareliterallyhomemovies,privatedocumentsfromthegenerationofTscherkassky’sparents– petitbourgeoisportrayalsofone’sownlivingroom,variousbirthdayandChristmasparties,eatinganddrinking,beingtogether.
Selectingandeditingsegmentsfromtheseshort∫lmswhichhadbeenacquiredata∫eamarket,Tscherkasskyallowshimself(andtheviewer)tostudycertainconventionsandstructuresofhomemovies.Inthissense,hestillfunctionsasthe“happy”∫lmtheorist.OneofhismostremarkableobservationsconcernsthewayinwhichElfriede(andlateralsoRudolf,afterhavingacquiredatripodandcablerelease)addressthecameradirectly.Whoisthisinvisiblethirdmanoraudiencetheykeepcommunicatingwith?Isitthemselvesasfutureviewersoftheirown∫lms?Aretheyaddressingfriendsorrelatives?Oraretheytalkingtohistoryitself∞toanunspeci∫ed“Lateron”capableofbreathingnewlifeintotheirveryspeci∫c“Then”?TheycertainlytalktoTscherkassky,andtheytalktous;wearetheimpliedandinvisibleghostintheir8mmsmallgaugemachine.Sendingouttheirinsurancepoliciesforalifeafterdeath,theyreappearlateron,afterdeath,astheveryvisibleghostsinour35mmmoviemachine.Tscherkasskyhashonouredtheirpolicy.Hehastakenona“task”andhehastakenitseriously∞thegentlehumourofhis∫lmdoesnoharmatall.Musically,hecon
ViKo_14.indd 163 1/21/08 3:04:43 PM
164 Vizualni kolegij
Odranih1990ihnaovamo,35mm∫lmjezaključiomnogouzbudljivihili“prijetećih”ugovora(ovisnootočcigledišta)sdigitalnomtehnologijom,proizvevširaznemutacijenesamonapoljuprodukcijeipostprodukcije,negoiprikazivalaštva:odljeta1999.digitalneprojekcije“velikih”∫lmovaunovootvorenimdigitalnimkinimapostalesuširokoraspravljanamogućnost.Industrijapretpostavljadaćedo2015.doćidopotpunogprijelazana“nematerijalno”∫lmskoprikazivanjeukomercijalnimkinima“čistog”i“civiliziranog”svijeta.
Kaoštoće“tridesetpetica”nestatikao“nesvjesni”nositeljsvegaštojeveličanstvenoispektakularnou∫lmu,njegov∫zičkomaterijalniaspektispeci∫čnakemijskaobilježjaprivlačesvevišepozornostijavnosti.Tijekom1990ih,ubrzanojenapredovaloočuvanje,restauracijaiprikazivanjeranog∫lma,itehničkiiupogledupopularnosti(s“kulturnom”publikom,na∫lmskimstudijimaiuradueksperimentalnih∫lmaša).Danasjepoljepresijecanjaavangardeiranog∫lmajednoodnajživljihpodručjaestetičkihrasprava.Toprotukretanjeusreddigitalnekulturejerazumljivoinenužnoreakcionarno.Pomažeizoštritiosjeteuodnosunapovijesnokritičkupercepciju∫lmskogmedija,a∫lmkonačnoodbacujesvojudvojbenuzadaćupromoviranjaekspanzivnihideologijainovacijaiprogresa.(Kaopopratnapojava,čakidigitalnointegriranoaudiovizualno∞danas“najnovije”i“najnaprednije”medijskipripojeno∞postajedostupnokaopredmetpovijesnokritičkogdiskursa.)
Svismomipostmoderni.Imnogiodnasslavebogatstvoranih∫lmskihslika∞izraznihrazloga.Zatoštosenjihovosobitinostalgičnišarmmoželakoiskorištavati
ViKo_14.indd 164 1/21/08 3:04:43 PM
165 Alexander Horwath
nectsRudolfandElfriede’seffusiveandquiteritualcelebrationtoaFrenchhitfromthe1950s:“bonbons,caramels,esquimaux,chocolats”,astoryofpleasuresofthe∫eshwhichoverrideallothers,eventhepleasuresofcinema.Thesongavoidsdirectsexualconnotationsbyahair’sbreadth,asdothe∫lmfragments.Towardstheendofthe∫lm,Tscherkasskyletsthefoundimagesrecedeintothedistanceandemphasisestheghostlyplayofthemachine.Frominsidethe“representational”and“narrative”songaquitedifferentmusicemerges,analmost“imaginary”soundscape:MichelChion’sRequiem aeternam.Lord,givethemeternalpeace.“Thepeopleinthe∫lmarecelebratingandtheyarefulloflife,butbynowtheyarealsodead”(Tscherkassky)∞aboutasdeadasthecowboyinShotCountershot.
In∫lms,alotdependsonthewayinwhichdeathisportrayed.Atthesametimeitmustberememberedthatcinemaisnotasuitablelastrestingplace.Cinemaisnotstatic;asathinkingmediumitmovesalongallthethingsthatcrossitspath.Thus,asecondmeaningofthewordrequiesemerges:restandrecuperation,atemporaryplacewhereboththepastandthedeadcangatherenergyforanotherroundthroughtheghosthouse.
Blowingup8mm∫lmdirectlyto35mm(asinHappy End)maybeseenasanactofviolence.Surprisingly,however,thetinyimagedoesnotburstlikeaballoonbutthriveswithinanewandvastplaying∫eld.Theamorphous∫owofgrainyshapesinanybigscreenSuper8projectiongiveswaytoamuchmorestable,brilliantrepresentationoftheseintrinsicallyfragile,endangeredimages.Theiroriginalclumsinessand“impureskin”arebeingpreserved
ViKo_14.indd 165 1/21/08 3:04:43 PM
166 Vizualni kolegij
(SmashingPumpkinsinjihovsjajniglazbenispotustiluGeorgesaMélièsa);zatoštonudekritičkemetaforezasuvremenukulturu(GusVanSantinjegovamelankoličnaBallad of the Skeletons/Balada kostura,kojaspajaAllenaGinsbergasPathéovomfantazijomsmrtinegdjeoko1907.);zatoštosenamodernizamgledakaonapomalo“predpostmoderni”konglomeratpionirskihdostignućaisvakodnevnihpopularnihformi(StanDouglasinjegovamoćnainstalacijaOverture/Uvertira,ukojojProustsusrećeEdisona);ilizatoštodotrajaleslikepokazujurazaranjevremenakaosamostalnistvaralačkirad(MinijaturanađenihsnimakaGustavaDeutscha,čijinaslovpreciznoopisujenjezinodjelovanje:Tradicija je prenošenje vatre, ne obožavanje pepela).
ZvučnapodlogaDeutschova∫lmasadržiizrazitoživopisnopucketanjeigrebanje(noise glazbaChristianaFennesza).PeterTscherakasskyjenašaoneobičnosličanzvukusamom∫lmskommaterijalukojijekoristio:L’Arrivée,posljednjaprobazaOuter Space,sastojiseod35mm∫lmskihfragmenatamanipuliranihtijekomprocesakontaktkopiranja.Prijenegolividimoprvi“pravi”prizor,vidimoprikazprozirnog,neeksponiranog∫lma:ništa.Ilitočnije,vidimosveonoštobiidealnotrebalobitinevidljivonaprozirnom,neeksponiranom∫lmu∞nečistoću,oštećenja,ogrebotinekojebljeskajupoputhijeroglifanesavršenosti.Nazvučnojpodlozitesepercepcijepojačavaju.Čujemonekuvrstuautomatske skladbe,uzbudljivu“glazbu”kojaizlaziizsvihmehaničkihprocesa,znatnoprijenegoštoseodsviralaijedna“prava”nota.Kaodajetaj“gramofon”snimaobukustroja,izvodećijeistodobnokaoumjetničkidogađaj.
ViKo_14.indd 166 1/21/08 3:04:44 PM
167 Alexander Horwath
astheartistrefrainsfromanyattemptatmechanicalordigitalretouching.Infact,theoppositeistrue:theblowupprocessdrawsattentiontothelesscommonlyacknowledgedimpurityandfragilityof35mm∫lm,aformerlydominantformatnowalsointhethroesofcrisis(i.e.the“deathofcinema”).Fromtheearly1990sonwards,35mm∫lmhasclosedanumberofexcitingor“threatening”contracts(dependingonone’spointofview)withdigitaltechnology,spawningvariousmutationsnotonlyinthe∫eldsofproductionandpostproduction,butalsoinexhibition.Sincesummerof1999,digitalprojectionofmajor∫lmsinnewlydesignateddigitalcinemashasbecomeawidelydiscussedoption.Industryrhetoricnowassumesthatby2015afullconversionto“immaterial”∫lmpresentationwillhavetakenplaceincommercialcinemasaroundthe“clean”and“civilised”world.
Justas35mm∫lmisabouttodisappearasthe“unconscious”carrierofeverythingthat’sgrandandspectacularincinema,itsphysicalmaterialaspectandspeci∫cchemicalcharacteristicsattractmoreandmorepublicattention.Duringthe1990s,thepreservation,restorationandexhibitionofearlycinemahaverapidlyimproved,technicallyaswellasintermsofpopularity(with“cultural”audiences,in∫lmstudies,andintheworkofexperimental∫lmmakers).Today,the∫eldofintersectionbetweenavantgarde∫lmandearlycinemaisoneoftheliveliestterritoriesofaestheticdebate.Thiscountermovementinthemidstofdigitalcultureisunderstandable,butnotnecessarilyreactionary.Ithelpssharpenthesensestowardsahistoricalcriticalperceptionofthe∫lmmedium,as∫lm∫nallyrenouncesitsdubioustaskofpromoting
ViKo_14.indd 167 1/21/08 3:04:44 PM
168 Vizualni kolegij
KasnijenamL’Arrivéeprikazujesnimkeizigranog∫lmaMayerling,snimljenoguBeču1968.godine.UnjemuCatherineDeneuvetumačilikMaryVetsera.Letimično,iucrnobijelom,prepoznajemodolazakvlakanastanicu.Tako,drugiputukarijeriPeteraTscherkasskyja,vidimolažni∫lmbraćeLumière(uovomslučaju,L’Arrivée d’un train en gare à La Ciotat/Dolazak vlaka na stanicu La Ciotat).Vidimoperforiranu“prugu”,celuloidnivlakkojiiskačestračnicaijuripremadrugom.Ividimočudesnupsiho∫zičkusposobnostkretanja(locomotion)kojuje∫lmmoraoposjedovatikadaseprviputpojavio.UTscherkaskkyjevomslijedumisli,pruga(stvarnoprijevoznosredstvoindustrijskemoderne)zrcaliseurođenju∫lma(zamišljenomprijevoznomsredstvukulturalnoindustrijskemoderne)tesejošjednomzrcaliudanašnjemdobu(1998.)kojivječno“progresivnu”ulogulokomotivepredajedigitalnojindustrijiiavangardipružašansuza“dolazak”.
Tscherkasskysvojumetodu“manufrakture”(kontaktkopiranjeisimultanamanipulacijaelemenata)naziva“arhaičnomtehnikom”smatrajućijestaromodnom.Usuvremenojarheologiji,povijestiumjetnostiilikoncertnojpraksi,međutim,čestoserabetakvearhaičnetehnike.Dabismorazumjelibilokojiizvornimaterijaliprenijelinjegovusloženost,gotovojeuvijeknužnoponovnoučitikonkretneradnemetodekojesudonjeganapočetkudovele,tojest,konkretneproceseprekokojihjeonodruštvenopostaloformom.Intelektualnaplastičnostimoćuvjeravanja∞“prisutnost”∞mjestaiskopina,restauracijefreskiiliperformansailibarokneglazbenećesepostićininajedandruginačin.
ViKo_14.indd 168 1/21/08 3:04:44 PM
169 Alexander Horwath
expansiveideologiesofinnovationandprogress.(Asasideeffect,eventhedigitallyintegratedaudiovisual∞today’s“newest”and“mostprogressive”mediumamalgamated∞becomesavailableasanobjectofhistoricalcriticaldiscourse.)
Weareallpostmodern.Andmanyofuscherishthewealthofearlycinematicimages∞forawiderangeofreasons.Becausetheirpeculiarnostalgiccharmcanbeeasilyexploited(theSmashingPumpkinsandtheirsmashingGeorgesMélièsstylemusicvideo);becausetheyoffercriticalmetaphorsforcontemporaryculture(GusVanSantandhismelancholyBallad of the Skeletons,confrontingAllenGinsbergwitha1907Pathédeathfantasy);becausetheyallowforaviewofmodernityasasomewhat“prepostmodern”conglomerateof“pioneering”achievementsandeverydaypopularforms(StanDouglasandhisgrippinginstallationOverture,whereProustmeetsEdison);orbecausethedeterioratedimagesshowtheravagesoftimeasacreativeworkinitsownright(GustavDeutsch’srecentfoundfootageminiature,itstitledescribingpreciselywhatitachieves:Tradition is the passing on of ∫re, not the worship of ashes.)
ThesoundtrackofDeutsch’s∫lmconsistsoftremendouslyvividcracklingandscratching(noisemusicbyChristianFennesz).Tscherkasskyfoundastrangelysimilarsoundinthevery∫lmmaterialheused:L’arrivée,a∫nalrehearsalforOuter Space,consistsof35mm∫lmfragmentsmanipulatedduringtheprocessofcontactprinting.Beforeweseethe∫rst“proper”representation,weseetherepresentationoftransparent,unexposed∫lm:nothing.Orrather:Weseeallthethingswhichshould
ViKo_14.indd 169 1/21/08 3:04:44 PM
170 Vizualni kolegij
Tscherakasskyjevise∫lmovi,naravno,nemogusvestinanjihovo“arheološko”obilježje.Ali,njihovporivdarazmišljaju,analizirajuiotkrivajusvematerijale,slojposloj,de∫nitivnojevezanuzdimenzijudubine (bezobziraokojemjematerijaluriječ∞holivudskom∫lmu,životuuma,moderni,kemijisuperosmice).Utomsmislu,Tscherkasskyjevapraktična∫lmskakritikanatemeljunađenihsnimakatemeljitoodstupaodnaizgledsličneivrlopopularnestrategijeuvizualnimumjetnostima,primjericeodvećineinstalacijaškotskogumjetnikaDouglasaGordona.Rabećimedijvidea,Gordonpremještapoznateholivudskeklasikeubijelukockuistavljasvojpotpistakoštomanipulirajedanjediniformalnielement.Polemičkitvrdeći,∫lmovipoputPsycho (Psiho),The Searches (Tragači)iliTaxy Driver (Taksist) povećanisuili,preciznije,arti∫cijelnosmanjeniu∫lmjednešale.Kaogledatelji,promatramotupipogledovisnikaomedijimakojisamoželipreraditi,anerazumjetisvoju/našudroguisvoju/našuovisnost.
Tscherkasskyjevnajutjecajnijiinajprikazivaniji∫lmOuter Space djelujeonkrajovevrsteovisnosti.Filmrabisceneiz∫lmastraveThe Entity (Entitet),ukojemuglumiBarbaraHershey.Ipak,njegovasesenzualnostnetemeljitolikonaprimarnimužicima∫lmskeiluzije∞uranjanjuusnovite,magičneslike∞negonavećojmisteriji:uspostavljanjukontaktasoperateromstrojazasnove,sâmimmagičarom.Outer Space svjedočiopovijesnomiintelektualnombogatstvutedubiniiskustvakojiobilježuju“prvu”∫lmskuavangardu,proizašluizmoderneumjetnosti∞baškaoštonam∫lmHistoire(s) du cinéma/ Povijest(i) ∫lma JeanLucGodardagovorioizrazitoslojevitoj“drugoj”avangardi,kojavišeproizlaziizigranog∫lmaipopularne
ViKo_14.indd 170 1/21/08 3:04:45 PM
171 Alexander Horwath
ideallybeinvisibleintransparent,unexposed∫lm∞dirt,defects,scratches∫ashingbylikehieroglyphsofimperfection.Onthesoundtrack,theseperceptionsintensify.Wehearakindofautomatic composition,theexciting“music”emergingfromallmechanicalprocesses,longbeforeone“proper”notehasbeenplayed.Itisasifthis“gramophone”wasrecordingthenoiseofthemachinewhilesimultaneouslydisplayingitasanartevent.
Lateron,L’arrivéepresentsuswithfootagefromthefeature∫lmMayerling,shotinViennain1968.ItfeaturesCatherineDeneuveintheroleofMaryVetsera.Fleetingly,andinblackandwhite,onerecognisesthearrivalofatraininastation.Thus,forthesecondtimeinTscherkassky’scareer,weseeafakeLumière∫lm(inthiscase,L’arrivée d’un train à la Ciotat).Weseethesprockethole“railway”,acelluloidtrainjumpingofftherailsandhurtlingagainstanotherone.AndweseetheincrediblepsychophysicalLOCOMOTIONthatcinemamusthavehadwhenit∫rstappeared.InTscherkassky’strainofthought,therailway∞industrialmodernity’srealmeansoftransport∞ismirroredbythebirthofcinema∞imaginarymeansoftransportinculturalindustrialmodernity∞andmirroredoncemorebythepresentera(1998)whichhandsovertheeternally“progressive”roleoflocomotivetothedigitalindustriesandofferstheavantgardeachancefor“arrival”.
Tscherkasskycallshismethodof“manufracture”(contactprintingandthesimultaneousmanipulationoftheelements)an“archaictechnique”,makingitseemoldfashionedbyimplication.Incontemporaryarchaeology,arthistoryorconcertpractice,however,sucharchaic
ViKo_14.indd 171 1/21/08 3:04:45 PM
172 Vizualni kolegij
kulture.Tosupolitički,postmoderniivrloosobniobliciarheologije.Oniidaljenosetragovesvojih“prvihljubavi”:odjekAdornovog“autonomnogumjetničkogdjela”uslučajuOuter Spaceaiosjećajžaljenjazbogneispunjenog∫lmskogobećanjaizHistorie(s).Ipak,nesvjesno,činisedasetadvaradakrećupolaganojedanpremadrugome,prematrećemmjestu,mogućemzajedničkomcilju:nečemu“štonikadanijebiloviđeno,alisenekakopojaviloizsamogsredištavidljivogsvijeta.”Budućnost,potisnuto,čudovište∫lmastrave.Odmatanjepovijestiizmeđupričaidokumenata,izmeđusnimljenihartefakataslika,tekstaizvuka;∫lmskičudovišnistrojkojisekomešausvojembrlogu.
Outer Space.The Entity.Malapričaizbezgraničnogsvemira∫lma.Žena(Hershey)ulaziusvojukućuupredgrađuinapadajenevidljivočudovište,“izvanjskasila”.Onauzvraćaičekanovinapad.Tscherkasskyrabiovukonvencionalnuholivudskupričudabiispričaodrugu:žena(Hershey)ulaziusvoju∫lmskuslikugdjejenapada“izvanjskasila”,“čudovište”vidljivosamonama∞okrutnastvarnost,vanjskopodručjeslike,“negativniprostor”.Prijetijojispresijecanosvjetlucanjezvučnogzapisa,perforacijenarubovima∫lma,zvuci“manufraktrure”,iznenadnamultiplikacijanjezinevlastiteslike,perforacijanjezinogslikovnogprostora,zaglavljenostu∫lmskomvremenu.Čudovištesenastavljavrtjetiiodstranjuježenuizslike.Pobjedasečinipotpunom,zavladalajemirnoća.Noženasebraniinatrenutakvraćasvojintegralniprikaz.Poprviputčujemonjezinglas.Čudovišteostajemirno,alipripravno.Svazrcalaodražavajuslikužene,aliiženamoževidjetisvazrcala.Protivniciseodmjeravaju,napeto,pažljivo.Moglibibitisaveznici.Neriješeno.
ViKo_14.indd 172 1/21/08 3:04:45 PM
173 Alexander Horwath
techniquesarebeingwidelyused.Tounderstandanyoriginalmaterialandcommunicateitscomplexity,itisalmostalwaysnecessarytorelearntheconcreteworkingmethodswhichbroughtitaboutinthe∫rstplace;i.e.theconcreteprocessesthroughwhichthesocialbecameform.Theintellectualplasticityandpersuasivepower∞the“presentness”∞ofanexcavationsite,afrescorestorationoraperformanceofbaroquemusicwon’tbeachievedanyotherway.
Tscherkassky’s∫lmscannotbereducedtotheir“archaeological”aspect,ofcourse.Buttheirimpetustoponder,analyseanduncoverallmateriallayerbylayerisde∫nitelyboundtoadimensionofdepth(whateverthematerialinquestionmightbe∞Hollywoodcinema,thelifeofthemind,modernity,orthechemistryofSuper8∫lm).Inthissense,Tscherkassky’spractical∫lmcriticismonthebasisoffoundfootagediffersradicallyfromseeminglysimilarandverypopularstrategiesinvisualart,forexamplemostinstallationsbyScottishartistDouglasGordon.Usingthevideomedium,GordontransferswellknownHollywoodclassicsintotheWhiteCubeandleaveshissignaturebymanipulatingonesingleformalelement.Polemicallystated,∫lmslikePsycho,The SearchersorTaxi Driverarethusblownupor,rather,arti∫ciallyshrunkintoonejokemovies.Asviewers,wewatchthe∫accidgazeofamediajunkiewhoismainlyouttore∫neratherthanfathomhis/ourdrugandhis/ouraddiction.
Tscherkassky’smostin∫uentialandmostwidelyshown∫lmOuter Spaceoperatesbeyondthiskindofaddiction.The∫lmmakesuseofascenefromthehorrormovieThe Entity,starringBarbaraHershey.Still,its
ViKo_14.indd 173 1/21/08 3:04:45 PM
174 Vizualni kolegij
Drugapričajematerijalistička,samokritičnaikriptofeministička.De∫nitivnonijedestruktivna,ciničnaiegoistična.Ipoputprvepriče,istodobnojedramaialegorija.Alegorijagovorioodređenomtrenutkuukrizi,kadasezamišljenijunakijunaksuvremeneumjetnostiprestanubešćutnotući,nakonštoprepoznajujedandrugoga,svojedrugo.Prvi∞ženaHershey,borećisezasvojusliku∞iznenadavidirealno(onkraj∫kcije);drugi∞Tscherkassky,izvanjskasila,školovannamodernističkojtradicijikojauvijekdekonstruirailuziju∞iznenadavidirealnost∫kcijskihslika.Outer Space višenije“paralelniprostor”avangardenegozapravo“prostorsvijeta”∫lma.
Outer Space nijeni“intervju”,niti“upitnik”,većžividiskursizmeđuumjetnikainađenogmaterijalaukojemobapartnera∞“manufrakturni”ižanrovski∫lm∞donosesvojespeci∫čnoznanjeisposobnosti.
Tscherkasskyjeva“arhaičnatehnika”omogućujemunesamodaanaliziranegoidaponovnopoveže∫lmskiaparatsastvarnošću.Slavi∫lmkaopupčanuvrpcusvijeta.ToslavljenastalojeuFrancuskoj;bilojekritičkiprimijenjenonaamerički∫lm1950ih(izmeđuostalog),potompraktičnoprimijenjenonaproizvodnjufrancuskih∫lmovatijekom1960ih.Značajkedubineprostoraiistinskeljepote35mmzvučnogcinemascope∫lma,njegovusposobnostdamisliikomunicira,najprijesuprepoznateuameričkommjuzikluimelodrami,azatimsuihuprednjiplangurnuli∫lmovikaoštojeGodardovLe Mépris (Prezir).SavtajpotencijalpohranjenjeumemorijiistvaranjuOuter Space.Možesečuti,vidjetiiosjetiti:elektricitet,pucketanjeizmeđukrhkihslikaljudskogbićaikrhkemehanikekojaprikazujeionoljudskoisamogasebe.
ViKo_14.indd 174 1/21/08 3:04:46 PM
175 Alexander Horwath
sensualityisnotsomuchbasedontheprimarypleasuresofcinematicillusion∞divingintodreamlike,magicalimages∞butonabettermystery:makingcontactwiththedreammachineoperator,withthemagicianhimself.Outer Spacebearswitnesstothehistoricandintellectualwealthandtothedepthofexperiencewhichmarkthe“∫rst”cinematicavantgarde,growingoutofmodernart∞justasJeanLucGodard’sHistoire(s) du cinématellsofarichlylayered“second”avantgardewhichderivesmorefrom∫ction∫lmmakingandpopularculture.Botharepolitical,postmodernandhighlypersonalformsofarchaeology.Andtheystillcarrythetracesoftheirrespective“∫rstloves”:echoesofAdorno’s“autonomousartwork”inthecaseofOuter Space;andthefeelingofgriefvisaviscinema’sunful∫lledpromiseintheHistoire(s).Yetunconsciouslythetwoworksappeartomoveslowlytowardseachother,towardsathirdplace,apossiblemutualgoal:thething“thathasneverbeenseenbefore,butsomehowemergesrightfromthecentreofthevisibleworld”.Thehereafter,therepressed,themonsterofhorror∫lms.Historyasitunfoldsbetweenstoriesanddocuments,betweentherecordedartefactsofimage,textandsound;themoviemonstermachine,stirringinitslair.
Outer Space.The Entity.Asmallstoryfromthelimitlesscosmosofcinema.Awoman(Hershey)entershersuburbanhomeandisattackedbyaninvisiblemonster,an“externalforce”.She∫ghtsbackandwaitsforanotherattack.TscherkasskyusesthisconventionalHollywoodtaletotellanotherone.Awoman(Hershey)entershercinematicimagewheresheisattackedbyanexternalforce,a“monster”visibleonlytous∞harshreality,theexterior
ViKo_14.indd 175 1/21/08 3:04:46 PM
176 Vizualni kolegij
FilmoviGeneaKellyja,JeanLucaGodarda,PeteraTscherkasskyja.Filmovikojiznajudasejošuvijekneštomožeslaviti.Filmovikojisuvaninakiši,alićeipakusprkostomepjevati.
Ovajesejjenapisankrajem2000.ineobuhvaćanajnovije∫lmovePeteraTscherkasskyjaDream Work iInstructions for a Light and Sound Machine.
o b jav l j e n j e u k n j i z i :PeterTscherkassky,AlexanderHorwath,MichaelLoeenstein(Hg./Eds.)ÖsterreichischesFilmmuseumSYNEMA∞GesellschaftfürFilmundMedienWien2005Prijevodnaengleski:AlexanderHorwath,BarbaraSchwarz
c i t i r a n i o g l e d :Palm,Michael,Liebes∫lme. Zu einigen Arbeiten von Peter Tscherkassky,uAvantgarde∫lm. Österreich 1950 bis heute,uredniciAlexanderHorwath,GottfriedSchlemmeriLislPonger,Beč,1995.
(prevelaTanjaVrvilo)
ViKo_14.indd 176 1/21/08 3:04:46 PM
177 Alexander Horwath
areaoftheimage,“negativespace”.Sheisthreatenedbythesoundtrack’sjaggedtrailoflight,bythesprocketholesonthe∫lm’sedge,bythesoundsof“manufracture”,bythesuddenmultiplicationofherownimage,bytheperforationofherpictorialspace,bybeingstuckincinematime.Themonsterkeepsrotatingandeliminatesthewomanfromtheimage.Victoryseemscomplete,calmsetsin.Thewomanhowever,defendsherselfandtemporarilyregainsherintegralrepresentation.Forthe∫rsttimewehearhervoice.Themonsterremainsstill,butoperational.Allmirrorsre∫ectthewoman’simage,butthewomancanseeallthemirrors.Theopponentsscrutiniseeachother,tensely,attentively.Theycouldbeallies.Atie.
Thissecondstoryismaterialist,selfcriticalandcryptofeminist.Itisde∫nitelynotdestructive,cynicalandegotistical.Andlikethe∫rststory,itisbothadramaandanallegory.Theallegorytellsofaparticularmomentincrisis,wheretheillusionaryheroandthemodernartherostopbeatingeachothersenselessastheysuddenlyrecogniseeachother,theirrespectiveother.The∫rstone∞thewomanHershey,∫ghtingforherimage∞suddenlyseesthereal(beyond∫ction);theotherone∞Tscherkassky,theexternalforce,schooledbymodernisttraditiontoalwaysdeconstructillusion∞suddenlyseestherealityof∫ctionalimages.Outer Spaceisnolongerthe“parallelspace”oftheavantgarde,butinfactthe“worldspace”ofcinema.
Outer Spaceisalsono“InterView”,no“questionnaire”,butalivelydiscoursebetweenartistandfoundmaterialwherebothpartners∞“manufracture”∫lmandgenre∫lm∞bringtheirspeci∫cknowledgeandabilitiestobear.
ViKo_14.indd 177 1/21/08 3:04:47 PM
178 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 178 1/21/08 3:04:47 PM
179 Alexander Horwath
Tscherkassky’s“archaictechnique”enableshimtonotjustanalysebutalsoreconnectthecinemaapparatustothereal.Itcelebratescinemaastheumbilicalcordtotheworld.ThiscelebrationoriginatedinFrance;itwascriticallyappliedtoAmerican∫lmsofthe1950s(amongothers)thenpracticallyappliedinthemakingofFrench∫lmsduringthe‘60s.Thedepthofspaceandsheerbeautyof35mmCinemaScopesound∫lm,itscapacitytothinkandcommunicate,allthesequalitieswere∫rstrecognisedbytheFrenchcinephilesinAmericanmusicalsandmelodramas,thenpushedtotheforegroundby∫lmslikeGodard’sLe Mépris.AllthispotentialisstoredinthememoryandinthemakingofOuter Space.Itmaybeheardandseenandfelt:anelectricity,acracklingbetweenthefragileimageofahumanbeingandthefragilemechanicsportrayingboththehumananditself.
FilmsbyGeneKelly,JeanLucGodard,PeterTscherkassky.Filmswhichknowthereisstillsomethingtobecelebrated.Filmsthatareoutintherain,yetarestillabouttosinginspiteofit.
Thisessaywaswritteninlate2000anddoesnottakeintoaccountPeterTscherkassky’smostrecent∫lmsDream WorkandInstructions for a Light and Sound Machine.
wo r k q u o t e d :Palm,Michael,“Liebes∫lme”inAlexanderHorwath,GottfriedSchlemmer,LislPonger(eds.),Avantgarde∫lm. Österreich 1950 bis heute(Avantgarde ∫lm. Austria 1950 until today),Vienna1995
ViKo_14.indd 179 1/21/08 3:04:47 PM
180 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 180 1/21/08 3:04:47 PM
181 Alexander Horwath
i t wa s p u b l i s h e d i n a b o o k :PeterTscherkassky,AlexanderHorwath,MichaelLoeenstein(Hg./Eds.)ÖsterreichischesFilmmuseumSYNEMA∞GesellschaftfürFilmundMedienWien2005
TranslationonEnglish:AlexanderHorwathandBarbaraSchwarz
ViKo_14.indd 181 1/21/08 3:04:47 PM
Akira Mizuta Lippit predaje na Odsjeku za komparativnu književnost, istočno-azijske jezike i kulturu te Odjeljenju za kritičke studije, Škole za filmsku umjetnost: University of Southern California. Također, trenutačno istražuje i piše knjigu o suvremenom japanskom filmu, odnosu japanske kulture s kraja 20-og i početka 21-og stoljeća s konceptom svijeta, na Odsjeku za književnost i kazalište Waseda University u Tokiju te Odsjeku za kulturu i reprezentaciju The University of Tokyo, Komaba. U središtu njegova zanimanja i predavanja su područja povijesti i teorije filma, svjetske književnosti i kritičke teorije, japanskog filma i kulture te vizualne kulturalne studije. Osim toga, njegove brojne aktivnosti uključuju uređivanje filmskih programa, prezentacije i mnoštvo publikacija, od kojih se izdvajaju knjige: Atomic Light (Shadow Optics) [2005.] i Electric Animal: Toward a Rhetoric of Wildlife [2000.]. Priprema studiju o suvremenom eksperimentalnom filmu i videu.
ViKo_14.indd 182 1/21/08 3:04:48 PM
Akira Mizuta Lippit teaches at University of Southern California and his research is focused on four primary areas: the history and theory of cinema; world literature and critical theory; Japanese film and culture; and visual cultural studies. His published work reflects these areas and includes two books, Atomic Light (Shadow Optics) and Electric Animal: Toward a Rhetoric of Wildlife. In addition to his two completed books, Lippit is presently finishing a book-length study on contemporary experimental film and video, and has begun research for a book on contemporary Japanese cinema, which looks at the relationship of late-twentieth and early twenty-first century Japanese culture to the concept of the world.He has published widely in international venues, and his work has been translated in French, German, Italian, Japanese, and Korean and his articles have appeared in scholarly journals of film, literature, and culture, as well as in national and international exhibition and museum catalogues and scholarly anthologies.Lippit remains deeply involved in the intellectual community of Japan, where he regularly teaches, lectures, and publishes.
ViKo_14.indd 183 1/21/08 3:04:48 PM
184 Vizualni kolegij
UsvojemposljednjemseminarunaslovljenomZvijer i suveren (The Beast and the Sovereign),JacquesDerridasvejevišegovorioosamoći,
posebiceosamoćiživotinjaisuverena,bićakojede∫niraprimarniodnospremaizvanjskom.Postatiživotinja,postatisuverenznačidoćiudodirsdubokomosamljenošćuizvanjskog,osjetitidubokuosamljenostneljudskogsvijeta∞iskusitisvijetkaoneljudskobiće.Izvanzakona,izvanzajedniceiizvančovječanstva,zvijeriisuvereni,kaoidrugiautsajderi,nastanjujuizvanjskoiodređujuzakonizvanjskoga,zajednicuizvana.Sâmi,životinjeisuvereniživeuizvanjskomkaonjegovilikovi.Izloženisuizvanjskomsvijetu,svijetuizvana,svijetučijajeunutrašnjostizvana.Izvrnutisunavanusvijetu;usvijetusutimeštosuizvan.Svijetkojiuokvirujusileizvanjskogiisključenjatakopreobra
a k i r a m i z u ta l i p p i t
Usredištuizvanjskog:japanskakinematogra∫ja
nigdje
ViKo_14.indd 184 1/21/08 3:04:48 PM
185 Akira Mizuta Lippit
Inhis∫nalseminartitled“TheBeastandtheSovereign,”JacquesDerridaspokeincreasinglyaboutsolitude,inparticularthesolitudeofanimalsandsove
reigns,beingsmarkedbyaprimaryrelationtotheoutside.Tobecomeanimal,tobecomesovereignistocomeintocontactwiththeprofoundsolitudeoftheoutside,tosensetheprofoundsolitudeofthenonhumanworld∞toexperiencetheworldasanonhumanbeing.Outsidethelaw,outsidecommunity,andoutsidehumanity,beastsandsovereigns,amongotheroutsidersinhabittheoutsideandcometodeterminealawoftheoutside,acommunityoutside.Alone,animalsandsovereignsliveintheoutside,andas∫guresofit.Theyareexposedtoanoutsideworld,aworldoutside,aworldwhoseinteriorityisoutside.Theyareinsideoutintheworld;intheworldby
a k i r a m i z u ta l i p p i t
IntheCenteroftheOutside:JapaneseCinemaNowhere
ViKo_14.indd 185 1/21/08 3:04:48 PM
186 Vizualni kolegij
žavasvijet,samusvjetovnostsvijeta,uotok.ČitajućiromanDanielaDefoeaRobinson Crusoeiz1719.godine,DerridajeusvojimnedovršenimpredavanjimagovoriooCrusoeovuegzilu,posebiceosvijetukojijezaprotagonistapostaootok:“Nepostojesvjetovi”,rekaojeDerrida,“samootoci”.Otocinastajunakrajusvijeta,onkrajiliizvankrajasvijeta.Golemoprostranstvosvijeta,kojeodređujeuključujućuformupostojanjaiživota∞postojanjausvijetu∞izokrenutojenavan:sâmiudaljenodčovječanstva,oddrugih,autsajderjesuverennasvojemotoku.Totalitetsvjetovazamijenilesumnogostrukesingularnostiotoka.Derridajenadahnutdugom∫lozofskomtradicijomkojasvijetshvaćakaospeci∫čnoljudskutopogra∫ju,jedinstvenoljudskutvorevinuprostorakojaokružuje,aliioblikuje,svakoljudskobiće.Izgubitiseusvijetu,napustitisebeunjemu,aliibitinapuštenodsvijetaznačiizgubitisamuljudskostljudskogbića.Akonepostojesvjetovinegosamootoci,ondajesvakoljudskobićenasvojemotokuostvarenokaojedinstvenoneljudsko,bivšeljudsko,štoznačinevišeljudsko,izvanprostornihzakonakojiodređujuljudskostljudikaotakvih.Svakijeotokkrajsvijeta.
Narazličitnačin,alislijedećiputanjunalikDerridinoj,JeanLucNancyprizivakrajsvijetainjegovučinaknanečijiosjećajsvijeta;nečijupercepciju,razumijevanjeiiskustvosvijeta;naodnospremanjemuimjestounjemu.Piše:
Više nema nikakvog svijeta: nema više mundusa, kozmosa,skladnog i potpunog poretka (iz) čije se unutrašnjosti mogupronaći mjesto, stanište i elementi orijentacije. Ili, opet, višenema “ovdje dolje” svijeta kroz koje se moglo proći na putuprema onome iza ili izvan ovog svijeta. Nema više nikakvog
ViKo_14.indd 186 1/21/08 3:04:48 PM
187 Akira Mizuta Lippit
beingoutside.Theworldthusframedbytheforceofexteriorityandexclusiontransformstheworld,theveryworldlinessoftheworld,intoanisland.ReadingDanielDefoe’s1719novelRobinson Crusoe,Derridaspokeinhisun∫nishedlectures,ofCrusoe’sexile,inparticularoftheworldthathadbecomefortheprotagonistanisland:“Therearenoworlds,”saidDerrida,“onlyislands.”Islandsformattheendoftheworld,beyondoroutsidetheworld’send.Thevastexpanseoftheworld,whichdeterminesaninclusiveformofbeingandlife∞a being in the world∞hasbeenturnedinsideout:aloneandatadistancefromhumanity,fromothers,theoutsiderissovereignonanislandofone.Thetotalityofworldshasbeenreplacedbythemultiplesingularitiesofislands.Derridaisdrawingfromalongphilosophicaltraditionthatunderstandstheworldasaspeci∫callyhumantopography,auniquelyhumanformationofspacethatsurroundsbutalsoformseachhumanbeing.Toloseoneselfintheworld,toabandononeselftoitbutalsotobeabandonedbyitistolosetheveryhumanityofbeinghuman.Iftherearenoworldsbutonlyislands,theneachindividualhumanbeingonhisownandherownislandisrendereduniquelynonhuman,exhuman,whichistosaynolongerhuman,beyondthelawsofspacethatestablishthehumanityofthehumanassuch.Eachislandisanendoftheworld.
Inaseparateregister,butfollowingatrajectorysimilartoDerrida’s,JeanLucNancyinvokestheendoftheworld,anditseffectonone’ssenseoftheworld;onone’sperception,understanding,andexperienceoftheworld;onone’srelationtoandplaceinit.Hesays:
ViKo_14.indd 187 1/21/08 3:04:49 PM
188 Vizualni kolegij
Duhasvijeta,kaoštonemanikakvepovijestipredčijibisesudmoglo stati. Drugim riječima, nema više nikakvog osjećajasvijeta.01
Nancyjevosjećajsvijetanudiporedakiorijentacijuusvijetu,aliivjerojatnostprijelazasjednogmjestanadrugo,izjednogstanjaudrugo,iugeopolitičkomiduhovnomsmisluriječi“stanje”.Gubitaktogosjećajasvijetaguranasuprostorbezorijentacije,duhailiprolaza.Prostorbez;prostorbezriječi.“Znamo,doista”,tvrdiNancy,“dajeovokraj svijeta,inemaničegiluzornog...utojspoznaji.”02
Međutim,štoseprivodikrajuuNancyjevojtvrdnji,svijetilinašosjećajsvijeta?Kakoseonimogurazlikovati?Jelisvijetdoistazavršio,što,činise,Nancynagovještava,ilijeosjećajsvijetadošaodokraja,štotakođer,činise,sugerira?Odlukaovisiotomeshvaćamolisvijetkaomaterijalniilikonceptualniprostor,jelisvijetstvorenpozakonima∫zikeilimeta∫zike.Čakitarazlika,tadilemanestajekodNancyja,kaoiudrugim∫lozofskimdiskursimasvijeta(primjerice,HeideggeraiMarleauPontyja),prijenegolisedaljerazvije:svijetjeosjećaji,istodobno,savosjećajjea priorisvijet,svijetkaotakav.Jednonepostojibezdrugoga.“Stoga”,govoriNancy,“svijetnijesamokorelativosjećaja,negojestrukturirankaoosjećaji,recipročno,osjećajjestrukturirankaosvijet.Očito,‘osjećajsvijeta’jetautološkiizraz.”03Tautologijairedundantnost,Nancyjevimriječima
01 JeanLucNancy,The Sense of the World,preveoJeffreyS.Librett(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1997),str.4;
02 Nancy,The Sense of the World,str.4(izvornonaglašeno);
03 Nancy,The Sense of the World,str.8(izvornonaglašeno);
ViKo_14.indd 188 1/21/08 3:04:49 PM
189 Akira Mizuta Lippit
Thereisnolongeranyworld:nolongeramundus,acosmos,acomposed and complete order (from) within which onemight∫ndaplace,adwelling,andtheelementsofanorientation.Or,again,thereisnolongerthe“downhere”ofaworldone could pass through toward a beyond or outside of thisworld.ThereisnolongeranySpiritoftheworld,noristhereany history before whose tribunal one could stand. In otherwords,thereisnolongeranysenseoftheworld.01
Nancy’ssenseoftheworldprovidesorderandorientationintheworldbutalsothepossibilityofpassagefromoneplacetoanother,onestatetoanother,inboththegeopoliticalandspiritualsensesoftheword“state.”Thelossofthissenseoftheworldpropelsoneintoaspacewithoutorientation,spirit,orpassage.Aspacewithout;aworldlessspace.“Weknow,indeed,”saysNancy,“thatitisthe end of the world,andthereisnothingillusory…aboutthisknowledge.”02
ButwhatcomestoanendinNancy’sdeclaration,theworldorone’ssenseofit?Howcanonedistinguishbetweenthetwo?Hastheworldindeedended,asNancyseemstosuggest,orhasthesenseoftheworldcometoanend,ashealsoseemstosuggest?Theresolutiondependsonwhetheroneunderstandstheworldasamaterialorconceptualspace,whethertheworldisconceivedwithinthelawsofphysicsormetaphysics.Eventhisdistinction,thisdilemmadisappearsinNancyaswellasinotherphi
01 JeanLucNancy,The Sense of the World,trans.JeffreyS.Librett(Minneapolis:UniversityofMinnesotaPress,1997),4.
02 Nancy,Sense of the World,4(originalemphasis).
ViKo_14.indd 189 1/21/08 3:04:49 PM
190 Vizualni kolegij
“osjećajsvijeta”,stapaosjećajisvijetujedno:savosjećajjeosjećajsvijeta,asvijetsejavljasamokaoosjećaj.Povezanisu,nakraju,dokrajasvijeta,uvijekdoosjećajakonačnosti.Afektkojide∫niraosjećajsvijetajeosjećajnjegoveprijetećekonačnosti,njegovegranice,njegovakraja.Nakrajuinakrajusvijeta,nepostojesvjetovi,samootoci.
Nakrajusvijeta,otkrivamdajeonbiootok;svijetrazotkrivenkaoplanetposutotocima.Svakiotokjegranica,svakiotokjekrajsvijeta.Nasvakomotokujednaosoba,sâma,pretvorenausuverenabesvjetovnogizvanjskog.Bitiizvana,bitiusvijetuutomsmisluuvijekznačibitiusredištusvojegsvijeta,izmjestitisvijetkojivišenijesvijet,višenijemjestoobilja,budućnostiiostalog∞nimundusnitikozmos∞negoodjelitomjestoapsolutnejedinstvenostiizvana.Apsolutnojedinstvenoizvanjskoibezosjetnisvijet.Bitiizvanznačibitiiusredištu;usredištuizvanjskog.Sâmsamusredištuizvanjskog.
n e p o s t o j e m j e s ta , sa m o s v j e t ov i
Međučestimtemamanovogjapanskog∫lma,kinematogra∫ječijijepreporodu1990improslaviomnogenoveredatelje,jestsnažnausredotočenostnaspeci∫čnostpojedinihmjesta∞gradova,država,svjetovaiprostora∞tenaodnosizmeđupojedinihmjestaiširegsvijeta,na“osjećajsvijeta”.OdOkinaweu∫lmuSonatine(1993.)KitanaTakeshijadoOtaruauLove letter(1995.)IwaijaShunjija;odGunmeuNemuru otoko (Spavač/Sleeping Man,1996.)OgurijaKoheija,doHirošimeuH Story(2001.)SuweNobuhira∞ponovnojobradi∫lmaHiroshima, mon amour;odOkuNota
ViKo_14.indd 190 1/21/08 3:04:49 PM
191 Akira Mizuta Lippit
losophicaldiscoursesoftheworld(HeideggerandMerleauPonty,forexample)beforeitdevelopsfurther:theworldisatonceasenseandallsenseisa prioriaworld,theworldassuch.Neitherexistswithouttheother.“Thus,”saysNancy,“worldisnotmerelythecorrelativeofsense,itisstructuredassense,andreciprocally,senseisstructuredasworld.Clearly,‘thesenseoftheworld’isatautologicalexpression.”03Atautologyandredundancy,“thesenseoftheworld,”inNancy’sformulation,mergessenseandworldintoone:allsenseissenseoftheworld,andtheworldappearsalreadyonlyassense.Theyarelinked,intheend,totheendoftheworld,tothesensealwaysof∫nitude.Theaffectthatde∫nesthesenseoftheworld,isthesenseofitsimminent∫nitude,ofitslimit,andofitsend.Intheendandattheendoftheworld,therearenoworlds,onlyislands.
Attheendoftheworld,Idiscoverittohavebeenanisland;theworldrevealedtobeaplanetscatteredwithislands.Eachislandalimit,eachislandanendoftheworld.Oneachislandoneperson,alone,renderedsovereignofaworldlessoutside.Tobeoutside,tobeintheworldinthissenseisalwaystobeatthecenterofone’sownworld,toexhabitaworldthatisnolongeraworld,nolongerthesiteofplenitude,future,andothers∞neithermundusnorcosmos ∞butthediscreteplaceofanabsolutesingularityoutside.Anabsolutelysingularoutsideandsenselessworld.Tobeoutsideisalsotobeatthecenter;atthecenteroftheoutside.Iamaloneatthecenteroftheoutside.
03 Nancy,Sense of the World,8(originalemphases).
ViKo_14.indd 191 1/21/08 3:04:50 PM
192 Vizualni kolegij
uMaboroshi no hikari (Maboroshi,1995.)KoreedeHirokazuadomalogstanauTokijuuDaremo shiranai (Nitko ne zna/Nobody Knows,2004.)Koreede,međubrojnimprimjerima,speci∫čnasumjestaoznačenakaosvjetovikojipostajuotoci;krajevisvijeta,uprostornomivremenskomsmislutogizraza.Speci∫čnamjestapostajukrajevisvijeta,aliisredištaizvanjskogkojiseotvarajuizagranicaikonačnostisvjetova.Asredištesvijetajeujednoikrajsvijeta∞središteodređujenjegovukonačnost,trenutaknjegovakraja.
FilmYukisadeIsaoaiz2004.godine Sekao ni chushin de, ai o sakebu (U središtu svijeta, vapeći ljubav/Crying Out Love, In the Center of the World)uspostavljasloženispojprostora,vremena,povijestiisjećanja,kojirazvijamodusprelaženjavodećilikoveodidospeci∫čnihvremenaimjestaufantomskomprijelazuizmeđuovogionogdrugogsvijeta.Kaoštonaslovnagovještava,∫lmprizivaosjećajsvijeta,središtesvijeta,uformiosjećajailiafekta(ljubaviigubitka)inačinaizražavanja,plačemili,preciznije,vapajem(sakebu).04Vapeći ljubav odvijasei prizivaspeci∫čnamjesta∞TakamatsuuŠikokuu,gdjesezbivavećidio∫lma,iUluru(AyersRock)usredišnjojAustralijiudržaviNorthernTerritory,gdje∫lmzavršava.Međutim,prostor∫lma,središtesvijetakojestvara,odvijasedalekoodbilokojegspeci∫čnogmjesta,uspostavljajućiposredovaniitehnološkiprostor,neumoljivoudaljenodsadašnjosti,a
04 Naslov ∫lma na japanskom i u engleskom prijevodu sadrži poetski zarezkoji nema pravu gramatičku ili sintaktičku svrhu; stvara mali prekid kojiomogućujefrazi“usredištusvijeta(sekai no chûshin de)”daostaneizdvojena. U engleskom je naslovu zamijenjen redoslijed dvaju rečeničnihdijelova.
ViKo_14.indd 192 1/21/08 3:04:50 PM
193 Akira Mizuta Lippit
t h e r e a r e n o p l ac e s , on ly wo r l d s
AmongtherecurringthemesofthenewJapanesecinema,acinemawhoseresurgenceinthe1990sbroughtmanynewdirectorstoprominence,hasbeenanacutefocusonthespeci∫cityofplaces∞cities,states,worlds,andspaces∞andtotherelationbetweenparticularplacesandthelargerworld,toa“senseoftheworld.”FromOkinawainKitanoTakeshi’sSonatine(1993)toOtaruinIwaiShunji’sLove Letter(1995);fromGunmainOguriKôhei’sSleeping Man(Nemuruotoko,1996)toHiroshimainSuwaNobuhiro’sremakeofHiroshima mon amour,H Story(2001);fromOkuNotoinKoreedaHirokazu’sMaborosi(Maboroshinohikari,1995)toasmallapartmentinTokyoinKoreeda’sNobody Knows(Daremoshiranai,2004),amongmanyotherexamples,speci∫cplacesaremarkedasworldsthatbecomeislands;endsoftheworld,inthespatialandtemporalidiomofthatterm.Speci∫cplacesbecomeendsoftheworldbutalsocentersofanoutsidethatopensupbeyondthelimitsand∫nitudeofworlds.Andthecenteroftheworldisalsotheendoftheworld∞thecenterestablishesits∫nitude,the moment of its end.
YukisadaIsao’s2004Crying Out Love, In the Center of the World(Sekainochûshinde,aiosakebu)establishesacomplexeconomyofspace,time,history,andmemory,whichdevelopsamodeoftransittakingcharacterstoandfromspeci∫ctimesandplacesinaphantompassagebetweenthisworldandthatotherworld.Asthetitlesuggests,the∫lminvokesasenseoftheworld,acenteroftheworld,intheformofasenseoraffect(loveandloss)andamodeofexpression,cryingormoreaccuratelyshouting
ViKo_14.indd 193 1/21/08 3:04:50 PM
194 Vizualni kolegij
blizaksamonestankuprostorakaotakvog,radikalnomoblikuatopije.Usredištu,nigdje.
Taj∫lm,vrlopopularnamelodramaucijelojAziji,prikazujedvarazdobljauživotuMatsumotaSakutara;kaoodrasleosobeusadašnjosti(tumačigaÔsawaTakao)isrednjoškolca1986.godine(MoriyamaMirai).Usadašnjosti,SakutarosenalazipredvjenčanjemsFujimuromRitsuko(ShibasakiKou),prekokojesevraćauprošlostiprisiljenjeprisjetitiseiiznovaproživjetisvojunesretnuljubavnupričusHiroseAki(NagasawaMasami).Prošlostisadašnjost,kaoisvelikove,povezujetehnološkosredstvoiaudiotrop,SonyjevWalkman.
Vapeći ljubav uspostavljaglaskaosredišnjimotiv,snimljenizvukkaodominantnitrop,aSonyjevWalkmankaosredišnjegoznačiteljaprijelazaizmeđuljudi,prostora,vremenaisvjetova.PripremajućisezaselidbuipočetaknovogživotasaSakutarom,Ritsukopronalaziaudiokazetu;moraotićiutrgovinuselektroničkomopremomikupitikazetofondabijemoglapreslušati.Svesuspravenestale,štoiziskujetroparheologijekojisenastavljatijekom∫lma.KazetaštojujeAkisnimilaunoćisvojesmrti,posljednjajezvučnaporukaizmeđumladogSakutaraiAki,atajerazmjenapočelanakonsudjelovanjauradijskojnagradnojigrizaSonyjevWalkman(SakutaroiAkisenadmećučijućerazglednicuprvupročitatiukasnonoćnojradijskojemisiji.SakutarojepobijedioizmislivšipričuodjevojcinalikAki,kojabolujeodleukemije.UznemirenaAkipokrećeserijusnimljenihporukasaSakutarom,saželjomdasepomire.Aki,kasnije,doistadobijeleukemiju.Kaoposljedicanjihovaodnosaikomunikacijesnimljenimporukama,virtualnaarhivanjihoveromanseostajenedir
ViKo_14.indd 194 1/21/08 3:04:51 PM
195 Akira Mizuta Lippit
(sakebu).04Crying Out Lovetakesplaceinandinvokesspeci∫csites∞TakamatsuinShikoku,wheremuchofthe∫lmisset,andUluru(AyersRock)incentralAustraliaintheNorthernTerritory,wherethe∫lmconcludes.Butthespaceofthe∫lm,thecenteroftheworlditconjures,takesplaceatadistancefromanyspeci∫csite,establishingamediatedandtechnologicalspacethatisirreduciblydistantfromthepresentandnearonlytothedisappearanceofspaceassuch,toaradicalformofatopia.Atthecenter,nowhere.
The∫lm,ablockbustermelodramathroughoutAsia,portraystwoperiodsinthelifeofMatsumotoSakutaro;asanadultinthepresent(ÔsawaTakao)andasahighschoolstudentin1986(MoriyamaMirai).Inthepresent,SakutaroisontheeveofmarryingFujimuraRitsuko(ShibasakiKou),throughwhomheisthrownbackintohispastandforcedtorecallandrelivehisillfatedloveaffairwithHiroseAki(NagasawaMasami).Whatsuturesthepasttothepresent,andeachofthecharacterstooneanotherisatechnologicaldeviceandaudiotrope,theSonyWalkman.
Crying Out Loveestablishesthevoiceasacentralmotif,recordedaudioasadominanttrope,andtheSonyWalkmanasacentralsigni∫erforthepassagebetweenpeoples,spaces,times,andworlds.WhilepreparingforhermoveandnewlifewithSakutaro,Ritsukodiscoversanaudiocassettetape;shehastogotoanelectronicsstoretobuya
04 The∫lmstitleinJapaneseandintheEnglishtranslationcontainsapoeticcommathatservesnotruegrammaticalorsyntacticalpurpose;itcreatesaslight break that allows the phrase “in the center of the world (sekai nochûshinde)tostandalone.IntheEnglishtitle,theorderofthetwoclauseshasbeenreversed.
ViKo_14.indd 195 1/21/08 3:04:51 PM
196 Vizualni kolegij
nuta,kaozapisnjihoveljubavneveze.Ostavljajutragsvojekratkeljubavnepričeiz1986.godine.Sedamnaestgodinaposlije,RitsukovraćaSakutarauTakamatsu,gdjeonotkrivasnimljenuarhivuisvijetistodobnosačuvaniizgubljen).
Walkmendjelujekaopovijesnioznačitelj(godina1986.),simbolrazdoblja,moždaikaonjegovareprezentativnatehnologija,aliikaotrop,modelkomunikacijetenačinstvaranjasvijetaosobnimglasom.05Onpredstavljanačinkojimseprivatno,intimnoiunutarnjeprenosiujavniprostor.Unutarnječinivanjskim,avanjskounutarnjim,pretvarajućisvijetzvukauotok.Walkmanzatvaraizvanjskisvijetzapojedince,zamjenjujućigaosobnimiunutarnjimsvijetom.Također,slušateljasmještausredištesvijeta.
VrhunacseodvijausceniusrednjoškolskojdvoranikadaSakutaropuštakazetu,snimkunakojojAkisviranaglasoviru.Onagapozivadaprođedvoranomipopnesenapozornicu,azatimdastanepredglasovirizatvorioči.Akizahtijevadaočidržizatvorene,akadaonotvorioči,odmahgaukori.Kaodanijebilatamoutrenutkusnimanjakazete,negosedamnaestgodinaposlije.Sakutaroodgovarazatvaranjemočiju,aliizgovarainjezinoime,“Aki”.Kaodajuje,utrenutkukadjeotvoriooči,ugledao.Akinastavljagovoriti,anjezinglaspostajesvevišeutjelovljen,učinakjetoWalkmanoveneobično“žive”kvalitetezvuka.Kamerasepovlačiunatrag,idaljefokusirajućiSakutara,čijesuočizatvorene.Postupno,ukadrusepojavljujegla
05 PremaSonyjevojwebstranici,prviWalkman,izvornonazvanSoundabout,nastaoje22.lipnja1979.Prvimodelsepočeoprodavati1.srpnja.
ViKo_14.indd 196 1/21/08 3:04:51 PM
197 Akira Mizuta Lippit
devicetoplaythecassettetape.Allthemachineshavedisappeared,requiringatropeofarchaeologythatcontinuesthroughoutthe∫lm.Thetape,recordedbyAkionthenightofherdeath,isthelastofaseriesofexchangedaudiotapesbetweentheyoungSakutaroandAki,whichbeganaftertheycompetedtowinaSonyWalkmanthrougharadiocontest.(ThecompetitionbetweenSakutaroandAkiistoseewhocan∫rsthaveapostcardreadonalatenightradioprogram.SakutarowinsthecompetitionbymakingupastoryaboutayounggirlwhoresemblesAkiandhasbeenstrickenwithleukemia.ThisupsetsAki,whoinitiatesaseriesofrecordedexchangeswithSakutaroasameansofreconciling.Akieventuallyfallsillwiththeleukemia.Asaresultoftheircourtshipandsustainedcommunicationwithrecordedaudio,avirtualarchiveoftheirromanceremainsintact,asarecordoftheirloveaffair.Theyleavebehindatraceoftheirbriefromancein1986.Seventeenyearslater,RitsukoleadsSakutarobacktoTakamatsu,whereherediscoversthetapedarchive,andtheworldthatisbothpreservedandlost.
TheWalkmanoperatesasahistoricalsigni∫er(1986),anemblemoftheera,itsrepresentativetechnology,perhaps,butalsoasatrope,amodeofcommunicationandawayofrenderingtheworldthroughprivateaudio.05Itisawaytobringprivacy,intimacy,andinteriorityintoapublicspace.Itrenderstheinsideoutandtheoutsidein,transformingtheworldofaudiointoanisland.TheWalkmanshutstheworldoutforindividuals,replacingitwithaprivateandinteriorworld.Italsorepositionsthelisteningsubjectatthecenteroftheworld.
05 AccordingtotheSonywebsite,the∫rstWalkman,originallycalledSoundabout,waslaunchedon22June1979.The∫rstmodelwentonsaleonJuly1.
ViKo_14.indd 197 1/21/08 3:04:52 PM
198 Vizualni kolegij
sovir,azaglasoviromiAki.Saslušalicamaizatvorenihočiju,SakutaroslušaAkikakosviranaglasoviru.Osjećajućinjezinublizinu,Sakutarozatvorenihočijuskidaslušalice:bezikakvogprekida,jošuvijekčujemoAkikakosvira.Zvukkiše,zvukizvanjskogulaziuaudiodijegezu,razbijajućiunutrašnjostzvukaAkijinogglasovira.(Ucijelojjescenisloženmeđuodnosglasnoćazvuka,uključujućiiAkijinglas,kojisedoimakaodaprelaziizsnimljenoggovorauutjelovljeniglas).Onajetuprednjime,utjelovljena,pretvorenaizfantomskogglasaunemogućuprisutnost,reprezentaciju.
Utomtrenutku,rezomseprelazinakadarukojemRitsukoulaziudvoranu.UgledaSakutarasamognapozornicikakozuriuglasovir.NozvukAkijinogsviranjaidaljelebdiuzdijegetičkuliniju:nejasnojemoželiRitsukočutiglasovir;dijegezanamtoneotkriva.SakutaročujeAkijinglasovirbezslušalica;avidijezatvorenihočiju.Njegovosjećajsvijetapotvrđenjenjezinimutjelovljenimulaskomkroznjegovaosjetila.Audiokazetajeodredilaprostor,speci∫čnomjestoiskuposjeta,svijetizotoka.Tojefantomskisvijet,propastipribližavanjesvjetovaiotoka∞Sakutaroondaisada,Akionda,aRitsukosadasusrećuseutomekstrasenzornomsvijetugdjesezvukoviislikestapajubezjedinstveneperspektiveilireferentnetočke.OndašnjaAki,idalješkolarka,primasadašnjegSakutarazaruku,sedamnaestgodinaposlije.Prisloniseuznjegauodgođenomzagrljaju,kojiimnijeuspiosedamnaestgodinaranije.Izjavljuje:“Volimte.”
RitsukosvjedočiponovnojmaterijalizacijiAki,netremicegledausmjerufantomskogzagrljajaSakutaraiAki,no∫lmnepružakadarreakcijekojibipotvrdioštoona
ViKo_14.indd 198 1/21/08 3:04:52 PM
199 Akira Mizuta Lippit
Aclimacticscenetakesplaceinthehighschoolgymnasium,whereSakutaroreplaysthetapeofAkiplayingthepiano.Shetellshimtowalkthroughthegymnasiumandontothestage,andwheresheinstructshimtostandbeforethepianoandclosehiseyes.Akiinsiststhathekeephiseyesclosed,andwhenheopenshiseyes,sheimmediatelyscoldshim.Asifsheweretherenotatthemomentsherecordedthetape,butseventeenyearslater.Sakutarorespondsbyclosinghiseyes,butimmediatelysayshername,“Aki.”Asif,intheinstantthatheopenedhiseyes,hesawherthere.Akicontinuestospeak,andhervoicebecomesincreasinglyembodied,aneffectthroughoutoftheuncannylivenessoftheWalkmansoundquality.Thecamerabeginstotrackbackwards,stillfocusingonSakutaro,whoseeyesremainclosed.Themovingcameraestablishesthroughoutthisthepresenceofsomeothersubjectivity,neitherherenortherebuteverywhere.GraduallythepianoenterstheframeandAkicomesintoviewthereatthepiano.Withhisheadsetstillonandhiseyesclosed,SakutarolistenstoAkiplaythepiano.Feelingherproximity,Sakutaroremovestheheadset,eyesstillclosed:withoutanybreak,thesoundofAki’spianocontinues.Andthesoundofrain,oftheoutsideenterstheaudiodiegesis,breakingtheinteriorityofAki’spiano.Thesoundlevelsarecomplexanduneventhroughoutthisscene,includingAki’svoice,whichappearstomovefromrecordedaudiotoembodiedvoice.Thesoundoftheraincutsinthenout,establishinganeconomyofsoundnotunlikethemovingcamerathatshiftsorratherdispersesthelocusofsubjectivitythroughouttheframe.Sheistherebeforehim,embodied,transposedfromthephantomaudiotoanimpossiblepresence,arepresentation.
ViKo_14.indd 199 1/21/08 3:04:52 PM
200 Vizualni kolegij
vidi.Umjestotoga,scenasepretapaukadarutonusepijeukojemusunaistojpozornicizagrljenimladiSakutaroiAki,azatimprelaziudugi∫ashbackukojemAkiotkrivaSakutarudajebolesna.Nakonštotascenazavrši,kamerasevraćanavidljivopotresenuRitsuko,kojaje,činise,svjedočila∫ashbacku.NejasnoještojeRitsukovidjela:Sakutarovuhalucinaciju,Sakutarovosjećanje,ilipovratakAkinaovajsvijet.PrizorkojemuRitsukosvjedočiostajenejasan,nepotvrđen.Ganutadosuzatomscenomuskrsnuća,Ritsukoizjuriizdvorane.Utojsceni,svisusesustaviurušiliujedan:prošlostisadašnjost,tehnološkiaudioiutjelovljenizvuk,fantomimeso.Svisuotocisklopljeni,iznovasklopljeninatrenutakusvijet.Tascenapredstavljasredištesvijeta,nemogućesredištekojesenatrenutakprimaknesvijetu,prijenestanka.
SablasnisustavkojipovezujeSakutara,AkiiRitsukopredstavljasvijetjersadaiovdjetognemogućegtrenutka∞palimpsestvišestrukihsamoćaivišestrukihotoka∞donositočkususretaizmeđuprošlostiisadašnjosti,ovdjeitamo,ovdjeionkraj:prijelaz,duh,svemir.
ScenazavršavakadaSakutarootvoriočiiistogtrenutkapogledapremaRitsuko.PotresensusretomsAki,Sakutarožurnonapuštapozornicu,aligaprekinetelefonskipozivprijateljaRyua(jednatehnologijazamijenjenadrugom,Walkmanmobilnimtelefonom,obamodusineutjelovljeneglasovnekomunikacije,jedan“živ”,drugisnimljen).“UpravosamvidioAki”,govoriSakutaro.“Onanijesjećanje”,ustraje.“Akijeumrlasâmaprijesedamnaestgodina”,kaže.“Nakraju,nijemepokušalavidjeti,pakadasamovdjeosjećamkaodajeionajošuvijektu.”Povijestisjećanje,∫zikaimeta∫zika,svijetiosjećajsvijetapojavljujuseu
ViKo_14.indd 200 1/21/08 3:04:53 PM
201 Akira Mizuta Lippit
Atthatmoment,theshotcutstoRitsukowhohasenteredthegymnasium.SheseesSakutaroaloneonthestage,staringattheemptypiano.ButthesoundofAki’spianoremainssuspendedalongthelineofthediegesis:itisunclearwhetherRitsukocanhearthepiano;thediegesisoffersnoindication.SakutarohearsAki’spianowithouttheheadset;andheseeshertherewithhiseyesclosed.Hissenseoftheworldcon∫rmedbyherembodiedentrythroughhissenses.Theaudiotapehasestablishedaplace,aspeci∫csiteandsetofsenses,aworldfromanisland.Itisaphantomworld,acollapseandconvergenceofworldsandofislands∞Sakutarothenandnow,Akithen,andRitsukonowmeetinthisextrasensoryworldwheresoundsandviewsaremergedwithoutauni∫edperspectiveorpointofreference.Akithen,preservedasaschoolgirl,takesthehandofSakutaronow,seventeenyearslater.Sheleansagainsthiminadeferredembrace,onetheynevermanagedseventeenyearsago.Shesays,“Iloveyou.”
RitsukowitnessestherematerializationofAki,shestaresintentlyinthedirectionofSakutaroandRitsuko’sphantomembrace,althoughthe∫lmdoesnotprovideareactionshottocon∫rmwhatshesees.Instead,thesceneappearstodissolveintoasepiatonedshotoftheyoungSakutaroandAkiembracingonthesamestage,whichturnsintoanextended∫ashbackinwhichAkirevealstoSakutarothatsheissick.Whenthesceneends,thecamerareturnstoavisiblyshakenRitsuko,whoappearstohavewitnessedthis∫ashback.ItisunclearwhatexactlyRitsukohasseen:Sakutaro’shallucination,Sakutaro’smemory,orthereturnofAkiintothisworld.ThespectaclethatRitsukowitnessesremainsambiguous,unveri∫ed.
ViKo_14.indd 201 1/21/08 3:04:53 PM
202 Vizualni kolegij
likuAki,čijeimeprizivapretpovijest.Svijetkojegonatvoriipredstavljautomtrenutkupadaizvanpovijesti,pretpovijestanje,alitemeljnonepovijestanitehnološki.
Vapeći ljubavpredstavljavirtualnuarhivuizgubljenihdrugih:fotogra∫je,zvučnesnimke,suveniri,sjećanja,tekostiipepeo.Tojetehnološkaarhivakojatvorisvijetusamljenihlikovazatočenihuvremenu.Audiouređaji,uključujućiaudiokazetu,radioimobilnitelefon,zadaju∫lmskinarativ,uspostavljajućinačinprijelazaizmeđuljudi,mjestaivremena;izmeđujednogsvijetaidrugog.Zvukomogućujeprolazkrozsvijet,daprizovemoNancyja.Audiokazeta,ilipreciznijeSonyjevWalkman,isamapostajemjesto;uzimaidajemjesto,uzimajućimjestoodmjestaiuspostavljajućilokusnerazriješenevezekojazapravonijeprekinutaAkijinomsmrću.Njezinaneisporučenaporuka,glaskojiputujesedamnaestgodina,napokonsevraćaurukamaRitsuko,kojanevoljkopredajekazetu.Ili,moglobisereći,Akijinoproštaj∞njezinizgovoren,snimljen,alinepreslušanglas∞ostajeprijelazansvedokneuđeuušinajprijeRitsuko,azatimSakutara,prijenegojepuštenudijegezuiizvannje.Prostorkojiotvaraaudiokazeta,Walkman,tefantomskiinemirniAkijinglas,omogućujudasevezakonačnosmiri,danađesvojemjestou“središtusvijeta”,ubeskrajnomiudaljenomipretpovijesnomUluruuAustraliji.SakutaroiRitsukoodnoseAkijinpepeoinjezinglas,tragovenjezinaživotaitijelauUluru,mjestokojejeAkividjelasamonasnimkamanađenimutuđemfotoaparatu.Tojeodgođenoputovanje,putovanjenakojeSakutaroiAkinikadanisuzajednootišli.
Potragazasredištem,prvootokaYume(Yumejima,otoksnova),zatimUlurauAustraliji,postajezaAkiiSaku
ViKo_14.indd 202 1/21/08 3:04:53 PM
203 Akira Mizuta Lippit
Movedtotearsbythissceneofresurrection,Ritsukorushesoutofthegymnasium.Inthisscene,allofthesystemshavecollapsedintoone:pastandpresent,technologicalaudioandembodiedsound,phantomand∫esh.Eachislandassembled,reassembledforamomentintoaworld.Thescenerepresentsthecenteroftheworld,animpossiblecenterthatconvergesintoaworldforoneinstantbeforevanishing.
TheghostlyeconomythatbringsSakutaro,Aki,andRitsukotogetherconstitutesaworldbecausethehereandnowofthisimpossiblemomentapalimpsestofmultiplesolitudesandmultipleislandsyieldsapointofcontactbetweenthepastandpresent,thehereandthere,thehereandbeyond:apassage,aspirit,acosmos.
ThesceneendswhenSakutaroopenshiseyesandimmediatelylooksinthedirectionofRitsuko.ShakenbyhisencounterwithAki,Sakutarobeginstorushawayfromthestagewhenhereceivesacallfromhisfriend,Ryu(onetechnologydisplacedbythenext,Walkmantomobilephone,bothmodesofdisembodiedvocalcommunication,onelive,theotherrecorded).Thesoundofhisphonepenetratesthisspacefromtheoutside,infusingitwithanotherphantom,anotherworld,elsewhere.“IjustsawAki,”saysSakutaro.“She’snotamemory,”heinsists.“Akidiedaloneseventeenyearsago,”hesays.“Attheend,shedidn’ttrytoseeme,sowhenI’mhere,Ifeelasifshe’sstillhere.”Historyandmemory,physicsandmetaphysics,theworldandasenseoftheworldappearinthe∫gureofAki,whosenamereferstoprehistory.Theworldsheformsandperformsatthemomentfallsoutsidehistory,prehistoricbutfundamentallyahistoricalandtechnological.
ViKo_14.indd 203 1/21/08 3:04:53 PM
204 Vizualni kolegij
tarasredištenjihovogzajedničkogsvijeta.Središnjemjestonjihovažalovanja;kvaziimaginarnomjestogdjejesačuvananjihovavječnost,dalekoubeskrajnomizvanjskome.UUluru,svetommjestuzamrtve,SakutarostavljaslušaliceislušaposljednjuAkijinuporuku.Onaseprisjećavremenakojesuprovelizajednoizahvaljujemunabliskosti.Prizivajućinelagodnuvremenitost,izjavljuje:“Nikadanećuzaboravitidragocjenovrijemekojesmoprovelizajedno.”Njezinosjećanjećejenadživjeti.Uočisvojesmrti,utrenutkusvojesmrti,prizivabudućesjećanje:“Nikadanećuzaboraviti.”Zvučnasnaganjezineprisutnostikaosnimljenogaudiačininjezinutvrdnjuistinitom:onamožegovoritisada,sedamnaestgodinanakonsvojesmrti,oprošlostikojunijezaboravila.Njezinosjećanjejepreživjelo,nadživjelojeinju.AkimoliSakutaradanjezin“pepeoraspuvjetroviUlurua”,azatimdaživisvojživot,danastavisaživotomkojijedoslovnozastaodaživi“svojesada(ima wo ikite).”Prošlostisadašnjosti,živiimrtvi,TakamatsuiUluruspajajuseujednomsvijetu∞središtusvijeta,aliinjegovomkraju.SvijetkojinaživotuodržavaAkijinglas∞svijetsadržanuWalkmanu,kojijeisâmkonačanpovijesnistroj∞privodisekraju.Nakrajusvijetainakrajuvremena,ovogvremenaposebnogzaovajsvijet,Akisevraćaizfantomskogmjestatehnologijeiopetsevraćaseunjega,uprostoropsjednuteaudiokazete.Postalajenečovjek,nevišečovjek,fantomisuveren;alitimeSakutaraoslobađanjegovaegzila,njegovaotoka.Onsevraćaskrajasvijeta,sasvojegotoka,uizvanjskoiusvijet.Nakraju,uovome∫lmunepostojemjesta,samosvjetovi.
(prevelaTanjaVrvilo)
ViKo_14.indd 204 1/21/08 3:04:54 PM
205 Akira Mizuta Lippit
Crying Out Loveconstitutesavirtualarchiveoflostothers:photographs,audiorecordings,souvenirs,memories,andbonesandashes.Itisatechnologicalarchivethatformsaworldofsolitary∫guressuspendedintime.Audiodevicesincludingtheaudiotape,radio,andmobilephonedictatethis∫lm’snarrative,establishingamodeofpassagebetweenpeople,places,andtimes;betweenoneworldandanother.Soundmakespossibleapassagethroughtheworld,toinvokeNancy.Theaudiotape,butmorespeci∫callytheSonyWalkman,becomesitselfaplace;ittakesandgivesplace,takingtheplaceofplaceandestablishingalocusfortheunresolvedaffairthatdidnotinfactendwithAki’sdeath.Herundeliveredmissive,thevoicethattravelsacrossseventeenyears,∫nallyreturnsthroughthehandsofRitsuko,wholimpstodeliverthetape.Or,onecouldsay,Aki’sfarewellheruttered,recorded,butunheardgoodbyehasremainedintransitduringthistimeuntilitenterstheearsof∫rstRitsuko,thenSakutaro,beforeitisreleasedintoandoutofthediegesis.Theplaceopenedupbytheaudiotape,bytheWalkman,andthephantomandrestlessvoiceofAki,allowstherelationshipto∫nallyrest,totakeitsplaceatthe“centeroftheworld,”herethevastanddistantandprehistoricUluru,Australia.SakutaroandRitsukotakeAki’sashesandhervoice,tracesofherlifeandbody∞toUluru,aplacethatAkisawonlyinphotographsshefoundleftinanother’scamera.Itisapostponedvoyage,onethatSakutaroandAkinevercompletedtogether.
Thepursuitofacenter,∫rstYumeIsland(Yumejima,dreamisland)thenUluru,Australia,becomesforAkiandSakutarothecenteroftheirworldtogether.Thecentral
ViKo_14.indd 205 1/21/08 3:04:54 PM
206 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 206 1/21/08 3:04:54 PM
207 Akira Mizuta Lippit
siteoftheirmourning;aquasiimaginaryplacewheretheireternityispreserved,farawayinavastexteriority.InUluru,asacredplaceforthedead,SakutaroputsonhisheadsetandlistenstoAki’s∫nalcommunication.Sherecallstheirtimetogetherandthankshimforhavingbeensoclose.Invokinganuncannytemporality,shedeclares“Iwillneverforgettheprecioustimewespenttogether.”Hermemorywillsurviveher.Ontheeveofherdeath,atthemomentofherdeath,sheinvokesafuturememory:“Iwillneverforget.”Thesonicforceofherpresenceasarecordedaudiorendersherclaimtrue:shecanspeaknow,seventeenyearsafterherdeath,ofapastshehasnotforgotten.Hermemoryhassurvivedandsurvivedher.AkiasksSakutaroto“scatterherashesonthewindsofUluru,”thentolivehislife,togoonwithhislifewhichhasbeensuspended,literallytolive“hisnow(ima wo ikite).”Thepastandpresent,thelivinganddead,TakamatsuandUluruarebroughttogetherinoneworld∞thecenteroftheworldbutalsoitsend.TheworldkeptalivebyAki’svoice∞aworldcontainedintheWalkman,itselfa∫nitehistoricalapparatus∞comestoanend.Attheendoftheworldandattheendoftime,thistimeparticulartothisworld,Akireturnsfromandreturnstothephantomsiteoftechnology,tothespaceofahauntedaudiocassette.Shehasbecomenonhuman,nolongerhuman,phantomandsovereign;butinsodoingreleasesSakutarofromhisexile,fromhisisland.Hereturnsfromtheendoftheworld,fromhisisland,intotheoutsideandintotheworld.Intheend,therearenoplacesinthis∫lm,onlyworlds.
ViKo_14.indd 207 1/21/08 3:04:54 PM
208 Vizualni kolegij
ViKo_14.indd 208 1/21/08 3:04:55 PM
ViKo_14.indd 209 1/21/08 3:04:55 PM
ViKo_14.indd 210 1/21/08 3:04:57 PM
ViKo_14.indd 211 1/21/08 3:04:59 PM
ViKo_14.indd 212 1/21/08 3:05:01 PM
ViKo_14.indd 213 1/21/08 3:05:01 PM
nakladnik [publisher]: Multimedijalni institut [Multimedia Institute]urednici [editors]: Tanja Vrvilo, Petar Milatprijevod na hrvatski [translators]: Vedran Pavlić, Tanja Vrvilolektura i stručna redaktura [copyediting]: Tonči Valentićdizajn [layout]: Rutatisak [print]: Tiskara Zelina, 2007.naklada [print run]: 300
ISBN: 953-7372-02-2
ViKo_14.indd 214 1/21/08 3:05:02 PM
izdavanje ove publikacije je potpomogao [this publication is supported by]:Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba[Municipality Zagreb – Office for Education, Culture and Sports]
program Vizualnog kolegija potpomažu [Vizualni kolegij is supported by]:Ministarstvo kulture RH i Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba[Republic of Croatia Ministry of Culture, Municipality Zagreb – Office for Education, Culture and Sports]
Vizualni kolegij je osnovan kao segment projekta Swarm Intelligences [Inteligencije roje] kojeg su pokrenuli [Vizualni kolegij was established as a segment of Swarm Intelligences – a project founded by]: [BLOK], Community Art, Multimedijalni institut, Platforma 9.81
www.mi2.hrwww.swarm-intelligences.org
ViKo_14.indd 215 1/21/08 3:05:02 PM
ViKo_14.indd 216 1/21/08 3:05:02 PM